PIŠU Leonarda Miletić (1. godina) i Marija Curić (2. godina)
Ispravile i dopunile: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara (Umjetnička akademija u Splitu) i izv. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu)
Fotografije: S. M. Sunara
Drugi dan studentske konferencije bio je rezerviran za izlet. Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, naš domaćin, organizirao je obilazak drvenih sakralnih građevina na području južno i jugoistočno od Zagreba uz stručno vodstvo Nevena Bradića, djelatnika Konzervatorskog odjela u Zagrebu.
Vodič nam je objasnio da su drvene crkve s raskošno obojanim interijerima i bogatim polikromiranim drvenim inventarom karakteristične za regije poput Skandinavije. Kapele turopoljskog i pokupskog kraja građene su od ovdašnje hrastovine koja, nasreću, uspješno odolijeva vremenu. (Cijeli je kraj u prošlosti bio bogat hrastovim šumama.) Likovne značajke oslika i ikonografski motivi ukazuju na nastojanja naručitelja i umjetnika da uspostave kulturne dodire s ostatkom svijeta.
Prva na našoj ruti bila je kapela sv. Barbare u selu Velika Mlaka pokraj Zagreba. Crkva je podignuta u 17. stoljeću, a u 18. i 19. stoljeću doživjela je preinake. Najstariji dio kapele je svetište s apsidom u kojem se ističe krilni oltar s prikazima života i mučeništva sv. Barbare s jedne, te Kristove muke s druge strane. Jedna od posebnosti ove kapele je rijedak ikonografski prikaz: sv. Kummernissa ili svetica s bradom. Prema predaji, Kummernissa je bila lijepa, izuzetno religiozna princeza koja se nije htjela udati, pa je molila Boga da joj uzme ljepotu. Nakon što joj je lice obraslo u gustu bradu, njezin se otac razljutio, pa ju je dao razapeti. Konzervatorsko-restauratorski radovi u kapeli izvodili su se tijekom 1990-ih. I kasnije je bilo hitnih intervencija, mahom zbog oštećenja koja su nastala kao posljedica neprikladnog grijanja crkve.
Sljedeća je na redu bila kapela sv. Ivana Krstitelja (sv. Apostola) u Buševcu. Podignuta je u 17. stoljeću, a u 18. stoljeću proširena (prostor kapele postao je svetište). Konzervatorsko-restauratorski problemi kod ove građevine bili su brojni: statika je bila narušena, a drvena konstrukcija crvotočna. Dezinsekcija je provedena metodom fumigacije. Da bi se to izvelo, cijela je crkva morala biti umotana u foliju! Nakon toga je drvena konstrukcija podignuta uz pomoć hidraulične dizalice – to je bilo neophodno kako bi se mogli sanirati temelji. Kapela posjeduje vrijedni ranobarokni glavni oltar, djelo sljedbenika Johannesa Komersteinera, koji je trenutno na izložbi u Ljubljani. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu priredio je prošle godine izložbu o tom baroknom kiparu i njegovu krugu (ovdje pročitajte osvrt na izložbu).
Kapela sv. Josipa u Cerju Letovanićkom okružena je grobljem. Za razliku od ostalih kapela, ova je još uvijek u izvornom stanju, samo ima novi krov. Nažalost, prilikom zamjene krova izgubljen je velik dio stropnih oslika. Unutarnji oslici jako su oštećeni. Drugačije su umjetničke vrijednosti od onih koje smo vidjeli u Buševcu i Velikoj Mlaci, koji su većim dijelom pod utjecajem pučke umjetnosti toga kraja. Jedino što je u kapeli sv. Josipa restaurirano je slika toga sveca na glavnom oltaru. Ova bi kapela, prema našem mišljenju, trebala biti konzervirana, bez većih rekonstrukcijskih zahvata.
Nakon posjeta trima kapelama uslijedio je predah u Sisku. Bila je to prilika da saberemo dojmove o različitim konzervatorsko-restauratorskim pristupima drvenim sakralnim građevinama i njihovoj opremi. Ručali smo u restoranu smještenom u povijesnoj utvrdi Stari grad. Utvrda je podignuta u 16. stoljeću i imala je veliku važnost u borbi protiv Turaka.
