PIŠE Ana Šapina
Uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Ja sam Ana Šapina, studentica treće godine integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija konzervacije-restauracije na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Zajedno s kolegicom Ivanom Duvnjak prijavila sam se na Natječaj za mobilnost studenata u svrhu Erasmus boravka za zimski semestar naredne akademske godine. Natječaj je raspisan u veljači, trajao je mjesec dana, a rezultati su nedavno objavljeni. Naše su prijave prihvaćene što znači da ćemo sljedeći semestar provesti u Kölnu! U ovom ću vam članku kroz moje i Ivanino iskustvo pokušati približiti Erasmus program razmjene studenata i objasniti što trebate napraviti da biste proveli jedan semestar ili cijelu akademsku godinu na jednom od inozemnih sveučilišta.
Što prvo napraviti? Logično, prvo trebate odlučiti gdje želite ići. Na internetskoj stranici svoga sveučilišta možete naći popis bilateralnih sporazuma po sastavnicama te odabrati fakultet s kojim vaš matični fakultet ima sklopljen sporazum. Možete se prijaviti na najviše tri fakulteta – iskoristite tu priliku. Ako ne budete primljeni na fakultet koji je bio vaš prvi izbor, ostaju vam druga dva. Tko zna, možda vam se na koncu jedan od tih fakulteta pokaže kao najbolji izbor.
Nakon što ste odabrali fakultet i mjesto studiranja, trebate pričekati da sveučilište raspiše natječaj za mobilnost studenata. Natječaj se obično raspisuje krajem zimskog semestra; tada se prijavljujete za sljedeću akademsku godinu, neovisno o tome radi li se o zimskom ili ljetnom semestru. Sve obrasce i tekst natječaja možete naći na internetskim stranicama svoga sveučilišta.
Sljedeći korak? Mislim da je najbolje javiti se Erasmus koordinatoru vašeg fakulteta ili sveučilišnom koordinatoru. Oni vam mogu dati sve informacije o Erasmusu i postupku prijave. Njima se, naravno, uvijek možete javiti ako vam u postupku prijave nešto ne bude jasno.
Nakon ovoga počinje pomalo dosadno razdoblje skupljanja papira i popunjavanja formulara. Srećom, toga nema puno. Trebate napisati motivacijsko pismo, popuniti Europass CV i prijavni obrazac te pribaviti prijepis ocjena u referadi. Vezano uz motivacijsko pismo, dat ću vam samo jedan savjet: pokušajte se predstaviti u najboljem svjetlu, ali budite iskreni. Ne trebate se truditi da nekoga impresionirate: budite ono što jeste, no bez lažne skromnosti. U motivacijskom je pismu bitno istaknuti zašto želite ići na razmjenu. Objasnite koji su vaši motivi i zašto ste baš vi prava osoba za studijski program na koji se prijavljujete.
Kada po tko zna koji put pregledate sve dokumente i konačno ih isprintate, odnesite ih u sveučilišni ured za međunarodnu suradnju. Ured za međunarodnu suradnju splitskoga sveučilišta nalazi se u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice. Nakon toga vam ostaje jedino čekati rezultate, a oni obično stižu četiri ili pet tjedana nakon završetka natječaja.
Dok čekate rezultate, možete tražiti dodatne informacije o odabranim fakultetima. Budući da Umjetnička akademija, odnosno Odsjek za konzervaciju-restauraciju, već surađuje s Institutom za konzervatorsko-restauratorske znanosti Sveučilišta primijenjenih znanosti u Kölnu, Ivana i ja smo iskoristile vrijeme i javile se pročelnicima specijalističkih usmjerenja koja želimo pohađati. Prije toga smo zamolile našu nastavnicu Sagitu Mirjam Sunaru da ih kontaktira. Međusobni kontakti nastavnika jako su važni; tako se u većini slučajeva i uspostavlja suradnja između fakulteta.
