tag:blogger.com,1999:blog-69125741452066729352024-03-13T09:47:07.629-07:00Stažiranje među umjetninamaSagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.comBlogger89125tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-82316150924321234442019-04-16T11:47:00.001-07:002019-12-26T02:29:56.858-08:00Kako premazima zaštititi metal od korozije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Jelena Hudinčec (5. godina)</b><br />
<b>Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: Jelena Hudinčec</b><br />
<br />
<br />
<br />
U <a href="http://stazist.blogspot.com/2019/01/recorr-ov-tecaj-o-koroziji.html" target="_blank">prethodnom sam blogočlanku</a> opisala iskustvo sudjelovanja na tečaju o koroziji i zaštiti. Tema ovog blogočlanka je edukativni program koji je krajem veljače održan na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a koji je organiziralo <a href="https://www.fsb.unizg.hr/hdzama/" target="_blank">Hrvatsko društvu za zaštitu materijala</a>. Riječ je o usavršavanju osoba koje obavljaju poslove zaštite metalnih konstrukcija od korozije premazima.<br />
<br />
<br />
<b>Posjet Laboratoriju za zaštitu materijala Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu</b><br />
<br />
Zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) prvi put sam posjetila u prosincu 2018. u pratnji <b>doc. art. dr. sc. Sagite Mirjam Sunare</b>. Ona mentorira dio mog diplomskoga rada vezan za istraživanje materijala i tehnika koje se primjenjuju u konzerviranju-restauriranju obojenih metalnih skulptura na otvorenom (odstranjivanje oštećenih premaza i ponovno bojenje skulptura). Istraživanje se provodi u okviru međunarodnog projekta <a href="http://www.capusproject.eu/" target="_blank"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</a>, a njegovi će rezultati naći primjenu u planiranju zahvata na skulpturama iz Parka skulptura Željezare Sisak.<br />
<br />
U Laboratoriju za zaštitu materijala FSB-a srdačno su nas primili <b>prof. dr. sc. Vesna Alar</b>, <b>doc. dr. sc. Ivan Stojanović</b> i <b>doc. dr. sc. Vinko Šimunović</b>. Profesorica Sunara i ja u kratkim smo im crtama predstavile plan našeg istraživanja. U okviru projekta CAPuS planirana su laboratorijska ispitivanja postojanosti premaznih sustava, pa nas je zanimala oprema za ubrazano simuliranje vanjskih uvjeta kojom FSB-ov Laboratorij raspolaže (slana komora, vlažna komora, UV komora).<br />
<br />
Na sastanku su nas informirali o izobrazbi koju organiziraju krajem veljače 2019., a koja bi nam mogla biti od koristi. Tema: zaštita metala od korozije premazima. To je jedna od najvažnijih metoda zaštite, posebice kad su u pitanju čelične konstukcije. Korozijski procesi su neizbježni, ali ih se pravilnom zaštitom metala može usporiti/odgoditi i tako smanjiti razmjere štete koja se očituje na različite načine, npr. gubitkom mehaničkih svojstava konstrukcije, gubitkom estetske vrijednosti, onečišćenjem okoliša...<br />
<br />
Sisačke skulpture izrađene su od čelika, a većina ih je obojena. Prilikom provedbe konzervatorsko-restauratorskih zahvata na metalnim skulpturama na otvorenom jako je važno znati koji premaz odabrati, kako ga pravilno nanijeti, koje su prednosti i nedostaci premaza te kako možemo provjeriti je li sve napravljeno u skladu s normama.<br />
<br />
Profesorica Sunara mi je predložila da sudjelujem na izborazbi. Ponudu sam spremno prihvatila, a kotizacija je podmirena iz projekta CAPuS.<br />
<br />
Među 24 polaznika izobrazbe tako se našla i jedna buduća konzervatorica-restauratorica metala...<br />
<br />
<br />
<b>Usavršavanje osoba koje obavljaju poslove zaštite metalnih konstrukcija od korozije premazima</b><br />
<br />
Kako bi polaznici na najbolji mogući način upoznali tehnologiju i mogućnosti zaštite od korozije premazima, program <a href="https://www.fsb.unizg.hr/hdzama/Izobrazba%20-%20Premazi%202019-1.pdf" target="_blank">četverodnevne izobrazbe</a> uključivao je teorijski dio i praktikum.<br />
<br />
<b><i>Prvi dan</i></b><br />
<br />
Nakon pozdravne riječi <b>Dragutina Juraja</b> (TÜV SÜD Sava d.o.o.), program je započeo predavanjem doc. dr. sc. Vinka Šimunovića o štetama od korozije i utjecaju korozije na okoliš. Profesor Šimunović je održao i predavanje o primjeni korozijski postojanih materijala te o konstrukcijsko-tehnološkim mjerama zaštite. Prof. dr. sc. Vesna Alar govorila je o teorijskim osnovama korozije, zaštiti materijala vrućim pocinčavanjem i inhibitorima korozije, dok je <b>Krešimir Kekez</b> (PA-EL d.o.o.) držao predavanje o elektrokemijskim metodama zaštite (katodna i anodna zaštita). Predavanje je obogatio primjerima iz prakse.<br />
<br />
U praktičnome dijelu programa doc. dr. sc. Vinko Šimunović dao je prikaz i analizu primjera korozijskih oštećenja iz prakse. Asistent <b>Marin Kurtela</b> i doc. dr. sc. Ivan Stojanović proveli su nas kroz Laboratorij za zaštitu materijala i objasnili nam metode korozijskih ispitivanja koja se tamo provode (ispitivanje fizikalnih svojstava, ispitivanja u slanoj, vlažnoj i UV komori, elektrokemijska ispitivanja i dr.).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4cVkGRYCsk2oxA9BKsGJbH0O7eknQTTRYgfk_zJ3LpI3lO3Zt4wCZEJs2BY9CURlVht3DAY_JGRO1GZV7c4SyxFSPCZzOcKyiBCXR0BL6uCcuvIYpq5aynWO4iCCokRmD2PaBSq3daJc/s1600/16-04-2019_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4cVkGRYCsk2oxA9BKsGJbH0O7eknQTTRYgfk_zJ3LpI3lO3Zt4wCZEJs2BY9CURlVht3DAY_JGRO1GZV7c4SyxFSPCZzOcKyiBCXR0BL6uCcuvIYpq5aynWO4iCCokRmD2PaBSq3daJc/s320/16-04-2019_01.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Doc. dr. sc. Vinko Šimunović pokazuje primjer korozijskog oštećenja s kojim se susreo u praksi</i><br />
<br />
<b><i>Drugi dan</i></b><br />
<br />
Drugi je dan započeo predavanjem <b>Karle Rončević</b> (Helios Tovarna barv d.o.o.) o vrstama premaza, komponentama premaza, o mehanizmu zaštite premazima i procesima sušenja premaza. <b>Klaudio Gržanić</b> (Helios Hrvatska d.o.o.) predstavio je protupožarne premaze. Objašnjavajući njihovu klasifikaciju, dodirnuo se teme projektiranja i načina nanošenja protupožarnih premaza na metalne konstrukcije te spomenuo norme koje takvi premazi moraju zadovoljiti. Treći govornik tog dana, <b>Tomislav Čižmar</b> (Expertus Adria), kroz predavanje nas je proveo kroz postupke pripreme površine za nanošenje premaza. Govorio je o mehaničkom čišćenju, čišćenju mlazom abraziva i čišćenju vodenim mlazom. Dotaknuo se značajki postupaka, vrsta abraziva i opreme te spomenuo kontrolu kvalitete i odgovarajuće norme. Pozabavio se i temom nanošenja premaza (priprema boje za nanošenje, planiranje, postupci nanošenja premaza, značajke, uređaji i oprema, uvjeti kod nanošenja i kontrola). Doc. dr. sc. Ivan Stojanović držao je predavanje o proračunu potrebne količine boje za zaštitu.<br />
<br />
<div style="text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvheBnzcuaBHhsrq411LGQLoR8giI9cLd7qBZhd4Bocu0C9dm7KGHkC3-59FdtWX-NuKs6P5UugP7larqLb4j0HFUBq351Y3OVsRTeJShcz2HNwAhcH6L-cqg-dIZGB-B5jhsCaFYd93w/s1600/16-04-2019_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvheBnzcuaBHhsrq411LGQLoR8giI9cLd7qBZhd4Bocu0C9dm7KGHkC3-59FdtWX-NuKs6P5UugP7larqLb4j0HFUBq351Y3OVsRTeJShcz2HNwAhcH6L-cqg-dIZGB-B5jhsCaFYd93w/s320/16-04-2019_02.jpg" width="320" /></a></div>
<i>Klaudio Gržanić govori o protupožarnim premazima</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjACcFTR9ttJSewjdEObsDrLglI2mj4Pogkj2u87ma2bdCR2FQ5EVpGJiTMAihznLVHV_nq_NYyN9zXnUbjHprcwDmn4aeYN8Q5Qp6mpB-mr0S_ZHCmgFVQ99U0pKgTvv9BnkJoro5mIv4/s1600/16-04-2019_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjACcFTR9ttJSewjdEObsDrLglI2mj4Pogkj2u87ma2bdCR2FQ5EVpGJiTMAihznLVHV_nq_NYyN9zXnUbjHprcwDmn4aeYN8Q5Qp6mpB-mr0S_ZHCmgFVQ99U0pKgTvv9BnkJoro5mIv4/s320/16-04-2019_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Vrste abraziva koji se rabe za pjeskarenje metalnih površina</i><br />
<br />
U praktični dio programa uveo nas je <b>Željko Maršić</b> (Gracotech Grupa d.o.o.). Pokazao nam je opremu za nanošenje premaza i objasnio razlike između zračnog i bezračnog prskanja, nanošenja kistom i valjkom. Govorio je o opremi za elektrostatsko nanošenje i pokazao nam je kako kontrolirati debljinu mokrog filma premaza. Klaudio Gržanić (Helios Hrvatska d.o.o.) i doc. dr. sc. Ivan Stojanović proveli su nas kroz vježbe mjerenja debljine suhog filma premaza, mjerenja uvjeta okoline (temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, točka rosišta, temperatura metala), određivanje kvalitete pripremljene površine, određivanje sjaja premaza i odgovarajuće norme. Pritom smo se upoznali s uređajima i opremom koje se upotrebljavaju za svako od navedenih testiranja.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjAwBu6QDuoyUwsxQH7zmENHx40JH_3tLc9erAG5gOxR4g8fQ1GvuYFGArCqUisnzqqFgXYgGu_qoLRV13gL2RHE0-ftka4jNKcOutifV2lPJXCyThsN4V47I7e5Y7Fyz8SG7GKiqR5ypM/s1600/16-04-2019_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjAwBu6QDuoyUwsxQH7zmENHx40JH_3tLc9erAG5gOxR4g8fQ1GvuYFGArCqUisnzqqFgXYgGu_qoLRV13gL2RHE0-ftka4jNKcOutifV2lPJXCyThsN4V47I7e5Y7Fyz8SG7GKiqR5ypM/s320/16-04-2019_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Željko Maršić pokazuje dijelove zaštitne opreme koji se koriste tijekom nanošenja premaza</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgdyDUM_EHnwbwpHfePYBiTgcunyWw7ARZ2BXgGxSYnm9GCvr67URS9VjEIak5D4tC73V-Pox52Vp55yD20avvD-0hMWGM542K2pboTZM8rzIa__FVUJ6scr0Vp982Oja_c-Ut49ZMF-lA/s1600/16-04-2019_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgdyDUM_EHnwbwpHfePYBiTgcunyWw7ARZ2BXgGxSYnm9GCvr67URS9VjEIak5D4tC73V-Pox52Vp55yD20avvD-0hMWGM542K2pboTZM8rzIa__FVUJ6scr0Vp982Oja_c-Ut49ZMF-lA/s320/16-04-2019_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Doc. dr. sc. Ivan Stojanović objašnjava princip rada uređaja za mjerenje debljine premaza (Elcometer 456)</i><br />
<i><br /></i>
<b><i>Treći dan</i></b><br />
<br />
Trećega je dana teorijski dio seminara podijeljen u tri dijela: projektiranje sustava zaštite od korozije premazima, osiguravanje kvalitete i zaštita na radu. U prvom je dijelu doc. dr. sc. Ivan Stojanović objasnio novosti u normi ISO 12944:2018 (Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavima boja), dok se <b>Vjera Marić</b> (Viktor Lenac d.d.) dotakla korozivnosti okoline, zahtjeva trajnosti i plana bojenja. Drugi dio seminara održao je <b>Dragutin Juraj </b>(TÜV SÜD Sava d.o.o.). On je obradio pojmove "garancijski rok" i "rok trajanja". O zaštiti na radu govorio je <b>Branko Kustura</b> (Institut za sigurnost Zagreb d.d).<br />
<br />
Praktični dio programa vodila je <b>prof. dr. sc. Biserka Runje</b>. Kroz njeno smo predavanje prošli statističku obradu i grafičko prikazivanje rezultata mjerenja. Fokusirali smo se na mjere centralne tendencije, disperzije (mjere rasipanja), histogramski prikaz rezultata, utvrđivanje razdiobe rezultata mjerenja te procjenu postotka nesukladnih jedinica.<br />
<br />
<b><i>Četvrti dan</i></b><br />
<br />
Četvrti, ujedno i posljednji dan izobrazbe, bio je rezerviran za predavanja <b>Branke Jakopović</b> (Končar DiST d.d.), Vjere Marić (Viktor Lenac d.d.), <b>Anđelka Ristevskog</b> (Hempel), <b>Tomislava Vidovića</b> (Chromos-Svjetlost d.o.o.) i <b>Ozane Križan</b> (Nicro d.o.o.). Svaki nam je predavač, s obzirom na svoje specijalističko područje i primjere iz prakse, predstavio problematiku s kojom se dosad susreo. Tako smo slušali o zaštiti transformatora od korozije, zaštiti mostova, spremnika, dalekovoda, o dupleks sustavima prevlaka i zaštiti ukopanih plinovoda.<br />
<br />
Nakon teorijskoga dijela uslijedio je okrugli stol, a nakon toga provjera stečenog znanja. Sa zadovoljstvom vas mogu izvijestiti da sam ispit položila!<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZelNdsoqES9phIZoRPunsTEW2R9zade7mqnofU7eOYc0YpflKfFEfKYewmOWapfhw0_Qm4r2J5xvJkpNQdrbFh6m1FbLxMntH2OQRUsuOc1rgEB340SNYCKSfSZpaJ0N_Y-SndAhBWCM/s1600/16-04-2019_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZelNdsoqES9phIZoRPunsTEW2R9zade7mqnofU7eOYc0YpflKfFEfKYewmOWapfhw0_Qm4r2J5xvJkpNQdrbFh6m1FbLxMntH2OQRUsuOc1rgEB340SNYCKSfSZpaJ0N_Y-SndAhBWCM/s320/16-04-2019_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Predavači koji su sudjelovali na okruglom stolu (slijeva nadesno): Klaudio Gržanić, Vjera Marić, Tomislav Vidović, Anđelko Ristevski, Ozana Križan, Vesna Alar i Ivan Stojanović</i><br />
<br />
<br />
<b>Zaključak</b><br />
<br />
U poslovima zaštite i očuvanja kulturne baštine često se naglašava potreba za multidisciplinarnim pristupom rješavanju problema. Kaže se također da je interdisciplinarnost ugrađena u konzervatorsko-restauratorsku struku. Prečesto se, međutim, dešava da se rješavanjem problema spomenika bave stručnjaci iz samo jedne profesije. Nakon dvaju tečajeva na kojima sam sudjelovala, onog na KTF-u i ovog na FSB-u, mišljenja sam da bi konzervatori-restauratori metala trebali tješnje surađivati sa znanstvenicima koji istražuju korozijske procese i metode zaštite od korozije, kao i sa stručnjacima koji se bave praktičnim rješavanjem takvih problema – u brodogradnji, građevinarstvu, industriji nafte i plina i dr.<br />
<br />
<br />
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="color: #999999;">* * * </span></div>
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">Projekt </span><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><span style="color: magenta;"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</span></a><span style="color: #999999;"> financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</span></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both;">
<img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s320/CAPuS-logo.jpg" title="" width="320" /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-15086204237013435692019-01-04T12:55:00.001-08:002019-12-26T02:29:42.272-08:00Osvrt na tečaj o koroziji i zaštiti laboratorija ReCorr<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Jelena Hudinčec (5. godina)</b><br />
<b>Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: Boris Cvjetanović</b><br />
<br />
<br />