Izlet smo nastavili posjetom kapeli sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drečini koja je pretrpjela oštećenja tijekom Domovinskog rata. U liturgijskoj je funkciji i primjer je uzorno obnovljenog eksterijera i interijera. Radovi su obuhvaćali rekonstrukciju unutrašnjih oslika, glavnog oltara i uređenje okoliša kapele.
U naselju Letovanić posjetili smo kapelu sv. Fabijana i Sebastijana iz 18. stoljeća kojoj je u prošlome stoljeću dograđen trijem. Vodič nam je objasnio da je to jedna od važnijih kapela koja je u funkciji. Kapeli su potrebni stručni zahvati. Do sada su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na drvenim polikromiranim skulpturama u svetištu.
Nakon obilaska kapele posjetili smo tri obližnje tradicijske drvene kuće iz 19. stojeća. Ljubazni vlasnik etnografske zbirke proveo nas je po svom imanju i objasnio nam raspodjelu tipične tradicijske kuće. Upamtili smo se se najveća soba zove iža i da se u njoj čuva bogato izvezena odjeća po kojoj je ovaj kraj poznat. U prizemlju se nalaze kolnica i šuta s alatom i namirnicama. Ako vas ta tema zanima, na web-stranici Ministarstva kulture RH možete besplatno preuzeti Priručnik za obnovu posavske drvene tradicijske kuće (opis kuće je na str. 11–15).
Zadnja građevina koju smo posjetili bila je kapela Sv. Martina u Starome Brodu. Hrvatski restauratorski zavod je prije nekoliko dana dobio nagradu Nagradu Europa Nostra za projekt njezine obnove. Kapela je sagrađena početkom 17. stoljeća. Tijekom 18. je stoljeća proširena, oslikana i opremljena baroknim glavnim oltarom. Iako je bila izložena brojnim poplavama (zbog blizine rijeke Kupe) i stradanjima u Domovinskom ratu (kada joj je inventar evakuiran), sačuvala je liturgijsku funkciju sve današnjih dana. Više o projektu njezine obnove pročitajte na web-stranici Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Izlet je bio veoma poučan. Zahvalni smo organizatorima 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije što su nam pružili priliku da upoznamo jedan nama potpuno nepoznat segment hrvatske kulturne baštine.
Studentice Umjetničke akademije u Splitu Leonarda Miletić, Tana Marčeta, Matea Milat, Ana-Marija Lučić i Marija Curić ispred glavnog oltara u kapeli sv. Josipa u Cerju Letovanićkom
Ispravile i dopunile: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara (Umjetnička akademija u Splitu) i izv. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu)
Fotografije: S. M. Sunara
Drugi dan studentske konferencije bio je rezerviran za izlet. Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, naš domaćin, organizirao je obilazak drvenih sakralnih građevina na području južno i jugoistočno od Zagreba uz stručno vodstvo Nevena Bradića, djelatnika Konzervatorskog odjela u Zagrebu.
Vodič nam je objasnio da su drvene crkve s raskošno obojanim interijerima i bogatim polikromiranim drvenim inventarom karakteristične za regije poput Skandinavije. Kapele turopoljskog i pokupskog kraja građene su od ovdašnje hrastovine koja, nasreću, uspješno odolijeva vremenu. (Cijeli je kraj u prošlosti bio bogat hrastovim šumama.) Likovne značajke oslika i ikonografski motivi ukazuju na nastojanja naručitelja i umjetnika da uspostave kulturne dodire s ostatkom svijeta.
Prva na našoj ruti bila je kapela sv. Barbare u selu Velika Mlaka pokraj Zagreba. Crkva je podignuta u 17. stoljeću, a u 18. i 19. stoljeću doživjela je preinake. Najstariji dio kapele je svetište s apsidom u kojem se ističe krilni oltar s prikazima života i mučeništva sv. Barbare s jedne, te Kristove muke s druge strane. Jedna od posebnosti ove kapele je rijedak ikonografski prikaz: sv. Kummernissa ili svetica s bradom. Prema predaji, Kummernissa je bila lijepa, izuzetno religiozna princeza koja se nije htjela udati, pa je molila Boga da joj uzme ljepotu. Nakon što joj je lice obraslo u gustu bradu, njezin se otac razljutio, pa ju je dao razapeti. Konzervatorsko-restauratorski radovi u kapeli izvodili su se tijekom 1990-ih. I kasnije je bilo hitnih intervencija, mahom zbog oštećenja koja su nastala kao posljedica neprikladnog grijanja crkve.