Od njemačkih smo nastavnika doznale sve što nas je zanimalo o studiju. Tražili su da im pošaljemo još nekoliko dokumenata: životopis, motivacijsko pismo, spisak položenih kolegija i tzv. Erasmus Questionnare, obrazac u koji se unose osnovni podaci u vezi dolaska studenata. Otprilike u to vrijeme na našem je odsjeku gostovao prof. Hans Portsteffen, voditelj specijalističkog usmjerenja za konzervaciju-restauraciju štafelajnih slika i polikromiranog drva Instituta za konzervatorsko-restauratorske znanosti z Kölna. Bila je to prilika da ga osobno upoznamo. Nakon što smo popričale s njim i odslušale njegova predavanja, još više smo željele otići u Köln.
Dok smo čekale rezultate natječaja, još smo malo istraživale o Erasmusu – informacija nikad dosta! Tako smo saznale za organizaciju Erasmus Student Network (ESN). ESN pomaže studentima na Erasmus razmjeni za vrijeme njihova boravka na stranom sveučilištu. Svaki student dobije svog buddyja koji ga dočeka pri dolasku i pomaže mu oko rješavanja "papirologije". Buddy mu također pomaže da upozna grad i kulturu. Pored ovoga, ESN organizira različita događanja za studente za razmjeni. Uz to pomaže "domaćim" studentima koji se prijavljuju na Erasmus natječaj. Članovi udruženja su studenti, uglavnom oni koji su već koristili programe razmjene (mobilnosti) pa vam mogu dati puno korisnih informacija i savjeta.
Ivana i ja smo otkrile da u Splitu postoji sekcija ESN-a i odlučile se učlaniti. Upoznale smo tridesetak studenata koji su svoje "Erasmus iskustvo" odlučili doživjeti u Splitu. Kroz zajedničko druženje, ali i pomažući im da se snađu na fakultetu i u gradu, dobile smo puno bolji uvid u razmjenu studenata. Naučile smo da je to puno više od studiranja u drugoj zemlji i polaganja ispita na engleskom jeziku; razmjena studenata podrazumijeva upoznavanje mladih ljudi iz cijeloga svijeta, upoznavanje novih kultura, učenje novih jezika i još mnogo toga. Naravno, to je i prilika da isprobate samostalan život, daleko od roditeljskog doma. Pa, barem na nekoliko mjeseci. :)
Uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc.
Ja sam Ana Šapina, studentica treće godine integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija konzervacije-restauracije na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Zajedno s kolegicom Ivanom Duvnjak prijavila sam se na Natječaj za mobilnost studenata u svrhu Erasmus boravka za zimski semestar naredne akademske godine. Natječaj je raspisan u veljači, trajao je mjesec dana, a rezultati su nedavno objavljeni. Naše su prijave prihvaćene što znači da ćemo sljedeći semestar provesti u Kölnu! U ovom ću vam članku kroz moje i Ivanino iskustvo pokušati približiti Erasmus program razmjene studenata i objasniti što trebate napraviti da biste proveli jedan semestar ili cijelu akademsku godinu na jednom od inozemnih sveučilišta.
Što prvo napraviti? Logično, prvo trebate odlučiti gdje želite ići. Na internetskoj stranici svoga sveučilišta možete naći popis bilateralnih sporazuma po sastavnicama te odabrati fakultet s kojim vaš matični fakultet ima sklopljen sporazum. Možete se prijaviti na najviše tri fakulteta – iskoristite tu priliku. Ako ne budete primljeni na fakultet koji je bio vaš prvi izbor, ostaju vam druga dva. Tko zna, možda vam se na koncu jedan od tih fakulteta pokaže kao najbolji izbor.
Nakon što ste odabrali fakultet i mjesto studiranja, trebate pričekati da sveučilište raspiše natječaj za mobilnost studenata. Natječaj se obično raspisuje krajem zimskog semestra; tada se prijavljujete za sljedeću akademsku godinu, neovisno o tome radi li se o zimskom ili ljetnom semestru. Sve obrasce i tekst natječaja možete naći na internetskim stranicama svoga sveučilišta.
Sljedeći korak? Mislim da je najbolje javiti se Erasmus koordinatoru vašeg fakulteta ili sveučilišnom koordinatoru. Oni vam mogu dati sve informacije o Erasmusu i postupku prijave. Njima se, naravno, uvijek možete javiti ako vam u postupku prijave nešto ne bude jasno.