Zovem se Jelena Hudinčec i studentica sam pete, završne godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije. Područje moje specijalizacije je metal. Peta studijska godina posvećena je izradi diplomskoga rada. Jedan dio mog diplomskog rada vezan je za međunarodni znanstveno-istraživački projekt <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</a>: pod mentorskim vodstvom <b>doc. art. dr. sc. Sagite Mirjam Sunare</b> razrađujem metodologiju istraživanja kojim će se utvrditi koje su metode najpodesnije za odstranjivanje starih prevlaka s obojenih čeličnih skulptura na otvorenom. Zanima nas i koji će od komercijalno dostupnih premaznih sustava za metal dati najbolje rezultate kada se nanese na čeličnu površinu koja nije očišćena od prethodnih prevlaka do metalnoga sjaja, što je standard u industriji. Istraživanje se provodi u suradnji s Gradskim muzejom Sisak. Rezultati će biti od presudne važnosti za planiranje i provedbu konzervatorsko-restauratorskih radova na skulpturama iz Parka skulptura Željezare Sisak.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitXMhkgmiAyMVqePCL8WfkdK6h6XMQtWSKiCLyFRq8QGE0-ysbaS_2D-cfJkyrQFEwlbTna3UFcq2KzFjlFtWrhLHTbUjIGTeflDA28_Ss1HOWfedPjQklfn_m4spA9n_5kxcqTdAOUgg/s1600/04-01-2019_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitXMhkgmiAyMVqePCL8WfkdK6h6XMQtWSKiCLyFRq8QGE0-ysbaS_2D-cfJkyrQFEwlbTna3UFcq2KzFjlFtWrhLHTbUjIGTeflDA28_Ss1HOWfedPjQklfn_m4spA9n_5kxcqTdAOUgg/s320/04-01-2019_01.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Jedna od obojenih skulptura iz Parka skulptura Željezare Sisak: Josip Diminić, </i>Objekt I <i>(1979.)</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgIRArY0230ONmSEiJVFKJebRXSEApydEx4lrv9KOeWpAvO79h7F4RC51zzgWQwJ0c4as0rHfaSivgDz7JNf-qcEer8y1naE5h7h5X4IB5KOEpjCIxgSYH3wWsO4l9GOxGlZvppnyBWbSg/s1600/04-01-2019_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgIRArY0230ONmSEiJVFKJebRXSEApydEx4lrv9KOeWpAvO79h7F4RC51zzgWQwJ0c4as0rHfaSivgDz7JNf-qcEer8y1naE5h7h5X4IB5KOEpjCIxgSYH3wWsO4l9GOxGlZvppnyBWbSg/s320/04-01-2019_02.jpg" width="213" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Još jedna obojena skulptura iz Parka: Erik Lovko, </i>Stup-puzzle<i> (1978.)</i></div>
<br />
<b>Neven Peko</b>, restaurator Gradskoga muzeja Sisak, obavijestio je profesoricu Sunaru i mene da se u prosincu u Zagrebu održavaju dva zanimljiva tečaja: "Osnovni tečaj iz korozije i zaštite" i "Kontrola i osiguranje kvalitete sustava premaza u skladu s novim izdanjem HRN EN ISO 12944". Proučivši letke s osnovnim informacijama o tečajevima, zaključila sam da bi mi tečaj o koroziji mogao biti koristan za istraživanje koje provodim okviru projekta CAPuS. Profesorica Sunara me prijavila, a kotizacija je podmirena iz sredstava projekta.<br />
<br />
Tečaj je održan 11. prosinca 2018. u organizaciji Istraživačkog laboratorija za korozijsko inženjerstvo i površinsku zaštitu – ReCorr. Laboratorij djeluje pri Zavodu za elektrokemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Bio je to osnovni tečaj iz korozije i zaštite; općenit i prilagođen širokom krugu ljudi. Na tečaju su sudjelovali tehnolozi koji se bave proizvodnjom boja, gospodarstvenici kojima je pouzdana zaštita materijala jedan od bitnih elemenata u proizvodnji i distribuciji (npr. zaštita cjevovoda), kemičari zainteresirani za ovu temu, pa i konzervatori-restauratori!<br />
<br />
Kroz predavanja <b>izv. prof. dr. sc. Helene Otmačić Ćurković</b> dobili smo odgovore na pitanja zašto, gdje i kako dolazi do korozije; u kojim se oblicima javlja i kako je prepoznati. Isto tako, spomenula je više različitih podjela korozije. Podjelu korozije prema mehanizmu djelovanja (kemijska i elektrokemijska), izgledu korozijskog napada (opća i lokalizirana), prema korozivnim sredinama (atmosferska, korozija u tlu, korozija u elektrolitima i neelektrolitima). Dotakla se i nekih posebnih oblika korozije (korozija zbog lutajućih struja, korozija u procijepu, korozija uz naprezanje, korozijski zamor, erozijska korozija, mikrobiološka korozija i dr.). Objasnila je metode pomoću kojih možemo odrediti brzinu korozije u laboratoriju i na terenu te napomenula da svaka od navedenih metoda daje određenu vrstu i količinu podataka. Izbor metode, uz druge čimbenike, ovisi i o informacijama koje testiranjem želimo dobiti. Treća tema koju je obradila zaštita je od korozije. Kao što znamo, korozija je nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala koje je uzrokovano fizikalnim, fizikalno-kemijskim, kemijskim i biološkim agensima. To je spontan proces koji godišnje gospodarstvu nanosi ogromne štete. Četvrtina šteta prouzročenih korozijom može se spriječiti uporabom suvremenih tehnologija i to na nekoliko načina: adekvatnim izborom materijala, elektrokemijskom zaštitom (katodna i anodna), zaštitom obradom korozivne sredine (uklanjanjem aktivatora korozije i uvođenjem inhibitora korozije u agresivnu sredinu) te zaštitom prevlakama i premazima (metalne i nemetalne prevlake i anorganske i organske prevlake i premazi). Nakon izlaganja, asistentice <b>Dajana Mikić </b>i <b>Ivana Šoić</b> demonstrirale su eksperimentalne tehnike pomoću kojih se u praksi može detektirati pojava korozije i odrediti njen intenzitet.<br />
<br />
Meni je najzanimljivije bilo predavanje koje je održala <b>prof. dr. sc. Sanja Martinez</b>; analizom konkretnih slučajeva korozijskih oštećenja s kojima se susrela u praksi približila nam je svu prethodno objašnjenu teoriju. Moram napomenuti da je svako od predavanja bilo vrhunski prezentirano, bez obzira na to što mi se njezino najviše svidjelo.<br />
<br />
Kroz predavanje naslovljeno "Europska normizacija i hrvatska zakonska regulativa u području korozije", prof. dr. sc. Martinez izvijestila nas je o novostima u normi EN ISO 12944:2018 (Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavom boja).<br />
<br />
Pravovremena i kvalitetna zaštita od korozije trebala bi biti ne iznimka, već pravilo kojega bismo se trebali držati kako bismo smanjili gubitke ne samo u industriji, nego i kod spomeničke baštine.<br />
<br />
Informacije o ReCorr-ovim tečajevima i radionicama dostupne su <a href="http://www.recorr.eu/arhiva.php" target="_blank">ovdje</a>.<br />
<br />
<br />
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">* * * </span></span></div>
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">Projekt </span><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><span style="color: magenta;"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</span></a><span style="color: #999999;"> financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</span></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s320/CAPuS-logo.jpg" title="" width="320" /></div>
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-50870467261716722232018-12-30T01:42:00.001-08:002019-12-26T02:49:28.701-08:00Kako ispričati priču? Koju priču ispričati?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Nađa Tomašević (3. godina)</b><br />
<b>Ispravila i dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<b><br class="Apple-interchange-newline" /></b><i>Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Park%20skulptura%20u%20Sisku" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<i><br /></i>
<i><br /></i>
<br />
Ovogodišnja je radionica uključivala dva zadatka vezana za međunarodni znanstveno-istraživački projekt <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank">Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS)</a>. O prvome je zadatku pisala moja kolegica <b>Lucija Vrdoljak</b> (<a href="https://stazist.blogspot.com/2018/10/ssedma-radionica-strucni-termini.html" target="_blank">poveznica</a>). Ukratko, iz stručne literature na engleskom jeziku trebali smo izdvojiti i kategorizirati pojmove kojima se opisuju oštećenja i promjene na skulpturama na otvorenom. Zatim smo trebali pronaći primjere oštećenja i promjena materijala na reljefu Branka Ružića <i>Vrata</i> iz Parka skulptura Željezare Sisak. Kroz taj smo se zadatak upoznali s planom izrade ilustriranog višejezičnog rječnika pojmova koji se rabe u konzervaciji-restauraciji skulptura, murala i grafita. Taj će rječnik biti jedan od ishoda projekta CAPuS.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
U okviru toga projekta planirana je i izrada internetske stranice Parka skulptura Željezare Sisak. Mi smo se za vrijeme boravka u Sisku trebali okušati u pisanju interpretacijskih tekstova, poput onih koji će biti objavljeni na internetskoj stranici. Na stranici će biti objavljene i fotografije skulptura koje je za vrijeme radionice snimio ugledni hrvatski fotograf <b>Boris Cvjetanović</b>.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSCz5TawaTEgoFihFAfpLLpPykEoAiwb9QRU0teRuhz5B0f67jdMJ1J29GPDip3NCpIFcqRfQuowi7yXedcESZihpLGCU-EjwReK8fee8KrlPLt5OOg9Mbtsimqe2f4OkezZ4L_eC0rco/s1600/CAPuS-Sisak-2018.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="493" data-original-width="985" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSCz5TawaTEgoFihFAfpLLpPykEoAiwb9QRU0teRuhz5B0f67jdMJ1J29GPDip3NCpIFcqRfQuowi7yXedcESZihpLGCU-EjwReK8fee8KrlPLt5OOg9Mbtsimqe2f4OkezZ4L_eC0rco/s400/CAPuS-Sisak-2018.gif" width="400" /></a><br />
<i>Sudionice 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak: Lucija Vrdoljak, Lucija Jolić, Kasija Rnjak, Jelena Hudinčec i Tamara Kaličanin</i><br />
<br />
Na ovome mjestu moram reći da smo još prije dolaska u Sisak dobili zadatak da od dostupnoga gradiva (tekstova iz kataloga godišnjih izložbi Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak", članaka iz <i>Vjesnika Željezare</i>, transkripata intervjua s umjetnicima) priredimo tekst koji, na široj publici zanimljiv način, obrađuje jednu skulpturu iz Parka. Profesorica <b>Sagita Mirjam Sunara</b> je zainteresiranim studentima ponudila tri skulpture. Studenti koji su uspješno obavili taj zadatak dobili su priliku sudjelovati u 7. konzervatorsko-restauratorskoj radionici u Parku skulptura Željezare Sisak i natjecati se za mjesto u istraživačkoj grupi našega sveučilišta na projektu CAPuS.<br />
<br />
Kad smo stigli u Sisak, profesorica je zamolila <b>Jelenu Hudinčec</b> i <b>Luciju Jolić</b> da odvedu ostatak ekipe u obilazak Parka skulptura. Jelena je već dvaput boravila u Sisku, a Luciji je ovo bila druga radionica na kojoj je sudjelovala. Profesorica je zatražila da pomno promotrimo svaku skulpturu i da joj kasnije priopćimo koja nas se najsnažnije dojmila. Neke su nas skulpture oduševile svojom formom, neke, pak, idejom koju utjelovljuju, ali na kraju šetnje po radničkome naselju Željezara svaka je od nas imala svoga favorita.<br />
<br />
Profesorica je potom zatražila da kritički analiziramo tekstove o skulpturama koje smo napisale prije dolaska u Sisak. Pokušale smo odrediti što je u pojedinom tekstu zanimljivo, a što bi se moglo izostaviti. Nakon toga je ponovno došao red na pisanje: ovaj put smo trebale napisati tekst o skulpturi iz Parka koja nam se najviše svidjela.<br />
<br />
Pripravnica Tina Tomšič priredila je za svaku skulpturu s naše "top-liste" podatke o autoru, njegovu umjetničkom stvaralaštvu, sudjelovanju u sisačkoj koloniji itd. Iz mnoštva novinskih članaka, opsežnih transkripata intervjua i druge građe trebalo je izvući ono najbitnije. Prilikom pisanja vodile smo se idejom da tekst treba biti kratak, sadržajno zaokružen i nadasve zanimljiv. No, to je lakše reći nego napraviti, osobito početnicima poput nas!<br />
<br />
Sada napuštamo Sisak i odlazimo u Split. Sredinom listopada profesorica Sunara je organizirala dva predavanja i dvije radionice pod vodstvom muzejskih edukatorica iz Velike Britanije, <b>Emme Spencer </b>i <b>Kathryn Welford</b>. Program se odvijao u Muzeju grada Splita. Tema prve radionice bilo je pisanje interpretacijskih tekstova. Kroz predavanja i praktične zadatke sudionici su se upoznali s osnovnim pravilima o pisanju takvih tekstova.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjkUC4dL0LwUL5ycqLFpsddhRrOgcmCCNwA0IF6gz7troNYXWSnx6UEuFEQtc28Z9IyQQlemPTeXDewHACzioVG3yZpkEnhV7R3qIyNBQyl6LCcTBQohKRz41GoedRT4bQn0DMWerrqJC0/s1600/30-12-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjkUC4dL0LwUL5ycqLFpsddhRrOgcmCCNwA0IF6gz7troNYXWSnx6UEuFEQtc28Z9IyQQlemPTeXDewHACzioVG3yZpkEnhV7R3qIyNBQyl6LCcTBQohKRz41GoedRT4bQn0DMWerrqJC0/s320/30-12-2018_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Radionicu je organizirao Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu u suradnji s Muzejom grada Splita (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
Najprije trebamo znati za koga tekst pišemo. Tko je ciljana publika, kome se obraćamo? Treba pisati kao novinar, a ne kao znanstvenik. Treba krenuti od pretpostavke da publika ne zna ništa o temi o kojoj pišemo. Predavačice su u šali rekle da tekst mora biti razumljiv devetogodišnjem djetetu. Čitatelja ne smijemo zbunjivati stručnim terminima. Dužinu rečenica treba varirati, ali je poželjno da prva rečenica bude kratka. Ta prva rečenica treba uloviti pažnju čitatelja, i natjerati ga da nastavi čitati. Spencer i Welfrod su više pute rekle da je važno da promatrač uspostavi/izgradi odnos s umjetničkim djelom, ali mu ne smijemo sugerirati što da misli ili osjeća. Mi možemo ponuditi pitanja koja će ga navesti na razmišljanje ili ponukati da sagleda predmet iz druge perspektive. Na taj način umjetničko djelo postaje interaktivno.<br />
<br />
Premda ovi savjeti zvuče jednostavno, pisanje interpretacijskih tekstova izuzetno je složeno. Spencer i Welford su naglasile da pisanju mora prethoditi opsežno istraživanje. U njihovim ustanovama u pisanju takvih tekstova sudjeluju stručnjaci iz različitih disciplina; to je timski rad.<br />
<br />
Jedna od vježbi u okviru njihove radionice uključivala je kritičku analizu tekstova koje smo napisali u Sisku. Profesorica Sunara je odabrala dva teksta. Jedan je bio posvećen skulpturi <b>Belizara Bahorića</b> <i>Visoki napon</i>, a napisala ga je <b>Kasija Rnjak</b>. Autorica drugoga teksta je Lucija Jolić; taj tekst obrađuje skulpturu <b>Jure Žaje</b> <i>U spomen Jurju Dalmatincu</i>.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgnFE1z5WPIFVohmsbtJhL2O7akUal6Or7r4xTew5ZVZf54OU74Mx_nZGm-b50evfTPIcGy_uRMG7nUKF7f-nCs_jOE1fJOZstrXV-k2I2Hnfc401bmIhCW-OPXczrOxe7CEhis9SY2R0/s1600/30-12-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgnFE1z5WPIFVohmsbtJhL2O7akUal6Or7r4xTew5ZVZf54OU74Mx_nZGm-b50evfTPIcGy_uRMG7nUKF7f-nCs_jOE1fJOZstrXV-k2I2Hnfc401bmIhCW-OPXczrOxe7CEhis9SY2R0/s320/30-12-2018_02.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Belizar Bahorić, </i>Visoki napon<i>, 1982. (snimio: Boris Cvjetanović)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgE0om4ytyQhGno1EoOp1GGdDvn45sNisoRzCiBxiFOjUpXmphUoWPd0L42WYx7FMpm8MeH0mQS23dugE8oDPFO-qKnSxntuDyAj-L_wIgjUHcwwbJ_NIs5GOKCQCReY84Tan05rmq3IJ4/s1600/30-12-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgE0om4ytyQhGno1EoOp1GGdDvn45sNisoRzCiBxiFOjUpXmphUoWPd0L42WYx7FMpm8MeH0mQS23dugE8oDPFO-qKnSxntuDyAj-L_wIgjUHcwwbJ_NIs5GOKCQCReY84Tan05rmq3IJ4/s320/30-12-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Jure Žaja, </i>U spomen Jurju Dalmatincu<i>, 1979. </i><i>(snimio: Boris Cvjetanović)</i><br />
<br />