Sljedeća je na redu bila kapela sv. Ivana Krstitelja (sv. Apostola) u Buševcu. Podignuta je u 17. stoljeću, a u 18. stoljeću proširena (prostor kapele postao je svetište). Konzervatorsko-restauratorski problemi kod ove građevine bili su brojni: statika je bila narušena, a drvena konstrukcija crvotočna. Dezinsekcija je provedena metodom fumigacije. Da bi se to izvelo, cijela je crkva morala biti umotana u foliju! Nakon toga je drvena konstrukcija podignuta uz pomoć hidraulične dizalice – to je bilo neophodno kako bi se mogli sanirati temelji. Kapela posjeduje vrijedni ranobarokni glavni oltar, djelo sljedbenika Johannesa Komersteinera, koji je trenutno na izložbi u Ljubljani. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu priredio je prošle godine izložbu o tom baroknom kiparu i njegovu krugu (ovdje pročitajte osvrt na izložbu).
Kapela sv. Josipa u Cerju Letovanićkom okružena je grobljem. Za razliku od ostalih kapela, ova je još uvijek u izvornom stanju, samo ima novi krov. Nažalost, prilikom zamjene krova izgubljen je velik dio stropnih oslika. Unutarnji oslici jako su oštećeni. Drugačije su umjetničke vrijednosti od onih koje smo vidjeli u Buševcu i Velikoj Mlaci, koji su većim dijelom pod utjecajem pučke umjetnosti toga kraja. Jedino što je u kapeli sv. Josipa restaurirano je slika toga sveca na glavnom oltaru. Ova bi kapela, prema našem mišljenju, trebala biti konzervirana, bez većih rekonstrukcijskih zahvata.
Izlet smo nastavili posjetom kapeli sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drečini koja je pretrpjela oštećenja tijekom Domovinskog rata. U liturgijskoj je funkciji i primjer je uzorno obnovljenog eksterijera i interijera. Radovi su obuhvaćali rekonstrukciju unutrašnjih oslika, glavnog oltara i uređenje okoliša kapele.
U naselju Letovanić posjetili smo kapelu sv. Fabijana i Sebastijana iz 18. stoljeća kojoj je u prošlome stoljeću dograđen trijem. Vodič nam je objasnio da je to jedna od važnijih kapela koja je u funkciji. Kapeli su potrebni stručni zahvati. Do sada su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na drvenim polikromiranim skulpturama u svetištu.
Nakon obilaska kapele posjetili smo tri obližnje tradicijske drvene kuće iz 19. stojeća. Ljubazni vlasnik etnografske zbirke proveo nas je po svom imanju i objasnio nam raspodjelu tipične tradicijske kuće. Upamtili smo se se najveća soba zove iža i da se u njoj čuva bogato izvezena odjeća po kojoj je ovaj kraj poznat. U prizemlju se nalaze kolnica i šuta s alatom i namirnicama. Ako vas ta tema zanima, na web-stranici Ministarstva kulture RH možete besplatno preuzeti Priručnik za obnovu posavske drvene tradicijske kuće (opis kuće je na str. 11–15).
Zadnja građevina koju smo posjetili bila je kapela Sv. Martina u Starome Brodu. Hrvatski restauratorski zavod je prije nekoliko dana dobio nagradu Nagradu Europa Nostra za projekt njezine obnove. Kapela je sagrađena početkom 17. stoljeća. Tijekom 18. je stoljeća proširena, oslikana i opremljena baroknim glavnim oltarom. Iako je bila izložena brojnim poplavama (zbog blizine rijeke Kupe) i stradanjima u Domovinskom ratu (kada joj je inventar evakuiran), sačuvala je liturgijsku funkciju sve današnjih dana. Više o projektu njezine obnove pročitajte na web-stranici Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Izlet je bio veoma poučan. Zahvalni smo organizatorima 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije što su nam pružili priliku da upoznamo jedan nama potpuno nepoznat segment hrvatske kulturne baštine.
Studentice Umjetničke akademije u Splitu Leonarda Miletić, Tana Marčeta, Matea Milat, Ana-Marija Lučić i Marija Curić ispred glavnog oltara u kapeli sv. Josipa u Cerju Letovanićkom