Nakon ovoga počinje pomalo dosadno razdoblje skupljanja papira i popunjavanja formulara. Srećom, toga nema puno. Trebate napisati motivacijsko pismo, popuniti Europass CV i prijavni obrazac te pribaviti prijepis ocjena u referadi. Vezano uz motivacijsko pismo, dat ću vam samo jedan savjet: pokušajte se predstaviti u najboljem svjetlu, ali budite iskreni. Ne trebate se truditi da nekoga impresionirate: budite ono što jeste, no bez lažne skromnosti. U motivacijskom je pismu bitno istaknuti zašto želite ići na razmjenu. Objasnite koji su vaši motivi i zašto ste baš vi prava osoba za studijski program na koji se prijavljujete.
Kada po tko zna koji put pregledate sve dokumente i konačno ih isprintate, odnesite ih u sveučilišni ured za međunarodnu suradnju. Ured za međunarodnu suradnju splitskoga sveučilišta nalazi se u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice. Nakon toga vam ostaje jedino čekati rezultate, a oni obično stižu četiri ili pet tjedana nakon završetka natječaja.
Dok čekate rezultate, možete tražiti dodatne informacije o odabranim fakultetima. Budući da Umjetnička akademija, odnosno Odsjek za konzervaciju-restauraciju, već surađuje s Institutom za konzervatorsko-restauratorske znanosti Sveučilišta primijenjenih znanosti u Kölnu, Ivana i ja smo iskoristile vrijeme i javile se pročelnicima specijalističkih usmjerenja koja želimo pohađati. Prije toga smo zamolile našu nastavnicu Sagitu Mirjam Sunaru da ih kontaktira. Međusobni kontakti nastavnika jako su važni; tako se u većini slučajeva i uspostavlja suradnja između fakulteta.
Od njemačkih smo nastavnika doznale sve što nas je zanimalo o studiju. Tražili su da im pošaljemo još nekoliko dokumenata: životopis, motivacijsko pismo, spisak položenih kolegija i tzv. Erasmus Questionnare, obrazac u koji se unose osnovni podaci u vezi dolaska studenata. Otprilike u to vrijeme na našem je odsjeku gostovao prof. Hans Portsteffen, voditelj specijalističkog usmjerenja za konzervaciju-restauraciju štafelajnih slika i polikromiranog drva Instituta za konzervatorsko-restauratorske znanosti z Kölna. Bila je to prilika da ga osobno upoznamo. Nakon što smo popričale s njim i odslušale njegova predavanja, još više smo željele otići u Köln.
Dok smo čekale rezultate natječaja, još smo malo istraživale o Erasmusu – informacija nikad dosta! Tako smo saznale za organizaciju Erasmus Student Network (ESN). ESN pomaže studentima na Erasmus razmjeni za vrijeme njihova boravka na stranom sveučilištu. Svaki student dobije svog buddyja koji ga dočeka pri dolasku i pomaže mu oko rješavanja "papirologije". Buddy mu također pomaže da upozna grad i kulturu. Pored ovoga, ESN organizira različita događanja za studente za razmjeni. Uz to pomaže "domaćim" studentima koji se prijavljuju na Erasmus natječaj. Članovi udruženja su studenti, uglavnom oni koji su već koristili programe razmjene (mobilnosti) pa vam mogu dati puno korisnih informacija i savjeta.
Ivana i ja smo otkrile da u Splitu postoji sekcija ESN-a i odlučile se učlaniti. Upoznale smo tridesetak studenata koji su svoje "Erasmus iskustvo" odlučili doživjeti u Splitu. Kroz zajedničko druženje, ali i pomažući im da se snađu na fakultetu i u gradu, dobile smo puno bolji uvid u razmjenu studenata. Naučile smo da je to puno više od studiranja u drugoj zemlji i polaganja ispita na engleskom jeziku; razmjena studenata podrazumijeva upoznavanje mladih ljudi iz cijeloga svijeta, upoznavanje novih kultura, učenje novih jezika i još mnogo toga. Naravno, to je i prilika da isprobate samostalan život, daleko od roditeljskog doma. Pa, barem na nekoliko mjeseci. :)