Kasija je, složili su se svi, ispravno uočila da je Bahorićeva skulptura zanimljiva zbog toga što iz svakoga kuta drugačije izgleda. Njezin tekst poziva gledatelja/čitatelja na kretanje, obilazak oko skulpture. Žajina je skulptura specifična po tome što je najveći dio skulpture ukraden. Kod te je skulpture najvažnije ispričati priču o njezinu nastanku i <i>nestanku</i>.<br />
<br />
Polaznici radionice primijetili su da u oba teksta dosta prostora zauzimaju crtice iz života umjetnika. Zaključeno je da biografija autora nije nešto što će zaintrigirati čitatelja ili ga potaknuti na daljnje čitanje. Predloženo je, stoga, da se biografske crtice izdvoje i zasebno navedu, primjerice ispod glavnoga teksta. Problem je predstavljalo i to što su u tekstovima upotrijebljeni neki stručni izrazi (npr. pocinčani čelik). Svi su se složili da stručne termine treba izbjegavati. Nije, međutim, postignut jedinstven stav oko toga treba li u tekstu spominjati tehnologiju izrade umjetničkog djela. Kod nekih skulptura iz Siska upravo je materijal, odnosno tehnologija izrade je ono što djelo čini posebnim, zanimljivim, i što bi promatrača moglo natjerati na razmišljanje. Promatrač bi morao znati izgleda li skulptura onako kako ju je umjetnik zamislio/izradio ili je doživjela određene izmjene, istaknula je profesorica Sunara; jedino tako može donijeti ispravan sud o njezinoj likovnoj vrijednosti. Dijelim njezino mišljenje da ne treba podcjenjivati zanimanje publike za tehnički proces nastajanja umjetničkog djela. Dovoljno je vidjeti koliko pregleda imaju takva videa na Facebooku i You Tubeu (<a href="https://www.facebook.com/britishmuseum/videos/10153373036289723/" target="_blank">primjer prvi</a>; <a href="https://www.youtube.com/watch?v=9Wb-T1F033Q" target="_blank">primjer drugi</a>).<br />
<br />
Zaključno bi se moglo reći da je radionica o pisanju interpretacijskih tekstova otvorila mnoga pitanja, ali i dala puno ideja i ponudila smjernice za daljnji rad. Članovima splitske istraživačke grupe na projektu CAPuS stečena će znanja biti od velike pomoći u pisanju tekstova za internetsku stranicu o Parku skulptura u Sisku.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjd_6Spb35A_4J9adhUX5olqxTWIz7gQ7vS1qLqCjLG1fM_QQfz5aky0Dv2sBFsF30Td4l-5kAy9xSmuog9HkhRZz21NI9s71gMOglYQf3ZayqlypL8M0zq056mHpgBcm0P4Z68MraUFYk/s1600/30-12-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjd_6Spb35A_4J9adhUX5olqxTWIz7gQ7vS1qLqCjLG1fM_QQfz5aky0Dv2sBFsF30Td4l-5kAy9xSmuog9HkhRZz21NI9s71gMOglYQf3ZayqlypL8M0zq056mHpgBcm0P4Z68MraUFYk/s320/30-12-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Sudionici radionice koju su vodile Emma Spencer i Kathryn Welford pri radu; na čelu stola je <b>Nađa Tomašević </b>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<i><br /></i>
<i><br /></i>
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="color: #999999;">* * * </span></div>
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">Projekt </span><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><span style="color: magenta;"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</span></a><span style="color: #999999;"> financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</span></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both;">
<img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s320/CAPuS-logo.jpg" title="" width="320" /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-43355885471824210272018-12-27T09:14:00.000-08:002019-12-26T02:32:03.050-08:00Od fotoaparata do 'Google Street View' tehnologije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<br />
<br />
<br />
Za vrijeme održavanja 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak, fotograf <b>Boris Cvjetanović </b>snimio je skulpture za potrebe izrade internetske stranice Parka. Izrada stranice jedan je od zadataka istraživačke grupe Sveučilišta u Splitu na projektu <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</a>. Jedna od tema kojima se moja grupa bavi su strategije uključivanja publike kako bi se uspostavila komunikacija s umjetničkim djelima u javnome prostoru i produbilo razumijevanje takvih djela.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhKdGZDV0FF-u6zQiz0mdcBDN5dZK1mABZSQZP4UPWc8-9EFGYdWwyGRvdVyVzWm1X99gQI3Cx7L_ZoqHqvRO5NtAz1wZjxGjzlRaDxs-bGNXgJZtT8_RiLuBMYACLRHh1kwDdhTSFPoAg/s1600/27-12-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhKdGZDV0FF-u6zQiz0mdcBDN5dZK1mABZSQZP4UPWc8-9EFGYdWwyGRvdVyVzWm1X99gQI3Cx7L_ZoqHqvRO5NtAz1wZjxGjzlRaDxs-bGNXgJZtT8_RiLuBMYACLRHh1kwDdhTSFPoAg/s320/27-12-2018_01.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Boris Cvjetanović snima skulpturu Milivoja Babovića; Sagita Mirjam Sunara mu asistira (snimila: Tina Tomšič)</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFziwSG1gH9e5AZr26plJuodF3WKmZW09lVY04toC7nUwRjXQ9HxA79PBo5A6XjR_zh9yVd23aPjtwCjYLsZmZADNCTdVh1mjDiw_SqAAHcbp0fcQTqMdq5nRX7AvnQmc2YiKc6KFHXo4/s1600/27-12-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFziwSG1gH9e5AZr26plJuodF3WKmZW09lVY04toC7nUwRjXQ9HxA79PBo5A6XjR_zh9yVd23aPjtwCjYLsZmZADNCTdVh1mjDiw_SqAAHcbp0fcQTqMdq5nRX7AvnQmc2YiKc6KFHXo4/s320/27-12-2018_02.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Milivoje Babović, </i>Skulptura V<i>, 1981. (snimio: Boris Cvjetanović)</i></div>
<br />
U Sisku nam se pridružio i IT stručnjak <b>Toni Tabak</b> (<a href="https://ditz.me/home.php" target="_blank">Digitize Studio DITZ</a>), član projektnoga tima. Toni je već izradio službenu internetsku stranicu projekta CAPuS, a ovih dana privodi kraj rad na <i>CAPuS Digital Repository</i> – sustavu pohrane digitalne građe producirane u okviru projekta. U digitalnom će repozitoriju biti pohranjeno sve, od fotografske dokumentacije do izvješća o provedenim zahvatima na odabranim umjetničkim djelima.<br />
<br />
Toni je u Sisak donio laku bespilotnu letjelicu s kamerom. Snimio je skulpture u radničkome naselju Željezara, povijesnu jezgru Siska, čak i Janešov spomenik u šumi Brezovica kamo su organizatori Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak" svojevremeno vodili sudionike na izlet. Te ćemo snimke upotrijebiti za internetsku stranicu Parka skulptura.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5s_TBttcsc5Z95EVEpvAu1DEm_KWXfdsE-njV5EISqG5NM0WnDolGBnLiY65sy2dvbx1MxlGjQ0k-SBMAq15a40aNPrNy6CvxNKK2YFwz18MPk-TDxpVIEQctl_-FEUr9y9bgN8U-LI4/s1600/27-12-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5s_TBttcsc5Z95EVEpvAu1DEm_KWXfdsE-njV5EISqG5NM0WnDolGBnLiY65sy2dvbx1MxlGjQ0k-SBMAq15a40aNPrNy6CvxNKK2YFwz18MPk-TDxpVIEQctl_-FEUr9y9bgN8U-LI4/s320/27-12-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Toni Tabak s dronom (ovu i ostale fotografije snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhctIx9ZPep0hq_AYrTpYFMMg842Upn7WlnyrMLDDGwMDFZ_EIGp7fIj5rFAX4f-WwR64caAuyXuNaDQUb4hlpxRmockXt-ZEUXtTCCjE8eHBcq05M7FpgrGJPPFXrqJbAz2y3Q1onNiWY/s1600/27-12-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhctIx9ZPep0hq_AYrTpYFMMg842Upn7WlnyrMLDDGwMDFZ_EIGp7fIj5rFAX4f-WwR64caAuyXuNaDQUb4hlpxRmockXt-ZEUXtTCCjE8eHBcq05M7FpgrGJPPFXrqJbAz2y3Q1onNiWY/s320/27-12-2018_04.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
O posljednjem danu radionice <a href="https://stazist.blogspot.com/2018/10/obilazak-tvornice-obrt-korzo.html" target="_blank">već smo pisali</a>, ali vrijedi podsjetiti da smo se taj dan priključili grupi koju je ravnatelj Gradskoga muzeja Sisak, <b>mr. sc. Vlatko Čakširan</b>, poveo u obilazak jednoga dijela Željezare Sisak. Obilazak je bio organiziran u okviru 6. Dana industrijske baštine grada Siska. Posjetili smo nekoliko tvorničkih hala i upravljačku salu Željezarine hidropneumatske stanice koja je zbog svog "svemirskog" izgleda dobila nadimak <i>Houston</i>. Gospodin <b>Milan Sladojević</b>, direktor Applied Ceramicsa za Hrvatsku, tvrtke u čijemu se posjedu taj dio Željezare nalazi, dozvolio nam je da se nakon službenog obilaska vratimo u upravljačku salu i da je snimimo specijalnom 3D kamerom koju je Toni donio u Sisak (zapravo se radi o prijenosnom 3D skeneru).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3Zfl5K0M8rBoFFvLoZi90Y9F9iTqGCYYEdKJ9D5wRRSUb6cSVuRr_rlNF7lyFhTWTmdIR60NB9cm79nmKqyyFf0xS7stcpAva8jchdJrCCXaC6HElaERtJJ0wzTyi941BeSTVTIMQJo4/s1600/27-12-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3Zfl5K0M8rBoFFvLoZi90Y9F9iTqGCYYEdKJ9D5wRRSUb6cSVuRr_rlNF7lyFhTWTmdIR60NB9cm79nmKqyyFf0xS7stcpAva8jchdJrCCXaC6HElaERtJJ0wzTyi941BeSTVTIMQJo4/s320/27-12-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Snimanje je trajalo tridesetak minuta. Toni je "prošetao" kamerom kroz prostoriju. Na svakoj poziciji na kojoj se zaustavio, kamera je skenirala punih 360 stupnjeva oko sebe.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiONXcSK3XLmVceC5I4c2clM5P8frSYK5qaUh7R2b0AJY7MfN-hat2K3MoGggp9up77xkZYAIA0cmMHtLbgwbgMsEkuO6HNv5-akALR2TXp2RjLAqm6kY5IMGRiXRN-X63G3Evpx1MSnW8/s1600/27-12-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiONXcSK3XLmVceC5I4c2clM5P8frSYK5qaUh7R2b0AJY7MfN-hat2K3MoGggp9up77xkZYAIA0cmMHtLbgwbgMsEkuO6HNv5-akALR2TXp2RjLAqm6kY5IMGRiXRN-X63G3Evpx1MSnW8/s320/27-12-2018_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiaBxTobxaXY6D_ypMDLod_f7pKlvo28dVhyACeg2EgIu0KupHAY0ytjRT7S1tcHpG9wa9PJlGy3WhZUx8TA6RHSAvkYBHZ_24ZWCLRJymvKBLDsehFTZQO2yz27x-LYh4IDKidD3Fo3VU/s1600/27-12-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiaBxTobxaXY6D_ypMDLod_f7pKlvo28dVhyACeg2EgIu0KupHAY0ytjRT7S1tcHpG9wa9PJlGy3WhZUx8TA6RHSAvkYBHZ_24ZWCLRJymvKBLDsehFTZQO2yz27x-LYh4IDKidD3Fo3VU/s320/27-12-2018_07.jpg" width="320" /></a><br />
<b><span style="color: red;"><br /></span></b>
Kako izgleda završni "proizvod", pogledajte <b><a href="https://my.matterport.com/show/?m=Zn2RF6o87qg" target="_blank"><span style="color: blue;">ovdje</span></a></b>. Podsjetit će vas na <i>Street View</i> "šetnju" Googleovim kartama!<br />
<br />
Uvjerili smo se da je ovo moćan alat za dokumentiranje interijera povijesnih građevina. Bilo bi sjajno kada bi se na ovaj način dokumentirali i drugi zanimljivi/vrijedni dijelovi Željezarinih pogona.<br />
<i><br class="Apple-interchange-newline" /></i>
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="color: #999999;">* * * </span></div>
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">Projekt </span><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><span style="color: magenta;"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</span></a><span style="color: #999999;"> financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</span></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both;">
<img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s320/CAPuS-logo.jpg" title="" width="320" /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-63086631470088715142018-12-26T08:40:00.000-08:002019-12-26T02:42:10.857-08:00Razgovor ugodni sa stanovnicima radničkoga naselja Željezara<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Jelena Hudinčec (5. godina)</b><br />
<b>Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografija: Lucija Vrdoljak (3. godina)</b><br />
<div>
<br /></div>
<b><br /></b><i>Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Park%20skulptura%20u%20Sisku" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
Konzervatorsko-restauratorska radionica koja je krajem rujna održana u Parku skulptura Željezare Sisak treća je radionica na kojoj sam sudjelovala. Od prve se radionice mnogo toga promijenilo. Čini mi se da su prije dvije godine ljudi još uvijek s nepovjerenjem gledali na skulpture razasute po radničkome naselju i nas koji se njima bavimo. Ne znam jesu li skulpture kod njih pobuđivale pozitivne osjećaje ili su bile tek bolan podsjetnik na neka sretnija vremena. Poneki bi prolaznik zastao da upita što radimo i da podijeli s nama svoju priču vezanu za Željezaru Sisak. Ljudi bi s nostalgijom pričali o boljim danima, kada je tvornica radila i donosila njihovim obiteljima kruh na stol.<br />
<br />
Svake bi nam godine prišlo nekoliko ljudi, ali ove smo godine oborili sve rekorde! Prilazili su nam osnovnoškolci, zatim stariji ljudi. Zapravo, osobe svih uzrasta. To pokazuje da se nešto mijenja. Ljudi nam ne bi samo ispričali što su u Željezari radili i što je Željezara za njih napravila, nego su se hvalili poznavanjem imena autora skulptura i nazivima djela koja im se najviše sviđaju. Mi smo im, pak, strpljivo objašnjavali čime se trenutno bavimo.<br />
<br />
Dakako, bilo je i onih koji i dalje ne vide smisao našega nastojanja da očuvamo skulpture. Teško je biti pozitivan nakon šoka koji su grad i njegova okolica doživjeli zatvaranjem giganta koji je u svoje zlatno doba upošljavao četrnaest tisuća ljudi. Teško je razumjeti zašto bi netko izdvajao vrijeme (i novac) za skrb o "starom željezu" dok ima ljudi koji jedva krpaju kraj s krajem.<br />
<br />
Ipak, to nas ne smije pokolebati. Svoj posao u Sisku smatramo važnim i potrebnim. Vjerujemo da skulpture čine ovo naselje ljepšim. Osim toga, one mogu ispričati priču o tvornici i njezinoj propasti, i o utjecaju koji je to imalo na lokalnu zajednicu. Drugim riječima, one mogu postati glas nekadašnjih Željezaraca. Nadamo se da će svi žitelji Siska to prepoznati i da će razviti pozitivan stav o očuvanju toga dijela svoje prošlosti/baštine. Nadamo se da će na skulpture (još) bolje paziti i da će ih (još) više cijeniti.<br />
<br />
Ova me fotografija uvjerava da smo na dobrome putu.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFtvC3tzjEHL8Uz29V-KiG3ewO8gOFcvD1ITC5glaTTRTKweJOyUIceLys1LZtge8ZzhTA9NI0JxknkjESCJpnUHJHvnNq1sZODeYDqA-Q32MSi35gCxZlEQTK3vfD92DLI2DTbV11gOE/s1600/26-12-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="531" data-original-width="709" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFtvC3tzjEHL8Uz29V-KiG3ewO8gOFcvD1ITC5glaTTRTKweJOyUIceLys1LZtge8ZzhTA9NI0JxknkjESCJpnUHJHvnNq1sZODeYDqA-Q32MSi35gCxZlEQTK3vfD92DLI2DTbV11gOE/s320/26-12-2018_01.jpg" width="320" /></a></div>
<br /></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-15136898303756026302018-10-14T12:43:00.001-07:002019-12-26T02:32:28.861-08:00Obilazak tvorničkih hala i posjet obrtu Korzo<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Tamara Kaličanin (4. godina)</b><br />
<b>Ispravila i dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<b><br /></b>
<i>Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Park%20skulptura%20u%20Sisku" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<b><br /></b>
<b>Šesti radni dan (subota, 29. rujna 2018.)</b><br />
<br />
Tijekom četvrtka i petka posvetili smo se izradi grafičke dokumentacije za Ružićeva <i>Vrata</i> i opisivanju zatečenoga stanja reljefnih polja.<br />
<br />
