ponedjeljak, 13. lipnja 2016.

Peta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, dan šesti

PIŠU: Mateo Curić (2. godina) i Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: Sagita Mirjam Sunara

O prethodnim radionicama u Parku skulptura u Sisku čitajte ovdje. Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu (najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice).


Šesti dan radionice bio je rezerviran za određivanje elementnog sastava skulptura s pomoću prijenosnog uređaja za rentgensku fluorescentnu analizu (eng. X-Ray Fluorescence, XRF). Za XRF mjerenja bio je zadužen dr. sc. Vladan Desnica, voditelj laboratorija Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Više o XRF metodi pročitajte ovdje.

Budući da je profesoru Desnici ovo bio prvi posjet Sisku, odnosno naselju Caprag i Parku skulptura, profesorica Sunara mu je u kratkim crtama ispričala povijest projekta. Objasnila mu je da su sve skulpture iz Parka, njih 38, nastale u sisačkoj Željezari, u sklopu likovne kolonije koja je trajala od 1971. do 1990. godine. Sudionici kiparskoga dijela Kolonije izradili su puno više radova namijenjenih izlaganju na otvorenom, ali je velik broj skulptura nestao nakon gašenja Kolonije i propasti tvornice. Preostale skulpture godinama su bile prepuštene zaboravu i propadanju. Nasreću, 2012. godine skulpture su upisane u Registar kulturnih dobara RH kao Park skulptura nastalih u okviru Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak". Te je godine uspostavljena suradnja s Odsjekom za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i organizirana prva konzervatorsko-restauratorska radionica.

U okviru dosadašnjih radionica istraživala se povijest Kolonije i pojedinih skulptura, provodile su se mjere preventivnog konzerviranja, restaurirana je skulptura Objekt II Josipa Diminića. Prikupljali su se i podaci o gradbenim materijalima skulptura, tehnologiji njihove izrade, oštećenjima i onečišćenjima. Ti podaci, međutim, nisu bili obrađeni na sustavan način - to je ono čime se bavimo u okviru ovogodišnje radionice. XRF analiza trebala bi dati odgovor na pitanja o gradbenim materijalima nekih skulptura.

Budući da je profesor Desnica trebao provesti s nama jedan radni dan, i da je broj XRF mjerenja bio određen projektnim budžetom, prije njegova dolaska morali smo izraditi listu prioriteta, odnosno popisati skulpture kod kojih postoje određene nejasnoće. Na popisu ih se našlo čak 16, ali ih profesor Desnica nije uspio sve pregledati. Problem je predstavljalo to što su skulpture dosta udaljene jedna od druge i što, zbog sigurnosnih mjera, do skulptura koje se nalaze u krugu nekadašnje Željezare Sisak nije lako doći (provjere na ulazu dugo traju). I pripreme za mjerenja oduzele su nam dosta vremena: svaki je put trebalo prenijeti opremu do skulpture, namjestiti XRF uređaj u odgovarajući položaj, povezati XRF uređaj s računalom, fokusirati X-zračenje na željenu poziciju itd.

Profesor Desnica je uspio obaviti XRF mjerenja na deset skulptura. Na svakoj je skulpturi obavio nekoliko mjerenja i uzeo jedan ili više uzoraka za FT-IR analizu. Kakva smo točno pitanja za njega imali, odnosno na koja nam je pitanja XRF analiza trebala dati odgovor, pokazat ćemo na tri primjera.


Vera Fischer, Bez naziva

Na maloj skulpturi autorice Vere Fischer uočili smo nekoliko boja: tamnocrvenu na unutrašnjim "laticama", svjetliju crvenu na "laticama" koje ih okružuju i žutu na vanjskim "laticama". Kod drugog niza "latica" primjećuje se tonski prijelaz od crvene do žute boje. Nismo bili sigurni jesu li različite boje "latica" i tonski prijelazi na nekima od njih dio izvorne umjetničine zamisli ili je boja, na dijelovima koji su izravno izloženi Sunčevom zračenju, promijenila svoja svojstva.



Tamnocrvena boja na unutrašnjoj "latici" cvjetolike skulpture Vere Fischer

Na nekim "laticama" postoji tonski prijelaz od crvene do žute boje


Ratko Petrić, Čovjek-stroj

Kod skulpture Ratka Petrića Čovjek-stroj imali smo nekoliko pitanja. Na desnoj smo "šaci" (zapravo je riječ o tvorničkim škarama za rezanje metala) uočili ostatke sloja bjelkaste boje i cjedinu sivoplave boje. Zanimalo nas je radili li se o dvama različitim premazima ili je u pitanju isti premaz nanesen u dva sloja od kojih je donji, tanji, zbog izloženosti Sunčevom zračenju i atmosferilijama izblijedio, dok je gornji, deblji, sačuvao izvorna svojstva. 








Nadalje, zanimalo nas je od kojega je materijala izrađena cijev s prirubnicom koja tvori vrat Čovjeka-stroja. Zanimao nas je i sastav površinskih naslaga zelenkaste boje na tom dijelu skulpture.



Profesoru Desnici smo kazali da bismo voljeli znati i sastav plastične mase koja pripada glavi skulpture; on će uzorak toga materijala analizirati u svome laboratoriju primjenom specijalizirane opreme.


Dubravka (Duba) Sambolec, Ritam

Vizualnim pregledom skulpture Dubravke (Dube) Sambolec Ritam utvrdili smo da je na metalnu podlogu nanesen temeljni premaz narančaste boje i na njega dva sloja završnoga premaza crvene boje. Ipak, na mjestima gdje je završni premaz otpao, površina nije narančasta, nego bijela. Zagrebe li se po njoj skalpelom, pojavi se sloj narančaste boje – temeljni premaz. Pitanje je glasilo: je li bjelkasti film na temeljnom premazu zaseban sloj, odnosno nekakav premaz koji nije nanesen na cijelu skulpturu, ili je riječ o temeljnom premazu koji je u površinskom sloju, zbog izloženosti Sunčevom zračenju i atmosferilijama, promijenio sastav, a time i izgled?





Odgovore na navedena pitanja nismo mogli dobiti odmah; profesor Desnica je na licu mjesta prikupljao podatke, a obradit će ih u Zagrebu. Dopunit će ih rezultatima FT-IR analize uzoraka koje je uzeo sa skulptura. S nestrpljenjem iščekujemo njegovo izvješće!


Rovovska bitka za Glavu bika

Šestoga dana radionice doživjeli smo jedno neugodno iznenađenje: dok smo se vozili Hebrangovom ulicom, primijetili smo da je raskopan dio zelene površine u blizini skulpture Glava bika. Duž kanala za polaganje cijevi bila je nabacana zemlja. Skulpturu iz automobila nismo mogli vidjeti. Pomislili smo da je nestala pod materijalom iz iskopa ili da je čak iščupana zajedno s postamentom!

Zamolili smo profesora Desnicu da zaustavi automobil. Hitro smo pretrčali cestu. Laknulo nam je kad smo vidjeli da je skulptura na svom mjestu, i da nije oštećena. Radnici su za nju okačili plastičnu mrežu za ograđivanje gradilišta.