srijeda, 7. svibnja 2014.

Studenti o studentskoj konferenciji (2. dio)

PIŠE Katarina Cvrlje, 1. god.
Uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc. 
Fotografije: S. M. Sunara


Zadnji dan konferencije je prebrzo došao.

Prvu je sesiju otvorila Anna Pilarski (Njemačka) s predavanjem na temu istraživanja fleksibilnih kitova za drvo spravljenih prema receptima Bernharda Mintropa. Anna nam je nakon predavanja pokazala daske s uzorcima testiranih materijala.

Anna Pilarski

Uzorci testiranih kitova

Slijedilo je predavanje Ksenije Janković (Slovenija) o preventivnoj konzervaciji i pravilnoj pohrani dagerotipija iz nekoliko kulturnih ustanova u Sloveniji. Nakon nje, Petra Richter s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu prezentirala je radove na uljenoj slici na drvu Poklonstvo kraljeva iz Dijecezanskoga muzeja u Zagrebu. Slika je bila u lošem stanju pa je najprije trebalo zaštititi slikani sloj lijepljenjem japanskog papira preko njezina lica. Materijale za taj zahvat Petra je ispitala na oslikanim drvenim pločicama.

Osobito zanimljiva bila je prezentacija Poljaka Oskara Hanuseka; to je bilo jedino predavanje koje se bavilo temom konzerviranja-restauriranja djela suvremene umjetnosti. Oskar je govorio o jednoj skulpturi poljske umjetnice Marie Pinińske-Bereś (1931.-1999.) koja oblikom i materijalima podsjeća na žensko tijelo. Zbog propadanja poliuretanske spužve, jednog od gradbenih materijala skulpture, ona je promijenila formu, a time je izgubljen dio poruke umjetničkog djela. Odgovor na pitanje kako restaurirati skulpturu i kakovo značenje imaju materijali koje je umjetnica koristila pronađeni su u njezinom osobnom arhivu.


Oskar Hanusek

Posljednje predavanje trećega dana konferencije održala je Petra Juvan (Slovenija) koja je predstavila rezultate istraživanja mikroklimatskih uvjeta u crkvi u kojoj se čuvaju dvije slike slovenskoga baroknoga slikara Valentina Metzingera.

Za kraj, student zagrebačke Akademije Ivan Tibor Grujić prikazao je kratki video o konzervatorsko-restauratorskim radovima na drvenoj polikromiranoj skulpturi sv. Mihovila Arkanđela.

Prije pauze trebali smo ubaciti svoje glasačke listiće u glasačke kutije. Na jednom smo listiću ocjenjivali kvalitetu usmenih izlaganja i PowerPoint-prezentacija, a na drugome smo trebali navesti redni broj postera koji smo smatrali najboljim.


Glasački listić za predavanja; ocjenjivali smo kvalitetu usmenih izlaganja i PPT-prezentacija


Glasačke kutije


Nagrada "Zvonimir Wyroubal" dodjeljivala se u tri kategorije: za najbolje usmeno izlaganje, najbolju PPT-prezentaciju i najbolji poster

Dok su se glasovi prebrojavali, još jednom smo obišli restauratorske radionice Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti. Zagrebački studenti pokazali su nam umjetnine na kojima trenutno rade.

Glasovi su prebrojani i napokon smo doznali imena dobitnika. Nagrada za najbolje usmeno izlaganje dodijeljena je Joanni Zwinczak (Poljska). Nagradu za najbolju PPT-prezentaciju dobili su Ana Maly, Julia Mitterbauer i Marco Rican (Austrija), a nagrada za najbolji poster dodijeljena je Zali Kalan (Slovenija). Uz veliki pljesak dobitnicima su uručene nagrade "Zvonimir Wyroubal". Plakete je izradila kiparica Dora Kovačević, a poklon-paket s knjigama darovala im je izdavačka kuća Archetype Publications.


Dobitnici nagrade "Zvonimir Wyroubal" za najbolju PPT-prezentaciju i najbolje usmeno izlaganje

Jedna je nagrada uručena počasnome gostu ovogodišnje konferencije, direktoru izdavačke kuće Archetype Publications, gospodinu Jamesu Blacku.

Dora Kovačević uručila je plaketu Jamesu Blacku

Na opće oduševljenje, Dora Kovačević dodijelila je dva malena "Wyroubala" marljivim članicama organizacijskog odbora, Nevi Pološki i Barbari Horvat.


Barbara Horvat i Neva Pološki

Njih su dvije na kraju podijelile vrijedne pakete s knjigama predstavnicima fakulteta koji su sudjelovali na konferenciji. Jako mi je drago što će sada studenti iz drugih europskih zemalja moći učiti o bogatoj kulturnoj baštini naše zemlje i naporima koji se ulažu u njezino očuvanje.