Nakon jutarnje kave i doručka, posljednji radni dan započeli smo prezentacijom kratkih tekstova koji objašnjavaju važnost i interpretiraju značenje odabranih skulptura iz Parka skulptura Željezare Sisak. Profesorica Sunara je već drugoga dana radionice zatražila da odaberemo svoje "favorite". Tina Tomšič je za svaku od odabranih skulptura priredila tekstove iz kataloga Kolonijinih izložbi, stare novinske članke, transkripte intervjua s umjetnicima i fotografije. Iz tih smo materijala izvlačili podatke za svoje tekstove. Meni je najupečatljivija skulptura <i>Iz ciklusa "Crne vizije" I</i> autora Josipa Zemana (1927. – 2001.). Ne vjerujem da itko može ostati ravnodušan kada se u umirujućoj sredini zelenih travnjaka i aleja visokog drveća zatekne pred velikom metalnom strojnicom koja izgleda kao rekvizit iz <i>sci-fi</i> filmova.<br />
<br />
Nakon što smo analizirali tekstove koje smo napisali i dobili savjete za njihov ispravak, profesorica Sunara nas je provela kroz plan šestoga dana. Radionicu ćemo zaključiti u znatno opuštenijem ritmu u odnosu na dosadašnje, iscrpljujuće ali veoma produktivne dane: idemo u obilazak tvorničkih pogona, a zatim u posjet jednom obiteljskom obrtu koji se bavi obradom metala.<br />
<br />
Glasovita sisačka željezara upošljavala je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća i do 14 000 ljudi, pružajući im besplatne stanove i egzistencijalnu sigurnost pod gustim hrastovim krošnjama u Capragu. U okviru 6. Dana industrijske baštine grada Siska, Gradski muzej Sisak organizirao je obilazak nekoliko tvorničkih hala koje su donedavno bile prepuštene propadanju, a sada ponovno dobivaju proizvodnu namjenu. U njima su smještene tvrtke firme Applied Ceramics d. o. o. Sisak i Sanceco d. o. o. Sisak. Ravnatelj muzeja, <b>mr. sc. Vlatko Čakširan</b>, istaknuo je da je to pozitivan primjer kako se industrijski prostori mogu prenamijeniti, a da se ne naruši njihov integritet i identitet. "Ne može se sve muzealizirati," naglasio je.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTOUHXtamFO0uzhj48e6xJIgEBrpGiNbXTUt2B7AEogvd4nSH-FSFPL0SXJ3xkhFT6XFdrSrvLApbofMIm0ZJYmLAMFkHBGWogNiHj9Uuy3b-_nRxqtK5NevJ1NMgL5nEZfY_zZY91lJc/s1600/14-10-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTOUHXtamFO0uzhj48e6xJIgEBrpGiNbXTUt2B7AEogvd4nSH-FSFPL0SXJ3xkhFT6XFdrSrvLApbofMIm0ZJYmLAMFkHBGWogNiHj9Uuy3b-_nRxqtK5NevJ1NMgL5nEZfY_zZY91lJc/s320/14-10-2018_01.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Obilazak tvorničkih pogona organiziran je u sklopu 6. Dana industrijske baštine grada Siska (autorica svih fotografija je Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlmR_OBCnb416d74SAIJuqKpcPCvk0fD1XNP3UJGUgRUDgeYWDfbIxq_0tqndBs8XOi-SfzHIVtPAS5Ja4ZKGsXyThfB0yQUdPEpMK4Ue1bDGBKfJZ02MlERaN_wcLSnqnZ-RXvS94mIU/s1600/14-10-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlmR_OBCnb416d74SAIJuqKpcPCvk0fD1XNP3UJGUgRUDgeYWDfbIxq_0tqndBs8XOi-SfzHIVtPAS5Ja4ZKGsXyThfB0yQUdPEpMK4Ue1bDGBKfJZ02MlERaN_wcLSnqnZ-RXvS94mIU/s320/14-10-2018_02.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkV_Spi-RByS_4xPOB_Nc9VjenPTyRTPKJvNhVAIggSBglTAbw-wsHEQfUVo9chcwgbl-XIj9o4FD_MmAaibsfCZX4hPqFWwkS6J6cL_AlHP7C5NgJm6RTb3g6XMzeFJOYztZKZW72yKg/s1600/14-10-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkV_Spi-RByS_4xPOB_Nc9VjenPTyRTPKJvNhVAIggSBglTAbw-wsHEQfUVo9chcwgbl-XIj9o4FD_MmAaibsfCZX4hPqFWwkS6J6cL_AlHP7C5NgJm6RTb3g6XMzeFJOYztZKZW72yKg/s320/14-10-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Čudan je bio osjećaj, priznajem, prolaziti prostorima od kojih su neki ostali netaknuti još od posljednjeg dana kada je Željezarom Sisak odzvanjala zaglušujuća buka strojeva, povici i komešanje znojnih radnika zaokupljenih poslom. U grupi koja je sudjelovala u obilasku bilo je pedesetak ljudi, među njima i nekoliko bivših Željezaraca. Praznim, prostranim halama odjekivao je njihov razgovor: prisjećali su se funkcija koje su pojedini prostori imali i razmjenjivali šaljive anegdote koje su sjetno podsjećale na bezbrižnija vremena o kojima mlađe generacije mogu samo sanjati. Jedna se starica pohvalila kako je svakodnevno isporučivala poštu po uredima golemog Željezarinog kompleksa, a koja nema niti jedan jedini lift.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiB9rEoqtPa85gpCrAz3nG7Hj4wDtEvw9niLblAxgkWmpd-nNOecm0IlEk3KZm2DAL-TxVBS9DQ3v7sr-Vr1hClfsSi1NgHvDvcFH_jdRKy8za9WES8pf0lke5ccb-Mzy2ZuMec3X8MWe8/s1600/14-10-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiB9rEoqtPa85gpCrAz3nG7Hj4wDtEvw9niLblAxgkWmpd-nNOecm0IlEk3KZm2DAL-TxVBS9DQ3v7sr-Vr1hClfsSi1NgHvDvcFH_jdRKy8za9WES8pf0lke5ccb-Mzy2ZuMec3X8MWe8/s320/14-10-2018_04.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Od svih nas se prostorija najviše dojmila upravljačka sala Željezarine hidropneumatske stanice koja je dobila nadimak Houston. Prostorija doista izgleda kao NASA-in svemirski kontrolni centar iz 1960-ih. Odmah sam se sjetila pseudo-dokumentarne komedije slovenskog redatelja Žige Virca, <i>Houston, imamo problem! </i>Film govori o jugoslavenskom svemirskom programu s početka šezdesetih godina prošlog stoljeća koji je SAD navodno kupio od Tita za golem novac.<br />
<br />
Gospodin <b>Milan Sladojević</b> iz tvrtke Applied Ceramics d. o. o. objasnio nam je da će se ta prostorija prenamijeniti u dvoranu za sastanke, ali će se oprema sačuvati. Sjajan je to primjer očuvanja industrijske baštine!<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjXFM7cTWExcFuLTWcoRMP86ZneI0GYDO8TOPRflNio66L8AALnzLtr8zyL5DwJTaOxvWYEKrozWA8qjt2BSy4FXA2ghOvD5sGGBC7Fe4u1cEcVMaC4U6C3zcqykPjVVdIJbRxA7v1KJtk/s1600/14-10-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjXFM7cTWExcFuLTWcoRMP86ZneI0GYDO8TOPRflNio66L8AALnzLtr8zyL5DwJTaOxvWYEKrozWA8qjt2BSy4FXA2ghOvD5sGGBC7Fe4u1cEcVMaC4U6C3zcqykPjVVdIJbRxA7v1KJtk/s320/14-10-2018_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2ssHgfje-jiAYV9tiGc4R_5hBjmS8fZdaPHk4WaceRCE8wepCXme6junbJSy7dJazAf2vl23tyGIts3JF1AV1kAYp5Fft2f2ugrFP8kCBq3g_DAF1hK7kyt_JQVAClCyelfJomF5_YBE/s1600/14-10-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2ssHgfje-jiAYV9tiGc4R_5hBjmS8fZdaPHk4WaceRCE8wepCXme6junbJSy7dJazAf2vl23tyGIts3JF1AV1kAYp5Fft2f2ugrFP8kCBq3g_DAF1hK7kyt_JQVAClCyelfJomF5_YBE/s320/14-10-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfEH0OaBRG9QiwQ6ZSszcOBA1D9ptd4SxH23buowpUED46V5kIsIHZXBN95kMXIqSELOM5pj_fJp11ERKUzophhUgv1jI7O9gzV5g6UukS53JKiXKsb5fkfDWz9UtUzElrVzQUajXiHr4/s1600/14-10-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfEH0OaBRG9QiwQ6ZSszcOBA1D9ptd4SxH23buowpUED46V5kIsIHZXBN95kMXIqSELOM5pj_fJp11ERKUzophhUgv1jI7O9gzV5g6UukS53JKiXKsb5fkfDWz9UtUzElrVzQUajXiHr4/s320/14-10-2018_07.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiG_QTRHjRxz9I30l4fkjTFqrklcHVUdeLophYhu1NtoC1nUI9qsHKGjBPyNztzPqsRAz1bOfSEW3b6f7u2fhu_QVTd5KQG_BdEjCnAvZfRGlSru0J5916PmjuNYpxSJEdzF6NdfsdVrQ4/s1600/14-10-2018_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiG_QTRHjRxz9I30l4fkjTFqrklcHVUdeLophYhu1NtoC1nUI9qsHKGjBPyNztzPqsRAz1bOfSEW3b6f7u2fhu_QVTd5KQG_BdEjCnAvZfRGlSru0J5916PmjuNYpxSJEdzF6NdfsdVrQ4/s320/14-10-2018_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Gospodin Milan Sladojević vodio je obilazak tvorničkih pogona</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRYws4u3WZzDZ0_pHiyLShkYFsTWS4Jc20wIqWPFQ5Zib6hGXXEG8KramWdjHDQgv_XuT-2pXEIuBTw-mM2p6KmBJplBtFkgdT7gTykl-A-WXRWXbH8bbsXOBUt4kr5_v7dID0xKqSCY0/s1600/14-10-2018_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRYws4u3WZzDZ0_pHiyLShkYFsTWS4Jc20wIqWPFQ5Zib6hGXXEG8KramWdjHDQgv_XuT-2pXEIuBTw-mM2p6KmBJplBtFkgdT7gTykl-A-WXRWXbH8bbsXOBUt4kr5_v7dID0xKqSCY0/s320/14-10-2018_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Pogled na halu kojoj se krov urušio prošle godine zbog obilnoga snijega</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjyAdgKpexV_WEoHBfDxo9xPEDbBnbrXWpo4kGDu1hTxlyNHNC6iclPq4ftN94kz9bhyFpCOnNwedRLxFxO7NnUOJdAsd9wjniBBMgySSIOhbUbzloxZTJBsrBmlJknXpB-_lO0ir6IGmo/s1600/14-10-2018_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjyAdgKpexV_WEoHBfDxo9xPEDbBnbrXWpo4kGDu1hTxlyNHNC6iclPq4ftN94kz9bhyFpCOnNwedRLxFxO7NnUOJdAsd9wjniBBMgySSIOhbUbzloxZTJBsrBmlJknXpB-_lO0ir6IGmo/s320/14-10-2018_10.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Sudionici obilaska</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzHpmg6HrrTErsgb7yfRw3V57-1Z3CF7nJce669geSbq3AByqUTdH2tpW-NJIDyZMjgg9aeNFJjP1w1uMps0ksdwtRdnQpluHyFIBsGTwWEii_cSWKPSd2SZsk2P-067ilwfBuJUl5HIM/s1600/14-10-2018_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzHpmg6HrrTErsgb7yfRw3V57-1Z3CF7nJce669geSbq3AByqUTdH2tpW-NJIDyZMjgg9aeNFJjP1w1uMps0ksdwtRdnQpluHyFIBsGTwWEii_cSWKPSd2SZsk2P-067ilwfBuJUl5HIM/s320/14-10-2018_11.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Sudionici 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak</i><br />
<br />
Nakon obilaska tvorničkih pogona, predahnuli smo u obližnjem restoranu. Počastili smo se ukusnim delicijama moslavačkog kraja i ponekom palačinkom.<br />
<br />
U popodnevnim smo satima krenuli put Novog Sela Palanječkog. Topao i prijateljski doček obitelji Korzo ono je što se sa sigurnošću može nazvati šećerom na kraju. Ova se sisačka obitelj već trideset godina u kontinuitetu bavi ručnom obradom raznih vrsta metala. Obrt Korzo odnedavno posjeduje dopuštenje Ministarstva kulture za izvođenje bravarskih radova na nepokretnim kulturnim dobrima. Vlasnik obrta, <b>Mario Korzo</b>, proveo nas je kroz radionicu i pokazao nam strojeve za obradu čelika, inoks čelika i aluminija. Njegova supruga, gospođa <b>Dubravka</b>, ispekla nam je savijaču od domaćih jabuka i pripremila sokove i čaj.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSWS9M_w86vh159iVVGzo7DUCkPOtrB32yuKZrU49GOz6pHd9b_NOnxe8o0wKU2DnLWMsaXRD8hpnR5WkWH4xeF-X9ucv7he0fGMwe1a1-bb84lqeEI-R3xg1Mjt32eaOQX5flW0-MqZc/s1600/14-10-2018_12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSWS9M_w86vh159iVVGzo7DUCkPOtrB32yuKZrU49GOz6pHd9b_NOnxe8o0wKU2DnLWMsaXRD8hpnR5WkWH4xeF-X9ucv7he0fGMwe1a1-bb84lqeEI-R3xg1Mjt32eaOQX5flW0-MqZc/s320/14-10-2018_12.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg96kJdhgkqDm4sZPTwpCcH99cqg00-yS03Ty0eVcOQlJKfiuLaD97ahyKkoQ0sZ4znkmChaoHRdUP5JAlbuM7bz62k2dYYMC2AqGwSq761kLAPAVMJ05-C-Vtx4Fgtstw9YLZ75uaDN88/s1600/14-10-2018_13.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg96kJdhgkqDm4sZPTwpCcH99cqg00-yS03Ty0eVcOQlJKfiuLaD97ahyKkoQ0sZ4znkmChaoHRdUP5JAlbuM7bz62k2dYYMC2AqGwSq761kLAPAVMJ05-C-Vtx4Fgtstw9YLZ75uaDN88/s320/14-10-2018_13.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Posebno mi se svidjelo nastojanje gospodina i gospođe Korzo da svoju ljubav prema zanatima prenesu na svoju djecu, ali i na mlade općenito. Kroz razgovor smo, naime, otkrili da redovito po školama drže radionice i praktične demonstracije s ciljem promicanja majstorskoga rada.<br />
<br />
Upoznali smo i njihovu djecu. Najmlađa kćer jako voli slikanje pa smo joj za uspomenu naslikali po jednu zgodu iz našeg boravka u Sisku.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZaaXn6yySKBMi8A27M_rbU4YjLStXBZSRAnpqCT1HFT68cYTxFd1Ldh41nXVVGCBNd3NZ_l-AriB_1HB6U7TQZA6CxUPmHk6riSD1oSFS8CZuDtM7K13eUZizpcg45tvHIW5GjW8bu_4/s1600/14-10-2018_14.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZaaXn6yySKBMi8A27M_rbU4YjLStXBZSRAnpqCT1HFT68cYTxFd1Ldh41nXVVGCBNd3NZ_l-AriB_1HB6U7TQZA6CxUPmHk6riSD1oSFS8CZuDtM7K13eUZizpcg45tvHIW5GjW8bu_4/s320/14-10-2018_14.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Na kraju dana, u sumrak, obitelj Korzo nas je povela do šume Brezovica u kojoj se nalazi spomen-obilježje Prvom partizanskom odredu iz 1981. godine. Autor monumentalne betonske skulpture, koja je u puku poznata po nazivu <i>Debeli brijest</i>, kipar je i medaljar Želimir Janeš (1916. – 1996.). Profesorica Sunara nam je otkrila da je Željezara Sisak priređivala izlete za sudionike likovne kolonije te da je jedan od tih izleta uključivao posjet spomeniku u Brezovici. Sve je prožeto pričom o Koloniji!<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjycgcExJJeosNSUlQkmziyRCTVY8c8EMTooBUHw-p6RuwfWo7NedJy_xQiGr3Utsfhk8J3eI0qcWB_EyvNv7yDSc9jm1AV6CtPpsItzQE1q-r_g5SOf0eiIPECjYddg2xOOtEs3tabrH8/s1600/14-10-2018_16.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjycgcExJJeosNSUlQkmziyRCTVY8c8EMTooBUHw-p6RuwfWo7NedJy_xQiGr3Utsfhk8J3eI0qcWB_EyvNv7yDSc9jm1AV6CtPpsItzQE1q-r_g5SOf0eiIPECjYddg2xOOtEs3tabrH8/s320/14-10-2018_16.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Želimir Janeš, Spomen-obilježje Prvom partizanskom odredu, 1981.</i></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-54348836878693157872018-10-11T11:04:00.003-07:002019-12-26T02:39:23.490-08:00Intervju s fotografom Miroslavom Arbutinom Arbeom<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>INTERVJU VODILA Jelena Hudinčec (5. godina)</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara, M. Arbutina</b><br />
<br />
<br />
<br />
Ovoga je ljeta u Sisku s radom započeo Centar za stare fotografske procese, jedni takav u Hrvatskoj. Osnovao ga je ugledni sisački fotograf <b>Miroslav Arbutina Arbe</b>. Centar sam prvi put posjetila nekoliko dana prije njegova otvorenja. Bilo je to početkom srpnja, kada sam s profesoricom Sagitom Mirjam Sunarom i stažisticom Tinom Tomšič doputovala u Sisak radi intervjua s jednom umjetnicom koja je sudjelovala u Željezarinoj likovnoj koloniji.<br />
<br />
U okviru 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak profesorica Sunara je ponovno organizirala posjet Centru. Gospodin Arbutina je tom prigodom sudionicima radionice prezentirao neke od starih fotografskih procesa kojima se služi. Čak je izradio našu fotografiju u tehnici mokrog kolodija! To će nam biti najljepša uspomena s putovanja u Sisak.<br />
<br />
Rad gospodina Arbutine jako me zaintrigirao pa sam odlučila s njim obaviti intervju.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-43OQZqBxf3J5P20faLVzOFmOKWkzEU8umrulwxIMkyB8wZGVo_uNTTiLi4uv-sOoQfbYwVmvoWZXteDGl-Xc8cvtd4GtHlaxD5Yfj9FwKdcCEW_044vRysbY1oVhlhOj60PNMdfxNUc/s1600/11-10-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-43OQZqBxf3J5P20faLVzOFmOKWkzEU8umrulwxIMkyB8wZGVo_uNTTiLi4uv-sOoQfbYwVmvoWZXteDGl-Xc8cvtd4GtHlaxD5Yfj9FwKdcCEW_044vRysbY1oVhlhOj60PNMdfxNUc/s320/11-10-2018_01.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Miroslav Arbutina Arbe (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Gospodine Arbe, molim da mi se za početak kratko predstavite.<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>Ja sam Miroslav Arbutina Arbe. Fotograf sam već gotovo četrdeset godina. Trideset sedam, da budem skroz precizan. Toliko godina radim u fotografiji, a od 1987. godine od fotografije i živim. Kada govorim o tome koliko se dugo bavim fotografijom, što radim i kad sam se odlučio posvetiti fotografiji, uvijek se sjetim jedne uzrečice koja veli: "Kako je krasno kada ti hobi postane posao." U stvarnosti to, naravno, ne funkcionira tako. Do 1987. godine radio sam u Željezari Sisak. Te sam godine dao otkaz i počeo živjeti od fotografije. A živjeti od fotografije sve do rata bilo je jako dobro. Radio sam industrijsku fotografiju. U vrijeme rata radio sam kao ratni fotoreporter. Nakon rata sam nastavio raditi kao fotoreporter <i>Jutarnjega lista</i>, ali je posla bilo sve manje pa sam morao početi svaštariti. Morao sam fotografirati i sprovode, i vjenčanja, i rođendane... Od nečega moraš živjeti! Godine 1999. osnovan je foto-klub <i>Siscia obscura</i>, a 2009. ova fotogalerija u kojoj se nalazimo. Prostor je u vlasništvu Grada Siska. Prije mjesec i po dana u fotogaleriji sam otvorio Centar za stare fotografske tehnike i procese.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Sad nešto malo osobnije. Tko Vas je upoznao s fotografijom? Kada je to bilo?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>U principu nitko me nije upoznao s fotografijom. Tako je jednostavno ispalo: fotografiraš tadašnju djevojku pa onda to moraš nositi nekome drugome da izradi... Sam sam sebi rekao: zašto to sam ne bih napravio? Ona mi je kupila prvi fotoaparat, ja sam onda kupio opremu za izradu fotografija i radio to u WC-u ili u kuhinji navečer, kad su svi spavali. Tako je to funkcioniralo. Učio sam se sam, na greškama, na pokušajima... I čitajući knjige. Puno knjiga! U jednom je trenutku to bio samo hobi, ali nakon nekog vremena to me "skrenulo" na nekakav umjetnički put, pa sam onda u tome prepoznao i prostor za zaradu. Početkom rata sve je krenulo u potpuno drugom smjeru.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Možete li izdvojiti neke autore čije ste radove vidjeli i koji su kasnije najviše utjecali na Vaš rad?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina:</b> Kad mi je već fotografija ušla u krv, kad sam počeo razmišljati fotografski i artistički, jedan od uzora bio mi je <a href="http://www.mapplethorpe.org/" target="_blank">Robert Mapplethorpe</a>. I ja sam radio dosta aktova i još uvijek ih radim. Zatim <a href="https://www.saudek.com/en/jan/fotografie.html" target="_blank">Jan Saudek</a> kao fotograf koji je također okrenut prema aktu, ali na jedan drugačiji način. Od modnih fotografa izdvojio bih <a href="https://www.jeanloupsieff.com/" target="_blank">Jeanloupa Sieffa</a> – i on je isto radio na jedan drugačiji način. Možda još i David Hamilton.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Po čemu su Vaša djela prepoznatljiva? Postoji nešto što im je svima zajedničko?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>Često sam o tome razmišljao. Kad gledam svoje fotografije – ne mislim pritom na one dokumentarne – vidim da se kroz njih provlače dvije teme: portret i akt.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Kada biste morali izdvojiti samo jedan svoj rad, koji bi to bio i zašto?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>Mislim da to ne bi bio ni portret ni akt, nego jedna od mojih ratnih fotografija. Ne zato što je tema rat, nego zbog toga što su mi često govorili da u duši nisam fotoreporter. Ja sam uvijek tražio priču o fotografiji. I kada sam radio ratne fotografije, uvijek sam tražio kompoziciju. Težio sam tome da moje fotografije izgledaju drugačije od onoga kako takve fotografije inače izgledaju. Izdvojio bih, dakle, opus ratne fotografije ili možda <i>street</i> dokumentarne fotografije.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec:</b> Rekli ste mi da ste radili u Željezari Sisak. Postoji li neki trenutak ili kadar za koji biste voljeli da ste ga mogli zabilježiti, ali niste?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>O, da! Postoji jedan. Toga se točno sjećam. U to vrijeme ja sam već bio u fotografiji. Tada su visoke peći još bile čitave. Ispod visokih peći bile su katakombe, prostorije u kojima su ljudi radili. Tu se prerađivao koks. Sjećam se da sam jednom ušao u taj donji prostor. Ja sam popravljao telefone, a taj su me put poslali da popravim jedan tzv. rudarski telefon. Tražio sam ga, ali ga nisam mogao pronaći. I onda sam naletio na jednu fenomenalnu sliku: Sunce je probijalo kroz nekakvu rupu, a tu dolje je bio potpuni mrak. Svjetlost se probijala kroz tu rupu i padala na jednu dasku koja je bila naslonjena na zid i pod. Na toj se dasci vidjela silueta čovjeka. Neki je čovjek tu ležao dok je prašina padala po njemu, vjerojatno je legao da se odmori, pa je zaspao. Kada se ustao, na dasci je ostala silueta. Fotoaparat, nažalost, nisam imao, ali fotografija bi bila izvrsna. I dan-danas je pamtim. Je, pamtim je, jako pamtim!<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Jeste li kao umjetnik ikada doživjeli stvaralačku krizu?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina:</b> Ljubav prema fotografiji je konstanta, ali moram reći da sam u doba kada je izmišljena digitalija doživio razočaranje. Ne mislim na sam zapis na čip ili na neki drugi medij, nego na onaj trenutak kada fotografija ulazi u računalo. Kao i svi ostali, i ja sam pokleknuo i koristio Photoshop, filtere i mnogo drugih stvari. Međutim, kada sam nakon šest, sedam godina išao gledati te fotografije koje sam radio, a na kraju krajeva i prodavao, nisam mogao vjerovati kako sam ih obrađivao. Tehnički je to bilo besprijekorno izvedeno, ali problem je ležao u nečem drugom. Kao fotograf uvijek se držim toga da je fotografija stvorena zato da zabilježi trenutak, da ga zamrzne. S tim raznoraznim filterima to se potpuno gubi: ta osoba više nije ista osoba. U portretu, primjerice, uvijek tražim taj neki izraz u oku... Pokušavam iznenaditi osobu koju fotografiram, uhvatiti je tako da mogu prepoznati što je tog trenutka radila. Nakon obrade fotografije u Photoshopu to više nije taj trenutak, to nije taj osjećaj, tu nema apsolutno ničega! Kod mene je tada nastupila velika kriza. Čak sam razmišljao o tome da napustim fotografiju. Ali tada se pojavio mokri kolodij!<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>U izlaganju koje ste držali sudionicima naše radionice spomenuli ste da je mokri kolodij prva povijesna tehnika kojom se ovladali, ali nije jedina!<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>Tako je! U toj krizi u koju sam zapao otkrio sam, slučajno pretražujući po internetu, mokri kolodij. Naletio sam na jednog čovjeka, Mišu Keskenovića, koji je držao tečaj izrade mokrog kolodija u Novom mestu. Završio sam njegov tečaj. Nakon mokroga kolodija otkrio sam i druge povijesne fotografske procese. Koliko god sam bio razočaran s Photoshopom i filterima, toliko su me stari fotografski procesi oduševili. Nakon šest godina istraživanja i isprobavanja, ovdje u Centru radim mokri kolodij, <i>gum print</i>, <i>oil print</i>, <i>gum oil print</i>, Van Dykea, cijanotipiju... Jedno sedam ili osam tehnika. Postoje barem još dvije ili tri koje bih volio naučiti.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-ofH5Zj2QzGWSBwLeDBssUwK8G6ZLVVW-Z3CkeansTU_Nrwv1Ls-2OXgZbj-vVMk-qzsTXs2HWsLPuaNZRe8WUmSPVW2y9pkzQmB7B3wQ7Iwxe9x9nIObOJUS2SfLYINFd685SU6hfrc/s1600/11-10-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-ofH5Zj2QzGWSBwLeDBssUwK8G6ZLVVW-Z3CkeansTU_Nrwv1Ls-2OXgZbj-vVMk-qzsTXs2HWsLPuaNZRe8WUmSPVW2y9pkzQmB7B3wQ7Iwxe9x9nIObOJUS2SfLYINFd685SU6hfrc/s320/11-10-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Miroslav Arbutina Arbe održao je sudionicima 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak izlaganje o starim fotografskim tehnikama (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlLB8leBShpHxGsRW7KSbainNkwXom9eEhFDAS5sPqKBbcaSK0Hjdqk5JNncoqAKTQPI3epCK-DGK5JmIMaEziqCmsupPvRNPmdXbteS7PXNtsw8DyX5TPR_ZO6okSkn78KGF4JqpIYEk/s1600/11-10-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlLB8leBShpHxGsRW7KSbainNkwXom9eEhFDAS5sPqKBbcaSK0Hjdqk5JNncoqAKTQPI3epCK-DGK5JmIMaEziqCmsupPvRNPmdXbteS7PXNtsw8DyX5TPR_ZO6okSkn78KGF4JqpIYEk/s320/11-10-2018_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Predavanje je održano u Centru za stare fotografske tehnike i procese koji je s radom započeo ovoga ljeta (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiQuAndzUmT70urpRZMIZl3upFOqigHRww__u3AKOdBFDNLPF7VNphqZPEUG6vvl3gFNE8lg9apGIaHWmUMzPib86OO6MdneIh7z2MUM7BRmWtvgBCreI1P7zdhyJsEScqyI2DSF8Unm58/s1600/11-10-2018_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiQuAndzUmT70urpRZMIZl3upFOqigHRww__u3AKOdBFDNLPF7VNphqZPEUG6vvl3gFNE8lg9apGIaHWmUMzPib86OO6MdneIh7z2MUM7BRmWtvgBCreI1P7zdhyJsEScqyI2DSF8Unm58/s320/11-10-2018_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Zajednička fotografija s Miroslavom Arbutinom Arbeom </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec:</b> Te ostale tehnike ste sami izučili? Za njih niste pohađali tečaj?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina:</b> Ne. Sve je bilo kao kad sam učio fotografiju. Pokušaji i učenje na greškama, kontakti s raznim fotografskim grupama na Facebooku, postavljanje pitanja, traganje za odgovorima... Ali najviše sam učio metodom pokušaja i pogrešaka. Zbog toga mi je vjerojatno i trebalo šest godina da ovladam tim tehnikama. Premda, ja ni sada nisam svaki put siguran kako će fotografija ispasti. Mogu cijeli postupak isto napraviti, a da rezultat ne bude isti. Postoji, dakle, neki detalj koji sam ili propustio ili ga još nisam skužio. Jednostavno, fotografija ne ispadne svaki put baš onako kako sam ja zamislio.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Kako to da ste odlučili podijeliti svoje znanje s drugima, a ne čuvate ga ljubomorno za sebe?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina:</b> Ne znam. Valjda su me roditelji tako odgojili. Ne čuvam znanje za sebe. Ja bih ga jako volio podijeliti s drugima. Tako sam radio i u Foto-klubu. Nije poanta u tome da ja podijelim svoje tehničko znanje. To je najmanji problem. Fotografa ne čini izrada fotografije, nego mnogo drugih stvari. Kad radim izložbe ovih fotografija, uvijek zamolim ljude da gledaju tu fotografiju zaista kao fotografiju. Znači, da ne gledaju egzotiku izrade fotografije, nego sam rad. Da me ne gledaju kao nekoga tko izrađuje fotografije na starinski način, nego kao fotografa.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec:</b> Da se danas počinjem baviti fotografijom, koji bi bio Vaš savjet? Otkud početi?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina: </b>Treba početi od osnova fotografije: od dubinske oštrine, ekspozicije, otvora blende, estetike fotografije, kompozicije... Teško je reći: "Treba naučiti gledati." Da bi vidio, moraš posjedovati talent. Ne vidi svatko isto. Ali upornim radom, treningom – puno fotografiranja, puno gledanja drugih fotografija – oko se može istrenirati, može se razviti umijeće zapažanja. Ja bih od toga krenuo. Ne bih krenuo od skupih fotoaparata, ne. Ima jedna fotografska uzrečica: "Bitno je tko je iza fotoaparata, a ne kakav aparat imaš." Nije toliko bitno je li fotografija iznimno oštra i slično; bitno je ono što se na fotografiji nalazi. Fotografija treba pokazati ono što je autor htio, tako da nije potrebno dodatno objašnjenje.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec:</b> Do kraja rujna u Sisku se održavaju 6. Dani industrijske baštine grada Siska. I Vi ste uključeni u tu manifestaju. Na koji način?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina:</b> Ja već pet godina organiziram fotografski segment te manifestacije. Pet godina surađujem s Gradskim muzejom Sisak. Prva izložba je bila izložba mojih radova u starim fotografskim tehnikama. Naredne smo godine priredili izložbe četriju poznatih hrvatskih fotografa. To su bili Janko Belaj, Stanko Abadžić, Damir Matijević i ja. Treće je godine organizirana izložba Tomislava Veića koji je dobitnik Nikonove nagrade za ovu godinu. Ta je izložbu nosila naziv "Fotograf i četiri glazbenice". Njome smo razbili monotoniju dokumentarizma. Nakon toga sam imao osam polaznika fotografskog tečaja, a tečaj smo radili baš onako kako sam Vam maloprije objasnio, od početka, od osnova fotografije. Polaznici su nakon toga izašli na teren i fotografirali. Radili smo čak i ove stare fotografske tehnike. U okviru ovogodišnjih Dana industrijske baštine priredio sam izložbu sad već uhodanog foto-maratona. Došlo je sedamnaest ljudi. Odabrali smo četrdeset zaista krasnih fotografija. Iznenadim se svaki put kad pogledam te radove. Snimali smo u napuštenim pogonima sisačke Željezare. Iako sam bio po desetak puta u svakom od tih prostora, sudionici foto-maratona u njima su pronašli nešto novo, nešto što do sada nisam vidio. Jako sam zadovoljan s tom posljednjom izložbom.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec: </b>Za kraj: postoji li neko pitanje koje Vam nitko do sada nije postavio, a voljeli biste da je?<br />
<br />
<b>Miroslav Arbutina:</b> Pa... Kad govorim o starim fotografskim procesima i Centru koji sam pokrenuo, svi kažu da je to divno, ali da je šteta što to radim u ovako malom gradu, a ne negdje drugdje. No nitko mi nije postavio pitanje koje sam ja sebi u jednom trenutku postavio: Ima li to sve smisla? I za koga? Svi govore u superlativima, svi su puni riječi hvale, no nitko se nije zapitao ima li to smisla?! Jer ovo je kameno doba fotografije u usporedbi s današnjom tehnologijom.<br />
<br />
<b>Jelena Hudinčec:</b> Hvala Vam na susretljivosti i na vremenu koje ste izdvojili za ovaj intervju!<br />
<br />
<br />