Druženje smo zaključili zajedničkom fotografijom. Nije bilo lako oprostiti se od kolega, profesora i novostečenih prijatelja... Koristim ovu prigodu da čestitam organizator(ic)ama konferencije na sjajno obavljenom poslu. Lijepo smo se proveli i puno toga naučili. S nestrpljenjem čekam(o) sljedeću konferenciju, koja se održava u Splitu!



Dojmovi kolega

Na konferenciji je aktivno sudjelovalo šestero studenata Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu: Helena Ugrina (5. godina), Karmen Milić i Josip Nižetić (2. godina) te Bernarda Đurić, Nikolina Lovrić i ja (1. godina). Helena je održala predavanje; ostali studenti predstavili su svoje postere. U Zagreb je doputovalo još troje brucoša: Martina Bilobrk, Dora Blažević i Oliver Molnar. Došla je i Josipa Krolo, studentica 2. godine.


U gornjem redu sjede Nikolina Lovrić i Katarina Cvrlje, ispod njih su Josip Nižetić, Oliver Molnar, Karmen Milić, Bernarda Đurić i Martina Bilobrk, a na najdonjoj stepenici sjedi Dora Blažević

Nama, studentima, ovo je bilo jako korisno iskustvo. "Sudjelovanje na konferencijama studentima donosi niz pogodnosti," kaže moja kolegica Nikolina Lovrić. "Upoznajete kolege iz drugih zemalja pa možete s njima razgovarati o sličnostima i razlikama između studijskih programa. To je i prilika za sklapanje novih prijateljstava." Nikolini se dopalo to što je na konferenciji, osim kolega-studenata, upoznala profesionalne konzervatore-restauratore iz različitih specijalističkih područja, ali i druge profesore.

Zanima me je li joj engleski, kao službeni jezik konferencije, predstavljao problem. "Nipošto! To što su predavanja bila na engleskom jeziku samo nam je pomoglo da poboljšamo svoje govorne sposobnosti," objašnjava. Kao i ostalim studentima prve godine, puno toga što je na konferenciji čula Nikolini je bilo potpuno novo – i u tome vidi važnost stručnih skupova. "Konferencije nisu nimalo dosadne. Svrha je takovih događanja da se ljudi druže i razmjenjuju iskustva. Dodatna vrijednost ove konferencije bila je u tome što su sudionici mogli upoznati kulturnu baštinu naše zemlje, odnosno posjetiti neke muzeje i vidjeti što se događa 'iza kulisa'. Bilo je to poučno, zanimljivo i zabavno iskustvo koje bih voljela ponoviti!"

utorak, 6. svibnja 2014.

Studenti o studentskoj konferenciji (1. dio)

PIŠE Josipa Krolo, 2. god.
Ispravila i dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc. 
Fotografije: S. M. Sunara 

Facebook album s fotografijama prvoga dana konferencije možete pogledati ovdje; za album s fotografijama izleta u Zagorje kliknite ovdje


Jedanaesta po redu Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije održana je u Zagrebu od 24. do 26. travnja 2014. Proteklih su godina na konferenciji sudjelovala tri hrvatska studija konzervacije-restauracije – zagrebački, dubrovački i splitski – i jedan iz Slovenije. Ove su se godine izlaganjima i posterima predstavili još studenti iz Budimpešte, Krakova, Beča i Stuttgarta, čime je konferencija doista opravdala naziv međunarodna. Službeni jezik, logično, bio je engleski.


Konferenciju su otvorili Peruško Bodanić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Alem Korkut, predstojnik Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina, te voditeljice Organizacijskog odbora, Neva Pološki i Barbara Horvat.





Prvoga dana konferencije održano je devet predavanja. Na popisu predavača našli su se: Maria Kisiel, studentica Akademije likovnih umjetnosti Jan Matejko u Krakovu, Helena Ugrina, studentica Umjetničke akademije u Splitu, Ana Maly, Julia Mitterbauer i Marco Rican s Umjetničke akademije u Beču, Ivan-Vanja Martinović, Mirna Međeral i Ivana Pavleka, studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, Rebeka Nagy sa studija konzervacije-restauracije Sveučilišta u Budimpešti, Luka Novak sa zagrebačke Akademije i Anica Pintur sa studija povijesti-umjetnosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Joanna Zwinczak, studentica Akademije likovnih umjetnosti Jan Matejko u Krakovu, Barbara Krilanović, studentica konzervacije-restauracije na Sveučilištu u Dubrovniku, i Valentina Bakša, još jedna zagrebačka studentica. Predavanja su bila podijeljena u tri sesije, a publika je nakon svakog izlaganja predavačima mogla postavljati pitanja. Pitanja su, nažalost, izostala, no to i nije bilo neko iznenađenje.