U modernom, užurbanom svijetu u kojemu se uspomene mijenjaju, dorađuju i poništavaju samo jednim klikom miša, fotografije gospodina Miroslava Arbutine Arbea predstavljaju nešto sasvim drugačije. On fotografiju pretvara u medij putem kojega prenosi svoje znanje i strast na druge. Malo je takvih ljudi. Možda interes za izučavanje ove vještine (danas) nije velik, no gospodin Arbutina je starim fotografskim procesima udahnuo novi život, i zbog toga je njegov rad dragocjen.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiQFSgkgF4Orwlaa8yK9LwRAp9XtTFnvE7A6VvEs_SJUfI6xQAmCjhlnhykPE3oe05qQG6JTvyiFp7abxOEA1FuMt1KsU68jhja_uCx7FvgjIzJK1hHqTjYmSpkXHmmRNFX2MrYj89a7K8/s1600/11-10-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiQFSgkgF4Orwlaa8yK9LwRAp9XtTFnvE7A6VvEs_SJUfI6xQAmCjhlnhykPE3oe05qQG6JTvyiFp7abxOEA1FuMt1KsU68jhja_uCx7FvgjIzJK1hHqTjYmSpkXHmmRNFX2MrYj89a7K8/s320/11-10-2018_04.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Gospodin Arbutina je sudionike 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak počastio pravom pravcatom kolodijskom fotografijom! </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkLpjGXumVFzPaLKYkgRkge1tNv6vCz692o3FQlLE4HYuUFzc2YJHBLtCXFYWUs3UcvmBO0W6MH5vU-cPs-rvsXwl-ka-jefv49LC7DqkQZsKKXybR99LPwmcNwfjO9gpGTNkv2gEWv0Y/s1600/11-10-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkLpjGXumVFzPaLKYkgRkge1tNv6vCz692o3FQlLE4HYuUFzc2YJHBLtCXFYWUs3UcvmBO0W6MH5vU-cPs-rvsXwl-ka-jefv49LC7DqkQZsKKXybR99LPwmcNwfjO9gpGTNkv2gEWv0Y/s320/11-10-2018_05.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Izrada kolodijske fotografije </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqNZkATEsb6yVczInK1VFcCimWh8lM0tu_KJ5xO963rewtZyzOgU8fF5W430zaQVdHnpxZx_Xfuj-adcFLrqZlL5fAZOjbEpnKAFDPcMuBsz-0oinlsnccyPvQ0gT_1zxq7WoLA-mluWw/s1600/11-10-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqNZkATEsb6yVczInK1VFcCimWh8lM0tu_KJ5xO963rewtZyzOgU8fF5W430zaQVdHnpxZx_Xfuj-adcFLrqZlL5fAZOjbEpnKAFDPcMuBsz-0oinlsnccyPvQ0gT_1zxq7WoLA-mluWw/s320/11-10-2018_06.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Izrada</i><i> kolodijske fotografije </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUjpWKiIRbABSoi7CuRrS-JleuAkxViS_bLtzSXSpM7pQr3r1352HOm6KKJ4JFx-m8S4vvQ7ZSvUHpxNh9n7lp3r2FAvrsPFFkl0dV9TUnWRkjGSMYv4lX0byYmf4cS-t-G2iRw6XMoME/s1600/11-10-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUjpWKiIRbABSoi7CuRrS-JleuAkxViS_bLtzSXSpM7pQr3r1352HOm6KKJ4JFx-m8S4vvQ7ZSvUHpxNh9n7lp3r2FAvrsPFFkl0dV9TUnWRkjGSMYv4lX0byYmf4cS-t-G2iRw6XMoME/s320/11-10-2018_07.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Izrada</i><i> kolodijske fotografije </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgsCL2esprdStwlo2Uacg6M_8-ZZNlWTMO_m1IYj3WLyGA0K7eNwGYV_HoBnbmAkYJFVyarjBV5jPN2FI7lNHnSJbo000YYYnQN7U7ZYZo-VQDALIxRYEZyyNCv23wf1Mez1ts2isXbUY/s1600/11-10-2018_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="608" data-original-width="850" height="228" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgsCL2esprdStwlo2Uacg6M_8-ZZNlWTMO_m1IYj3WLyGA0K7eNwGYV_HoBnbmAkYJFVyarjBV5jPN2FI7lNHnSJbo000YYYnQN7U7ZYZo-VQDALIxRYEZyyNCv23wf1Mez1ts2isXbUY/s320/11-10-2018_08.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Najljepša uspomena na 7. konzervatorsko-restauratorsku radionicu u Parku skulptura Željezare Sisak (</i><i>snimio: Miroslav Arbutina Arbe)</i></div>
<br /></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-20311934095292648902018-10-10T12:12:00.002-07:002019-12-26T02:33:04.903-08:00Ružićeva 'Vrata' iz Parka skulptura Željezare Sisak: grafičko dokumentiranje degradacija<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Lucija Jolić (3. godina)</b><br />
<b>Ispravila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<b><br /></b>
<i>Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Park%20skulptura%20u%20Sisku" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<br />
<b>Treći radni dan, popodne (srijeda, 26. rujna 2018.)</b><br />
<br />
Trećega dana radionice posvetili smo se mapiranju oštećenja na skulpturi <i>Vrata</i> autora Branka Ružića. U duhu prave terenske nastave, od hotela do radničkoga naselja Željezara, gdje je skulptura smještena, vozimo se kombijem Gradskog muzeja Sisak, u ugodnom društvu dvojice muzejskih tehničara. U kombiju se prevozi i pokretna skela. Po dolasku na teren pomažemo djelatnicima Muzeja u njezinu sastavljanju. Pokretna skela bila nam je nužna jer je Ružićev reljef visok gotovo četiri metra; bez nje ne bismo mogli pristupiti najgornjim reljefnim poljima.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjc-7zx0nIH41Mfrz3IXiNmf4RZsCgkUwTW75qfKyeEClaDUIXAHm2OY2uSQrdhYgxcLEiD92iJTuN1I8RPF-yqgVpf18kv6poTWy9Yg_HHBjYM_xBkepuv4LBMxV9ibVblvrpY6ersJfs/s1600/10-10-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjc-7zx0nIH41Mfrz3IXiNmf4RZsCgkUwTW75qfKyeEClaDUIXAHm2OY2uSQrdhYgxcLEiD92iJTuN1I8RPF-yqgVpf18kv6poTWy9Yg_HHBjYM_xBkepuv4LBMxV9ibVblvrpY6ersJfs/s320/10-10-2018_01.jpg" width="213" /></a><br />
<br />
Profesorica Sunara je zatražila da osmislimo koje ćemo vrste oštećenja i promjena na materijalu mapirati na tehničkim crtežima. Za svako reljefno polje imamo tri tehnička crteža: pogled sprijeda, pogled straga i jedan bokocrt (pogled s lijeve strane za reljefna polja na lijevoj strani i pogled s desne strane za reljefna polja na desnoj strani). Svaki je tehnički crtež ispisan u tri primjerka: dva možemo upotrijebiti za mapiranje, a treći nam služi za ispravljanje.<br />
<br />
Prvi korak je vizualni pregled Ružićevih <i>Vrata</i>. Kao što je <a href="https://stazist.blogspot.com/2018/10/ssedma-radionica-strucni-termini.html" target="_blank">u prethodnom blogočlanku</a> opisala kolegica Lucija Vrdoljak, najprije smo odredili mjesta na kojima su prisutna oštećenja s kojima smo se upoznale proučavajući stručnu literaturu o skulpturama na otvorenom. Bilo je jako važno da svi znamo prepoznati određenu vrstu oštećenja ili promjene na materijalu. Svako smo oštećenje obilježili samoljepljivom plastičnom trakicom na kojoj je bio ispisan "kod" oštećenja. Profesorica Sunara je označene pozicije fotografirala. Te ćemo fotografije upotrijebiti za slikovni rječnik degradacija čija se izrada planira u okviru <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank">projekta CAPuS</a>.<br />
<br />
Na Ružićevoj skulpturi nismo pronašli čitavu paletu oštećenja s kojima smo se susreli u literaturi. Ono što smo pronašli, zabilježili smo na listu papira. Nakon kraće rasprave, odlučili smo da ćemo na nacrtima koje je izradila <b>Ankica Sučić Marić</b> (Even d.o.o.) ucrtati sljedeće vrste oštećenja i promjena na materijalu:<br />
<br />
1. potpuni gubitak materijala (metal),<br />
2. područja zahvaćena korozijom,<br />
3. gubitak premaznih slojeva,<br />
4. diskoloracija,<br />
5. cjedine prouzročene korozijom,<br />
6. prljavština,<br />
7. biološki obraštaj,<br />
8. vandalizam.<br />
<br />
Učinilo nam se da kod vandalizma i gubitka premaznih slojeva moramo biti precizniji, pa smo uveli dodatnu podjelu: za vandalizam – boja u spreju, naljepnice, papir; za gubitak premaznih slojeva – gubitak do metala, gubitak do temeljnog premaza.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhiPfnDZaGQqbSIBewh4e7cjWq2UMOf42IBB3vhJgZ91TszDdU7QBahMENzzRpYTAhuploViqBzdaMeXF3Td42bx6FW6ti1HaTU9G5jT37a88lSTD7Br1Yzut-kxbJqS936gtH01gZzIeA/s1600/10-10-2018_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhiPfnDZaGQqbSIBewh4e7cjWq2UMOf42IBB3vhJgZ91TszDdU7QBahMENzzRpYTAhuploViqBzdaMeXF3Td42bx6FW6ti1HaTU9G5jT37a88lSTD7Br1Yzut-kxbJqS936gtH01gZzIeA/s320/10-10-2018_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Potpuni gubitak materijala (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjegGTF3soVtov8dXYTTUzqHUqrNRs6RbhvsRolzERCBKpiuHe_qltIP3vvNWgWg4eKVhdyrl_Zo6MwUIg0-r3K2ZbtC0yI2MkzlD1JAsOauUtUwR8JS6YopprW_u_-m6YbGd-2UgaMces/s1600/10-10-2018_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjegGTF3soVtov8dXYTTUzqHUqrNRs6RbhvsRolzERCBKpiuHe_qltIP3vvNWgWg4eKVhdyrl_Zo6MwUIg0-r3K2ZbtC0yI2MkzlD1JAsOauUtUwR8JS6YopprW_u_-m6YbGd-2UgaMces/s320/10-10-2018_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Područja zahvaćena korozijom, cjedine prouzročene korozijom </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKFgVAp5RIibInsFT7u3G2R-yQr3nunaZn6F4vbXTNy7C7LABnK3a0iIoVMFd4dTJBYnPQxvcEsQwEb7uTGVXUWLvyeQJpoQdu3GdvdD3PrF-EqmS5x-FHJjcQX3AViTIYtK1RZWIFbpM/s1600/10-10-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKFgVAp5RIibInsFT7u3G2R-yQr3nunaZn6F4vbXTNy7C7LABnK3a0iIoVMFd4dTJBYnPQxvcEsQwEb7uTGVXUWLvyeQJpoQdu3GdvdD3PrF-EqmS5x-FHJjcQX3AViTIYtK1RZWIFbpM/s320/10-10-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Vandalizam – boja u spreju, papir, naljepnice </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhrJXpbW44Ur7nk1bw6CklcXPjhdux-fO_AazdJqVh-Y_XSYOQnV9XnAPxFLxZExKFki-badYgpkVdYeL8gH4vjJJ9ef22Gdqwfafx7yfpsDm2YIggRelvAOX8C_K-vkYhlTtFPJefkzFE/s1600/10-10-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhrJXpbW44Ur7nk1bw6CklcXPjhdux-fO_AazdJqVh-Y_XSYOQnV9XnAPxFLxZExKFki-badYgpkVdYeL8gH4vjJJ9ef22Gdqwfafx7yfpsDm2YIggRelvAOX8C_K-vkYhlTtFPJefkzFE/s320/10-10-2018_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Vandalizam – </i><i>papir sa selotejpom, detalj </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiffvEtUA9mcLCSnrGeUimhj5OjSlkTMjkTCyFylNazye8zgJ4R5GhtHgcB38XjHM9V2Jw3SGHioeYtvGVvE4pGA7gxbR6joDkLT0wXDpzuisLUzLMlkRkwB3uuoViU1ayZp3O9ylmZQpU/s1600/10-10-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiffvEtUA9mcLCSnrGeUimhj5OjSlkTMjkTCyFylNazye8zgJ4R5GhtHgcB38XjHM9V2Jw3SGHioeYtvGVvE4pGA7gxbR6joDkLT0wXDpzuisLUzLMlkRkwB3uuoViU1ayZp3O9ylmZQpU/s320/10-10-2018_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Gubitak premaznih slojeva – gubitak do temeljne boje, gubitak do metala (u sredini)</i><i> </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<br />
Ja sam i prošle godine sudjelovala u izradi grafičke dokumentacije za Ružićeva <i>Vrata</i>. Smatram da smo ove godine sistematičnije pristupili tom zadatku. Prošle smo godine naglasak stavili na degradaciju metala, a promjene na premaznim slojevima bile su nam u drugome planu. Primjerice, na tehničkim crtežima mapirali smo četiri vrste oštećenja metala (nedostatak materijala, potklobučenje, ljuštenje, raslojavanje) i samo dvije koje se odnose na premazne slojeve (izgrebano, urezano). Pritom smo zanemarili činjenicu da i kod premaznih slojeva može doći do gubitka materijala, ali i da postoje neke druge vrste promjena poput diskoloracije. Sada smo ispravili tu pogrešku.<br />
<br />
Još jedna novina u odnosu na prošlu godinu jest "podjela" oštećenja i promjena na materijalu na tehničkim crtežima. Prošle smo godine sve tipove degradacija mapirali na jednoj podlozi. Ove smo godine na raspolaganju imali dvije podloge. Na jednoj smo podlozi odlučili prikazati oštećenja vezana za metal (potpuni gubitak materijala, područja zahvaćena korozijom; dodali smo i vandalizam kako bismo "rasteretili" drugi tehnički crtež). Drugi tehnički crtež uključuje promjene vezane za premazne slojeve (diskoloracija, gubitak premaznih slojeva, cjedine uzrokovane korozijom, prljavština, biološki obraštaj). Za svaku vrstu degradacije osmislile smo poseban način označavanja. Svaki simbol razlikuje se bojom i usmjerenjem linija.<br />
<br />
Rezultate svoga rada prezentirale smo profesorici Sunari i Tini Tomšič. Nakon što smo od njih dobili zeleno svjetlo, započinjemo s izradom grafičke dokumentacije.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5T5SWpd6YypFR914y22WAitwweRN3SbUHdZ2zrhF2S4XvjvXFEc8az6hBr6qdelGZRABFz6IU-H35IxFBqFkk_KjGnMK3nE9Q2V8pnEjPvhyPLWKm1UJgTkWO2eqjQcccJCwMb2g28M4/s1600/10-10-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5T5SWpd6YypFR914y22WAitwweRN3SbUHdZ2zrhF2S4XvjvXFEc8az6hBr6qdelGZRABFz6IU-H35IxFBqFkk_KjGnMK3nE9Q2V8pnEjPvhyPLWKm1UJgTkWO2eqjQcccJCwMb2g28M4/s320/10-10-2018_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Studentica Tamara Kaličanin na skeli </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiaKWzy1EwphaeizCPkpwSFOWnNrwtMtHklnw8WUxTRIXOme8ZU9K2FDxFyuPj7_I3N2JXlqTcXAzpbY7_S500pxKfeZxrZ7K1m_P2Z-pQmkICpkbt-osakmcoGMI1tjtL5iXP4dbjbKM/s1600/10-10-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiaKWzy1EwphaeizCPkpwSFOWnNrwtMtHklnw8WUxTRIXOme8ZU9K2FDxFyuPj7_I3N2JXlqTcXAzpbY7_S500pxKfeZxrZ7K1m_P2Z-pQmkICpkbt-osakmcoGMI1tjtL5iXP4dbjbKM/s320/10-10-2018_04.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Studentici Kasji Rnjak ni skela nije dovoljna </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgxOLR3dlRd6YPSiusjskhAURajqvlgmamt38r-SxqPGJ5Lc9FuQC4X5kDnOAGDoU30py0_ibFiSzv-C2kLWI0yl-OBjGSH4EspXmlcU1xwHCGM0BUnEvZQOc2u-YRv6E5fP5YejXN9R3A/s1600/10-10-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgxOLR3dlRd6YPSiusjskhAURajqvlgmamt38r-SxqPGJ5Lc9FuQC4X5kDnOAGDoU30py0_ibFiSzv-C2kLWI0yl-OBjGSH4EspXmlcU1xwHCGM0BUnEvZQOc2u-YRv6E5fP5YejXN9R3A/s320/10-10-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Označavanje površina zahvaćenih korozijom </i><i>(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><i> </i><br />
<br />
Dan je bio dug, ali produktivan. Završavamo ga pospremanjem stvari i prenošenjem skele u skladišni prostor koji nam je ljubazno ustupila tvrtka Sisak stan.<br />
<br />
Po povratku u hotel zadovoljno komentiramo količinu odrađenog posla i brzinu rada. Potvrdila se ona dobro poznata izreka: "Dobra organizacija predstavlja pola obavljenog posla."<br />
<i><br class="Apple-interchange-newline" /></i>
<div style="text-align: center;">
<span style="color: #999999;">* * * </span></div>
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">Projekt </span><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><span style="color: magenta;"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</span></a><span style="color: #999999;"> financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</span></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both;">
<img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s320/CAPuS-logo.jpg" title="" width="320" /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-54807974501646785132018-10-08T05:43:00.001-07:002019-12-26T02:33:16.801-08:00Skulpture na otvorenom: stručni termini kojima se opisuju oštećenja i promjene na materijalu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Lucija Vrdoljak (3. godina)</b><br />
<b>Ispravila i dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara, Gradski muzej Sisak</b><br />
<b><br /></b>
<i>Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Park%20skulptura%20u%20Sisku" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<br />
Program 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak uključivao je nekoliko zadataka vezanih za međunarodni projekt <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</a>. Jedan od njih bio je upoznati studente sa stručnom literaturom iz područja konzervacije-restauracije skulptura na otvorenom. Konzultirajući literaturu na engleskom jeziku trebali smo izdvojiti i kategorizirati termine kojima se opisuju oštećenja i promjene na takvim umjetničkim djelima. U okviru CAPuS-a planirana je izrada ilustriranog višejezičnog rječnika pojmova koji se rabe u konzervaciji-restauraciji skulptura, murala i grafita – ovaj nas je zadatak trebao uvesti u taj dio projekta.<br />
<br />
<br />
<b>Drugi radni dan, popodne (utorak, 25. rujna 2018.)</b><br />
<br />
Popodnevne sate drugoga dana radionice provele smo u hotelu, prelistavajući literaturu koju nam je dala profesorica Sagita Mirjam Sunara. Posao smo podijelile tako da je svaka od nas dobila jednu ili dvije knjige iz koje će izvlačiti stručne termine. S nekim smo se pojmovima prvi put susrele: <i>fissure</i>, <i>pack out</i>, <i>crosslink</i>...<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpyUoYBHWfB1bePugLNe0RYo6tBtmvYNzZnl7amAYM42TPUQQtW-u6O8UWrnf6ZayA_7KsoIywMl3Oawv1JrN4iJpZ90R0Uz8FR_kf0ku71ho18quximNxOG3lxCRi1UE4GTwVNIF78YY/s1600/08-10-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpyUoYBHWfB1bePugLNe0RYo6tBtmvYNzZnl7amAYM42TPUQQtW-u6O8UWrnf6ZayA_7KsoIywMl3Oawv1JrN4iJpZ90R0Uz8FR_kf0ku71ho18quximNxOG3lxCRi1UE4GTwVNIF78YY/s320/08-10-2018_01.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Literatura na engleskom jeziku iz koje smo izvlačile stručne termine (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
Nakon što smo kompletirale i usporedile svoje popise, uslijedio je kompliciraniji dio zadatka: razvrstavanje stručnih termina u kategorije. Bilo je dosta rasprave oko toga koje ćemo kategorije uvesti i koji ćemo termin svrstati u koju kategoriju. Kolegica Jelena Hudinčec predložila je da se oslonimo na dva dokumenta koja su predstavljena na splitskom sastanku CAPuS istraživačkih timova: radna verzija europske norme "Conservation of cultural heritage – General terms for describing the alterations of objects" i radna verzija obrasca za dokumentiranje zatečenog stanja koju su izradili talijanski partneri. Sastanak je održan sredinom srpnja u Splitu, a Jelena Hudinčec i Lucija Jolić sudjelovale su na njemu.<br />
<br />
Stručne smo termine odlučile razvrstati u osam kategorija:<br />
<br />
1. promjena optičkih svojstava (eng. <i>optical alteration</i>),<br />
2. deformacija (eng. <i>deformation</i>),<br />
3. dodatak tvari (eng. <i>addition of a substance</i>),<br />
4. gubitak materijala (eng. <i>loss of material</i>),<br />
5. gubitak kohezije (eng. <i>loss of cohesion</i>),<br />
6. biološke promjene (eng. <i>biological alteration</i>),<br />
7. kemijske promjene (eng. <i>chemical alteration</i>),<br />
8. prirodni uzroci (eng. <i>natural causes</i>).<br />
<br />
Kod nekih je termina bilo lako odrediti u koju kategoriju spadaju. Brzo smo se, primjerice, složili da "disokoloracija" (eng. <i>discoloration</i>) spada u kategoriju "promjena optičkih svojstava materijala". Neki su se pojmovi, međutim, mogli svrstati u više kategorija. Jedan takav primjer je "mjehurenje" (eng. <i>blistering</i>): ono se može svrstati u "gubitak kohezije" (ili adhezije), ali i u kategoriju "deformacije". U literaturi smo susreli i nekoliko stručnih termina koji opisuju istu vrstu oštećenja (npr. <i>rusting</i> i <i>corrosion</i>). Složili smo se da ponavljanja treba izbjegavati.<br />
<br />
<br />
<b>Treći radni dan, jutro (srijeda, 26. rujna 2018.)</b><br />
<br />
U jutarnjim satima trećega dana radionice prezentirale smo rezultate svojega rada profesorici Sunari. Zajedno smo analizirali značenje svakog stručnog termina i razmotrili je li svrstan u odgovarajuću kategoriju. Profesorica nas je upozorila na pogreške. Primjerice, "razdvajanje" (eng. <i>separation</i>) smo svrstale u kategoriju "deformacija"; primjerenija bi kategorija bila "gubitak kohezije". Profesorica nas je uputila na koristan izvor: <a href="http://struna.ihjj.hr/" target="_blank"><i>online</i> rječnik hrvatskog strukovnog nazivlja</a>.<br />
<br />
Nakon zajedničke rasprave otišli smo do reljefa Branka Ružića <i>Vrata</i>. Tu nam je profesorica Sunara dala novi zadatak: trebali smo pregledati reljef i pronaći primjere oštećenja i promjena materijala s kojima smo se upoznale pregledavajući stručnu literaturu. Nešto više o tome doznat ćete u idućem blogočlanku.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgt2-OSVimJAvyOZqRu_RynCG-IkWfOwBcPUu4_Qw5PyiBSFCqkez2b9AUvUYHdOZ5U4HEJqFNj_Yfc4HL4tjYoyhxDP97IGaVXGvFIh8cxnZ6F9abcxHVArEcdjH5S7wWMQpcrtLWjxPA/s1600/08-10-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgt2-OSVimJAvyOZqRu_RynCG-IkWfOwBcPUu4_Qw5PyiBSFCqkez2b9AUvUYHdOZ5U4HEJqFNj_Yfc4HL4tjYoyhxDP97IGaVXGvFIh8cxnZ6F9abcxHVArEcdjH5S7wWMQpcrtLWjxPA/s320/08-10-2018_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Studenti pri radu (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
Vrijedno je spomenuti da smo u utorak 25. rujna poslušale zanimljivu prezentaciju o obnovi školskog broda <i>Galeb</i> i Palače Šećerane unutar kompleksa Benčić u Rijeci. Predavanje je održano u Gradskome muzeju Sisak u okviru manifestacije 6. Dani industrijske baštine grada Siska. Ravnatelj Muzeja, <b>mr. sc. Vlatko Čakširan</b>, svim je sudionicima radionice poklonio majice s logom izložbe "Željezara Sisak – nedovršeni gigant" posvećene osamdesetogodišnjici sisačke Željezare. Mr. sc. Čakširan je autor izložbe i glavni organizator Dana industrijske baštine grada Siska.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjI2JsHCwdB4t6DwdCbHDEgBYpRqf4X-zGzZTEGbWsnSYGlix3GdxumblWfG2JPM_9zTTIUaWTe9BUwjGdjhxt_PTJl9I_6z4HyTwMWsPmJpwQ0oioPLn39xkfpEOrEkDKMmE3J4sVFBo4/s1600/08-10-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjI2JsHCwdB4t6DwdCbHDEgBYpRqf4X-zGzZTEGbWsnSYGlix3GdxumblWfG2JPM_9zTTIUaWTe9BUwjGdjhxt_PTJl9I_6z4HyTwMWsPmJpwQ0oioPLn39xkfpEOrEkDKMmE3J4sVFBo4/s320/08-10-2018_03.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Predavanje su održale djelatnice Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci (fotografija je preuzeta s Facebook stranice Gradskoga muzeja Sisak; cijeli album pogledajte <a href="https://www.facebook.com/pg/Gradski-muzej-Sisak-470073799810479/photos/?tab=album&album_id=1151242508360268&__xts__%5B0%5D=68.ARCHrQNZZEPMcMzROzV0zVjimWrp-ATgBrWIOSVdrMbrLcsv9cODMVWPfO5LB6DHU8EdFHZ4dt18gXoMt3F67ovWQMmHFV_8HoSkgBQDRsoHmn3kH5TW4Pa_S8UaSJ51GgAHy9fd036FTBAiutX6yfjhfnswTZGmAvo3kPymP2a64404uYDceQ&__tn__=-UC-R" target="_blank">ovdje</a>)</i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_RyKq1WqmPG7bEFuA3rGoFr627ejGqXp5N4Me41yS2i5azI9Hywz-o54SjTAbzrlo1DXNo0l3KmYf7knbVHwbMr0HirsWtrUZHqgzk6Fta2jQjWw0I0P7OZ-hVutdpqajAXszRtSoGbA/s1600/08-10-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_RyKq1WqmPG7bEFuA3rGoFr627ejGqXp5N4Me41yS2i5azI9Hywz-o54SjTAbzrlo1DXNo0l3KmYf7knbVHwbMr0HirsWtrUZHqgzk6Fta2jQjWw0I0P7OZ-hVutdpqajAXszRtSoGbA/s320/08-10-2018_04.jpg" width="320" /></a></div>
<i>Sudionici 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak prate predavanje </i><i>(fotografija je preuzeta s Facebook stranice Gradskoga muzeja Sisak; cijeli album pogledajte <a href="https://www.facebook.com/pg/Gradski-muzej-Sisak-470073799810479/photos/?tab=album&album_id=1151242508360268&__xts__%5B0%5D=68.ARCHrQNZZEPMcMzROzV0zVjimWrp-ATgBrWIOSVdrMbrLcsv9cODMVWPfO5LB6DHU8EdFHZ4dt18gXoMt3F67ovWQMmHFV_8HoSkgBQDRsoHmn3kH5TW4Pa_S8UaSJ51GgAHy9fd036FTBAiutX6yfjhfnswTZGmAvo3kPymP2a64404uYDceQ&__tn__=-UC-R" target="_blank">ovdje</a>)</i><br />
<div>
<i><br class="Apple-interchange-newline" /></i>
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="color: #999999;">* * * </span></div>
<span style="color: #999999;"><span style="color: #999999;">Projekt </span><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><span style="color: magenta;"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</span></a><span style="color: #999999;"> financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</span></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><br /></b></span>
<br />
<div class="separator" style="clear: both;">
<img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s320/CAPuS-logo.jpg" title="" width="320" /></div>
</div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-42314317822261977122018-10-07T08:02:00.001-07:002019-12-26T02:33:29.367-08:007. konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak i sudjelovanje u projektu CAPuS<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Nađa Tomašević (3. godina)</b><br />
<b>Dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara, T. Tomšič</b><br />
<br />
<i>Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak </i><i>trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica </i><i>redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Park%20skulptura%20u%20Sisku" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<div>
<br /></div>
<br />
<br />
Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak održana je od 24. do 30. rujna 2018. Radionicu je organizirala i vodila <b>dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b>, uz asistenciju <b>mag. konz.-rest. Tine Tomšič</b>, pripravnice na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. U radionici je sudjelovalo šestero studenata konzervacije-restauracije: <b>Jelena Hudinčec</b> (5. godina), <b>Tamara Kaličanin</b> (4. godina), <b>Lucija Jolić </b>(3. godina), <b>Lucija Vrdoljak</b> (3. godina), <b>Kasija Rnjak</b> (2. godina) i autorica ovih redaka. Radionica je financirana sredstvima Sisačko-moslavačke županije i međunarodnog znanstveno-istraživačkog projekta CAPuS.<br />
<br />
Praktični rad studenata bio je vezan za reljef Branka Ružića <i>Vrata</i>. Usporedo s tim odvijao se niz aktivnosti vezanih za projekt <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</a> u kojemu Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, odnosno Odsjek za konzervaciju-restauraciju, jedan od partnera. Povrh toga, profesorica Sunara je u okviru manifestacije <a href="http://muzej-sisak.hr/article/795/6-dani-industrijske-bastine-grada-siska" target="_blank">6. Dani industrijske baštine grada Siska</a> promovirala knjigu <i>The Conservation of Sculpture Parks</i>, zbornik radova <a href="https://spark2015sisak.wordpress.com/" target="_blank">konferencije posvećene očuvanju parkova skulptura</a> koja je 2015. godine održana u Sisku. Knjiga se može naručiti preko izdavačke kuće <a href="https://www.archetype.co.uk/publication-details.php?id=262" target="_blank">Archetype Publications</a>.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRq8VnQmNII2udbiSQ1BuhRpYjMS_kN_xN6ltS0BdvTkyIOzLRm_l-wzh9eWBCM7IVENGX8TjtGWVDgszTV2yocxhooX9N9O73I19KmZM9Jfi1xd1yF3sWeBjZ6iKrrJotE6ecFXg4us8/s1600/06-10-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRq8VnQmNII2udbiSQ1BuhRpYjMS_kN_xN6ltS0BdvTkyIOzLRm_l-wzh9eWBCM7IVENGX8TjtGWVDgszTV2yocxhooX9N9O73I19KmZM9Jfi1xd1yF3sWeBjZ6iKrrJotE6ecFXg4us8/s320/06-10-2018_01.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Promocija knjige </i>The Conservation of Sculpture Parks<i> (ur. Sagita Mirjam Sunara i Andrew Thorn) održana je 24. rujna 2018. u Gradskome muzeju Sisak. Knjigu su predstavili dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, urednica, i <b>mr. sc. Vlatko Čakširan</b>, ravnatelj Gradskoga muzeja Sisak (snimila: Tina Tomšič)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibGelhWKMWGSa0n7_JwxxZUHC4xX8PkG5WBDux0paPSZoRAltj1P1PgddNId2YMuWIVDg4n3mBNaN4hzf_pBDKP_h6JeNMQZj4N-hho01CmjUlEVzHVZO_dgsf4DM18V9QWL9f2tFnikM/s1600/06-10-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="822" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibGelhWKMWGSa0n7_JwxxZUHC4xX8PkG5WBDux0paPSZoRAltj1P1PgddNId2YMuWIVDg4n3mBNaN4hzf_pBDKP_h6JeNMQZj4N-hho01CmjUlEVzHVZO_dgsf4DM18V9QWL9f2tFnikM/s320/06-10-2018_02.jpg" width="220" /></a><br />
<i>Naslovnica knjige </i>The Conservation of Sculpture Parks<i>. Sadržaj knjige možete pogledati <a href="https://www.archetype.co.uk/publication-details.php?id=262" target="_blank">ovdje</a></i><br />
<br />
<br />
<b>Prvi radni dan (ponedjeljak, 24. rujna 2018.)</b><br />
<br />
U popodnevnim satima ponedjeljka, družina od šestero studenata stigla je u hladni Sisak. Nakon prvotnog temperaturnog šoka (i nevjerice), smjestili smo se u Hotel Panonija. Vrijedno je spomenuti da je hotel nekoć pripadao Željezari Sisak. Za vrijeme održavanja Željezarinih likovnih kolonija u njemu su boravili umjetnici.<br />
<br />
Nakon što smo se okrijepili, profesorica Sunara nam je održala predavanje o projektu zaštite i očuvanja Parka skulptura Željezare Sisak. Projekt je pokrenut 2012. godine. Te je godine, naime, zbirka od 38 skulptura na otvorenom nastalih u okviru Kolonije upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Profesorica nam je predstavila i međunarodni projekt CAPuS koji je započeo u siječnju 2018., a trajat će do kraja 2020.<br />
<br />
Kroz predavanja koja nam je profesorica Sunara držala na fakultetu svi smo bilo dobro upoznati s radom Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak" koja je djelovala u periodu od 1971. do 1990. godine te je Sisku ostavila vrijedno umjetničko naslijeđe. Sada smo čuli kako je došlo do ideje o pravnoj zaštiti i organiziranom čuvanju skulptura koje krase tvornički krug i javne površine u radničkom naselju Željezara. Dvije su stvare tome doprinijele, a obje su se dogodile otprilike u isto vrijeme (druga polovica 2000-ih): umjetničko-istraživački projekt istaknutog sisačkog umjetnika <b>Marijana Crtalića</b> <i><a href="http://marijancrtalic.blogspot.com/2011/04/marijan-crtalic-nevidljivi-sisak.html" target="_blank">Nevidljivi Sisak – Fenomen Željezara</a></i> i spašavanje skulpture <i>Simetrija</i> autorice Vere Fischer (zasluge pripadaju gđi <b>Branki Sešo</b>; što je točno napravila, pročitajte <a href="https://www.jutarnji.hr/arhiva/spasila-sam-simetriju-i-cast-gradana-siska/3868230/" target="_blank">ovdje</a>).<br />
<br />
<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="270" src="https://www.youtube.com/embed/cbpbqOC68B0" width="480"></iframe><br />
<i style="font-style: italic;">Kratki dokumentarni film Marijana Crtalića </i>Industrijski raj<i style="font-style: italic;"> iz 2009. godine zorno prikazuje kakav je bio odnos prema umjetničkom naslijeđu Željezare Sisak </i><i style="font-style: italic;">prije desetak godina </i><br />
<br />
Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu od 2012. godine provodi konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura. Suradnja je uspostavljena na inicijativu Konzervatorskog odjela u Sisku Ministarstva kulture, odnosno njegove pročelnice, <b>Ivane Miletić Čakširan</b>. U organiziranju radionica isprva je sudjelovala Gradska galerija Striegl, a od 2016. godine podršku (nam) osigurava Gradski muzej Sisak.<br />
<br />
Muzej je uključen i u međunarodni projekt CAPuS. Glavni cilj toga projekta je razvoj metodologije za konzervaciju-restauraciju umjetničkih djela u javnome prostoru. Hrvatski i njemački istraživački timovi bavit će se skulpturama na otvorenom, a talijanski, španjolski i poljski istraživači muralima i grafitima. Od hrvatskih ustanova na projektu još sudjeluje istarski METRIS. Sve aktivnosti hrvatskih partnera usmjerene su na Park skulptura Željezare Sisak. Splitski studenti konzervacije-restauracije također imaju priliku sudjelovati u projektnim aktivnostima.<br />
<i><br class="Apple-interchange-newline" /></i><img alt="" border="0" data-original-height="227" data-original-width="517" height="173" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyduP7KoF1TK0dEy_nQQtPzBffIJlfsAQNbwVlHJ0JVNY-hworLJtia1axEfCSVHZf9dXqcEwz5uRJSGE_UYeLkoRO-AX3VZZaOPWKs2IO7XtFDFO1TYS1it9shPS7wYXoNq5RgTJebIk/s400/CAPuS-logo.jpg" title="" width="400" /><br />