Moji favoriti

Kada mi je predložila da napišem ovaj osvrt, profesorica Sunara me zamolila da izdvojim nekoliko predavanja koja su mi se svidjela. Prvo mjesto zauzima Helena Ugrina s predavanjem naslovljenim "Is crust black or white? A study in Croatian conservation–restoration terminology". Izdvojila sam je ne zato što mi je kolegica sa studija, već zato što je njeno predavanje publiku ugodno iznenadilo neuobičajenom tematikom. Helena je, naime, svojih 15 minuta iskoristila da ukaže na važnost  standardiziranja konzervatorsko-restauratorske terminologije.


Helena sa svojom mentoricom, mr. sc. Katarinom Hraste

Bečki studenti Ana Maly, Julia Mitterbauer i Marco Rican predstavili su se predavanjem "Developing carbon-fibre reinforced epoxy dowels for the reassembly of a fragmented egyptian coffin lid". Njihov inovativni zahvat na egipatskom sarkofagu starom 3000 godina oduševio me i podsjetio koliko je konzervacija-restauracija slojevita te koliko znanja i mašte iziskuje.


Ana Maly, Julia Mitterbauer i Marco Rican

Poljakinja Joanna Zwinczak održala je predavanje "Structural conservation of a Flemish panel painting by Adriaen de Gryef. Stabilization of the support". Iznimno smirenim govorom i tečnim engleskim jezikom ostvarila je zadivljujući kontakt s publikom te se činilo kao da slušamo izlaganje profesora, a ne studenta. Ocjena: odličan!


Joanna Zwinczak

"Lepe ti je, lepe ti je, Zagorje zelene"

Drugoga dana konferencije sudionici su mogli birati između cjelodnevnog izleta u Zagorje i posjeta Muzeju za umjetnost i obrt ili Muzeju suvremene umjetnosti. Tamo je za njih bio organiziran obilazak stalnoga postava i posjet restauratorskim radionicama. Ja sam se odlučila za upoznavanje ljepota hrvatskoga Zagorja.

Prva postaja na našem izletu bila je kapela sv. Donata u Pavlovcu Pregradskom. Profesorica Zvjezdana Jembrih s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu govorila nam je o povijesti tog lokaliteta i konzervatorsko-restauratorskim radovima na drvenom polikromiranom inventaru.




Profesorica Zvjezdana Jembrih s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu


Njezinim se marom obnavlja vrijedni inventar ove kapele

Nakon toga smo posjetili  župnu crkvu u Vinagori. To je utvrđena barokna crkva smještena na vrhu brežuljka s kojega puca pogled na okolna mjesta. Unutrašnjost crkve krase bogate zidne slike i polikromirani oltari, nažalost, ne odveć stručno restaurirani. Poslije obilaska crkve župnik nas je ugodno iznenadio domjenkom s domaćim kolačima i zagorskim vinom.

Osvježeni, uputili smo se prema Velikom Taboru, utvrđenom dvorcu smještenom na brežuljku. Restauratorski zahvati koji su otpočeli 2006. godine još uvijek traju; u jednoj smo prostoriji ulovili restauratoricu koja retušira zidne oslike. U Velikom Taboru se nalazi muzej u kojemu posjetitelji mogu upoznati povijest ovoga zdanja. Vidi se da je u njegovu obnovu i prezentaciju uloženo mnogo vremena i novca, ali nismo mogli zaboraviti oštre riječi koje je o projektu izrekao restaurator Ivan Srša.







Nakon posjeta Velikom Taboru, organizatori su nas pozvali na tipični zagorski ručak koji je serviran na seoskom gospodarstvu "Grešna Gorica".


Splitski kutak: Josip Nižetić, Oliver Molnar, Nikolina Lovrić, Katarina Cvrlje, Bernarda Đurić i Karmen Milić

Punih trbuha, trebali smo se još uspeti do kapele sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom. Dvadesetominutno pješačenje se itekako isplatilo, jer kapelu krasi ciklus kasnogotičkih fresaka. O njihovom konzerviranju i restauriranju govorio nam je voditelj radova, g. Ivan Srša. Interaktivnu prezentaciju projekta obnove tih zidnih slika možete pogledati ovdje.



Potaknuti pozitivnim dojmovima s izleta i novim prijateljstvima, nakon povratka u Zagreb odlučili smo nastaviti druženje večernjim izlaskom.