<i>Projekt </i><a href="http://capusproject.eu/" target="_blank">Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS) </a><i>financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).</i><br />
<br />
Nakon predavanja profesorice Sunare otišli smo na počinak kako bismo sutra odmorni mogli pristupiti novim zadacima.<br />
<br />
<br />
<b>Drugi radni dan (utorak, 25. rujna 2018.)</b><br />
<br />
Pogled na magloviti Sisak kroz prozor hotelske sobe nije obećavao pretopao dan. S obzirom na vrućine kojima smo još jučer bili izloženi u Splitu, upozorenja o niskim temperaturama u Sisku nismo shvatili preozbiljno. Naoružani najtoplijom odjećom koju smo imali, nakon doručka krenuli smo u obilazak Parka.<br />
<br />
Prva postaja: skulptura Branka Ružića <i>Vrata</i>. Tina Tomšič nam je objasnila da je Ružić izradio nekoliko radova istoga naziva ili istog tematskog određenja. U Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda, primjerice, nalaze se<i> Crna vrata </i>iz 1982. godine (drvo), <i>Vrata IV</i> iz 1984. godine (konac na platnu), <i>Vrata</i> iz 1988. godine (bronca), <i>Paleta</i> iz 1989. godine (obojeni papir) i <i>Vrata zemljana</i> iz 1994. godine (terakota). Sisačka su <i>Vrata</i> jedinstvena po materijalu izrade (obojeni čelik) i dimenzijama (visoka su gotovo četiri metra).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlUfy4xifcvbWrKW-GafsZz0vU_EMHESA90HjDV8bG6lJQ7APWHIel0ugud5EKKLeqacsxPXJ-wwwurTiQqb0SSiPBxVF39zbXWyZIRLiKRccpEZo4xfCJPeMOaK2KJO1gX5tAaeMTrtU/s1600/06-10-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlUfy4xifcvbWrKW-GafsZz0vU_EMHESA90HjDV8bG6lJQ7APWHIel0ugud5EKKLeqacsxPXJ-wwwurTiQqb0SSiPBxVF39zbXWyZIRLiKRccpEZo4xfCJPeMOaK2KJO1gX5tAaeMTrtU/s320/06-10-2018_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Radničko naselje Željezara obavijeno maglom (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoBeXq4u5AC3nyvg9PBryP0ouO47HjA51uPfSOF2O0tRuz20KPXvccSthbBMkD2l4Jp5xRxq0e8JS-MX_89_nvVF01ixSVTiYUovKJYew2eLNAEMHL5UtnFW_q3pe932avAenIKmV_lvg/s1600/06-10-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoBeXq4u5AC3nyvg9PBryP0ouO47HjA51uPfSOF2O0tRuz20KPXvccSthbBMkD2l4Jp5xRxq0e8JS-MX_89_nvVF01ixSVTiYUovKJYew2eLNAEMHL5UtnFW_q3pe932avAenIKmV_lvg/s320/06-10-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Trg na kojemu se nalaze Ružićeva </i>Vrata<i> </i><i style="font-style: italic;">(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<i style="font-style: italic;"><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKZnkU14yrgBy61Tg6-lT6KsklacoR43b9L65ufTFJmTOHGKU3Qjakp7IFQqwU-guAYOkZUMLjohszI1ht6w0RfbB396mHG1Qc9smppJve0Q7hdJzKp1DL4JNjKEj6XglSyqC7SwRltrI/s1600/06-10-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKZnkU14yrgBy61Tg6-lT6KsklacoR43b9L65ufTFJmTOHGKU3Qjakp7IFQqwU-guAYOkZUMLjohszI1ht6w0RfbB396mHG1Qc9smppJve0Q7hdJzKp1DL4JNjKEj6XglSyqC7SwRltrI/s320/06-10-2018_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Sudionici radionice ispred Ružićevih </i>Vrata<i style="font-style: italic;"> </i><i style="font-style: italic;">(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjVqE8Y3woBtNkQFrxmtBXbd8pkTAI12PBPa7-cTogCB1ohSEnWMp8XI-_yAdnEw7tRz5UpnuVCH7idMXwJ2jdhL6YymQ-qYxWV9Os2i_yRcYOUvpAqq56yErXLYfi0-8UnzlCqTqs_ES4/s1600/06-10-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjVqE8Y3woBtNkQFrxmtBXbd8pkTAI12PBPa7-cTogCB1ohSEnWMp8XI-_yAdnEw7tRz5UpnuVCH7idMXwJ2jdhL6YymQ-qYxWV9Os2i_yRcYOUvpAqq56yErXLYfi0-8UnzlCqTqs_ES4/s320/06-10-2018_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Tina Tomšič pokazuje sudionicima radionice fotografiju Ružićevih </i>Vrata zemljanih <i>iz Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda </i><i style="font-style: italic;">(snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<br />
Nakon toga su nam kolegice Lucija Jolić i Jelena Hudinčec prepričale što su radile prošle godine u okviru 6. konzervatorsko-restauratorske radionice. Glavni im je zadatak bilo mapiranje različitih vrsta oštećenja i promjena gradbenih materijala na Ružićevu reljefu. Isti nas je posao čekao i ove godine. Tehnički crteži na kojima je prošle godine trebalo provesti mapiranje bili su loši. Kolegice su dosta vremena provele korigirajući crteže što je ostavilo jako malo vremena za mapiranje. Nove podloge za mapiranje izradila <b>Ankica Sučić Marić</b> iz tvrtke Even specijalizirane za izradu dokumentacije.<br />
<br />
Profesorica Sunara i pripravnica Tomšič morale su nas napustiti jer je profesorica Sunara gostovala na Prvom programu HRT-a u emisiji "Dobar dan, Hrvatska". Mi smo, pak, nastavili obilazak Parka skulptura uz stručno vodstvo Jelene Hudinčec kojoj je ovo već treća radionica u Sisku.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdKXO2_nx1Kq9dfHdyG-At-7gIbcHS_LE5j8MCcklae9A3XIr8kkv0HZj7R7nihh8Bo3kd7BoqR4BZ6YYXx9UoyYRXnozRiGBSLtmmBC_wObJcoFZN2NPB_9wlPSpdfH1Q-EXrtEt31eM/s1600/06-10-2018_08.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdKXO2_nx1Kq9dfHdyG-At-7gIbcHS_LE5j8MCcklae9A3XIr8kkv0HZj7R7nihh8Bo3kd7BoqR4BZ6YYXx9UoyYRXnozRiGBSLtmmBC_wObJcoFZN2NPB_9wlPSpdfH1Q-EXrtEt31eM/s320/06-10-2018_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Profesorica Sunara je gostovala u emisiji "Dobar dan, Hrvatska". Tema je bila umjetnost urbanog prostora</i><i style="font-style: italic;"> (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i><br />
<i style="font-style: italic;"><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhKSnJmfRs8wNwE8-0x3u6HJ-21t1FtCc7WdRtWw3do-xZuiOW-na3su3cS2pswF-asqVVypGEgQZ68u7I0tsYDPNnAEdvy8GacqHhCWp2fWKC2EPcWaiGyy-I5o6zNjtBhdecvfzvggeU/s1600/06-10-2018_09.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhKSnJmfRs8wNwE8-0x3u6HJ-21t1FtCc7WdRtWw3do-xZuiOW-na3su3cS2pswF-asqVVypGEgQZ68u7I0tsYDPNnAEdvy8GacqHhCWp2fWKC2EPcWaiGyy-I5o6zNjtBhdecvfzvggeU/s320/06-10-2018_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Iz studija HTV-a (snimila: Tina Tomšič)</i><br />
<br />
Skulpture su razmještene po čitavom naselju Željezara. Šetnju kroz naselje obavijeno maglom prekinuli smo kako bismo se ugrijali uz šalicu vrućeg čaja. Obilazak samo nastavile uz cestu što vodi prema ulazu u Željezaru. S lijeve i desne strane ceste nalazi se veći broj skulptura: Diminićev <i>Objekt I</i>, Babovićeva <i>Skulptura br. V</i> i druge. Kožarićevi <i>Antipodi</i> zauzimaju istaknuto mjesto na ulazu u tvornički krug. Obišle smo i skulpture koje krase veliku zelenu površinu što odvaja Željezaru od stambenih zgrada. Tu se, između ostalog, nalazi skulptura Josipa Diminića <i>Objekt II</i> koja je konzervirana-restaurirana 2014. godine. Primjetile smo da je na jednom dijelu površine obojene crvenom bojom došlo do diskoloracije. Riječ je o zoni na kojoj se između temeljne i završne boje nalazi sloj kita. Planirano je da se u okviru projekta CAPuS istraži što je uzrokovalo diskoloraciju. Nedaleko od Diminićeve skulpture nalazi se ostatak skulpture <i>U spomen Jurju Dalmatincu </i>autora Jure Žaje. Gornji dio te skulpture ukraden je prije nekoliko godina.<br />
<br />
Skulptura koja me se najviše dojmila je <i>Užarena planeta</i> autora Ratka Petrića. Iako se u Parku nalaze i monumentalnije i estetski možda privlačnije skulpture, ova skulptura je za mene posebna upravo zbog svoga naziva i materijala od kojega je napravljena. Danas, kada se svijet doslovno guši u plastici, ova skulptura izrađena od plastične mase kao da predviđa apokaliptičnu budućnost koju taj materijal donosi. Petrićeva <i>Užarena planeta</i> prava je, premda vjerojatno neplanirana, vizija stvarnosti koju danas živimo.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjh0Ywm_AiuILNTUIqJQWFC5WinwZ1SXKAQU95ACwOsqR7tW6FIkBL38rWoCPhyLem6ENYdTMhm2xelqhYMnT3n_FwrONsTtNV0DzwDmSsadO6ZJrIFTtHtiBAYeNAOj1lWofeXpoboZyU/s1600/06-10-2018_10.jpg" imageanchor="1" style="font-style: italic; margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjh0Ywm_AiuILNTUIqJQWFC5WinwZ1SXKAQU95ACwOsqR7tW6FIkBL38rWoCPhyLem6ENYdTMhm2xelqhYMnT3n_FwrONsTtNV0DzwDmSsadO6ZJrIFTtHtiBAYeNAOj1lWofeXpoboZyU/s320/06-10-2018_10.jpg" width="320" /></a><br />
<i style="font-style: italic;">Fotograf <b>Boris Cvjetanović</b> pokraj skulpture Ratka Petrića </i>Užarena planeta<i>. Gospodin Cvjetanović je posjetio Sisak za vrijeme održavanja 7. konzervatorsko-restauratorske radionice kako bi fotografirao skulpture za </i>web<i style="font-style: italic;">-stranicu Parka koja će se izraditi u okviru projekta CAPuS (snimila: Sagita Mirjam Sunara)</i></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-79121073095071027512018-08-16T00:26:00.000-07:002018-08-16T00:27:23.360-07:00Konzervatorsko-restauratorski radovi u kapeli bl. Ivana Trogirskog u trogirskoj katedrali<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Domina Bilač (1. godina)</b><br />
<b>Tekst ispravila i uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara </b><br />
<b>Završni ispravci: dr. sc. Vinka Marinković </b><br />
<b>Fotografije: D. Bilač</b><br />
<br />
<br />
<br />
Dana 11. svibnja 2018. <b>doc. art. Siniša Bizjak</b> poveo je studente konzervacije-restauracije u posjet kapeli bl. Ivana Trogirskog u trogirskoj katedrali. Stručni tim Hrvatskog restauratorskog zavoda – Restauratorskog odjela u Splitu trenutno u kapeli provodi konzervatorsko-restauratorske radove. O radovima nam je govorila <b>dr. sc. Vinka Marinković</b>, djelatnica Hrvatskog restauratorskog zavoda i vanjska suradnica Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjy2H-YmugCSmHND-h8yji_QLSiX2uOxTx6flugPEGx6ReWQ4wtDEB-g854GoksV76duTF5UTt_tf_9k7OrmwKDqigAIpcCnSI1KLixq0GXD9MuA2p89tj7oZBk45GIqKTV7B8x9_6_5Yo/s1600/16-08-2018_1_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjy2H-YmugCSmHND-h8yji_QLSiX2uOxTx6flugPEGx6ReWQ4wtDEB-g854GoksV76duTF5UTt_tf_9k7OrmwKDqigAIpcCnSI1KLixq0GXD9MuA2p89tj7oZBk45GIqKTV7B8x9_6_5Yo/s320/16-08-2018_1_01.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Pogled na trogirsku katedralu</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3EkGOjxKuGTw60WKRon78g2wL4RmIITytnPHwezJK2PZ5SX_jNNR-_6o7d7i2x2O_-T1umEnHb_yVPZ-oeZcHVfBBTjIJzjav0Qb5IV1InXhjcpF54d1r_fGxyEe0wOb-9D_Ih2do9QQ/s1600/16-08-2018_1_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3EkGOjxKuGTw60WKRon78g2wL4RmIITytnPHwezJK2PZ5SX_jNNR-_6o7d7i2x2O_-T1umEnHb_yVPZ-oeZcHVfBBTjIJzjav0Qb5IV1InXhjcpF54d1r_fGxyEe0wOb-9D_Ih2do9QQ/s320/16-08-2018_1_02.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlYn9IVsLbHzO8Bs_I_LFyevsGiiiMgisItRnQali4H5w5vd_KmkPNUiFDlnH3YTzZ9vMrbFB23c2uZ18wPGsgwxeVBl-cUv_4iiYgbjmaphJVAKAoa6v9QXR4DczB35Lgf6EYf9mNKCI/s1600/16-08-2018_1_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlYn9IVsLbHzO8Bs_I_LFyevsGiiiMgisItRnQali4H5w5vd_KmkPNUiFDlnH3YTzZ9vMrbFB23c2uZ18wPGsgwxeVBl-cUv_4iiYgbjmaphJVAKAoa6v9QXR4DczB35Lgf6EYf9mNKCI/s320/16-08-2018_1_03.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Dr. sc. Vinka Marinković i Siniša Bizjak</i></div>
<br />
Objasnila nam je da prije bilo kakvih zahvata treba istražiti povijest građevine i izraditi dokumentaciju zatečenoga stanja. Zatim slijede dijagnostička istraživanja. Kako bi se utvrdilo stanje kamena, često treba uzeti uzorak (ili više njih). U slučaju trogirske kapele prije provođenja radova trebalo je podignuti radnu skelu.<br />
<br />
U kamenu je utvrđena prisutnost štetnih, tj. u vodi topljivih soli. Problem s topljivim solima je sljedeći: kada voda evaporira iz kamena, soli migriraju prema njegovoj površini. Tu se koncentriraju i kristaliziraju. Soli se mogu kristalizirati na površini kamena ili u njegovim porama. Potonje je izrazito opasno: kada volumen kristala soli dosegne volumen pore, unutar pore počinju rasti kristalizacijski tlakovi koji se prenose na njezine stijenke. Kao posljedica toga dolazi do razaranja kamena. Desalinizacija ili odsoljavanje jedan je od najčešćih konzervatorsko-restauratorskih postupaka. Ekstrakcija soli iz kamena koji je u prošlosti bio tretiran voskom izrazito je problematična, jer su pore kamena začepljene. U tom slučaju važnu ulogu imaju nepolarna otapala poput toluena.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg_7T7WiRqlW9VQLcePCuviPwdmnO1jZJoB9Ih8hqbgDFGJwdepLSPIp9OWc8zafRn9b3nhzp0qf2lamBlO4l27xodPsMT6C35S2-noAmsQDnDGw04FWwTAS8ujd1zbgTA4-QbZqQt_5YM/s1600/16-08-2018_1_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg_7T7WiRqlW9VQLcePCuviPwdmnO1jZJoB9Ih8hqbgDFGJwdepLSPIp9OWc8zafRn9b3nhzp0qf2lamBlO4l27xodPsMT6C35S2-noAmsQDnDGw04FWwTAS8ujd1zbgTA4-QbZqQt_5YM/s320/16-08-2018_1_04.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Kapela bl. Ivana Trogirskog </i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRgNZQARk2UGHutU8AXw_5kGcV_e606pR09Kj2sRCUXtrSzEPdlu6yYY5XhqHroTdbxhDRZHSoIx7ukjtm0uy2AJNM5VOA-4iUYgYQTbWuM0osV7ktXmirfScONaKG136rpmjTss34osE/s1600/16-08-2018_1_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRgNZQARk2UGHutU8AXw_5kGcV_e606pR09Kj2sRCUXtrSzEPdlu6yYY5XhqHroTdbxhDRZHSoIx7ukjtm0uy2AJNM5VOA-4iUYgYQTbWuM0osV7ktXmirfScONaKG136rpmjTss34osE/s320/16-08-2018_1_05.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Razaranje kamena uzrokovano je štetnim solima</i><br />
<br />
Na nekoliko mjesta u kapeli postavljeni su uređaji koji mjere relativnu vlažnost i temperaturu zraka i zida. Usporedbom rezultata utvrđeno je da nema velikih oscilacija. Provedeno je i termografsko snimanje; cilj je bio utvrditi prisutnost kapilarne vlage u kapeli. Zaključeno je da se u prošlosti voda neposredno akumulirala i da je dolazilo do prokišnjavanja. Iz toga je razloga recentno (ove godine) sanirano krovište.<br />
<br />
Nadalje, 2017. napravljen je zahvat na skulpturi u katedrali po čijem je uzoru zahvat planiran za cijelu kapelu, jer dijele istu problematiku.<br />
<br />
Trenutno se u kapeli bl. Ivana Trogirskog provodi desalinizacija i konsolidacija kamena. Na kamen se postavlja celulozna pulpa s otopinom barijeva hidroksida. Ista se otopina prije toga nanese prskanjem i kistom. U vrijeme našega posjeta celulozna pulpa bila je postavljena na cijelom desnom pilastru. Ispod pilastra se nalazila kanta za sakupljanje otopine (u slučaju kapanja).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPd7CQyizl5QVh_zlJpt0oZqKL2Wn27SluzmenrbxjbKihRY2VIoEd4MNsCOK9Ppz7LBmRYmQu5pf8gXCdZQ3CxBdcZ6Ncc8W8CmD1Roe72EFTEqfckKjGRbqgcDmutRmiVs82mUNAWqA/s1600/16-08-2018_1_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPd7CQyizl5QVh_zlJpt0oZqKL2Wn27SluzmenrbxjbKihRY2VIoEd4MNsCOK9Ppz7LBmRYmQu5pf8gXCdZQ3CxBdcZ6Ncc8W8CmD1Roe72EFTEqfckKjGRbqgcDmutRmiVs82mUNAWqA/s320/16-08-2018_1_06.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Na desnom se pilastru provodi desalinizacija i konslidacija kamena</i><br />
<br />
Osobita se pažnja posvećuje sigurnosti posjetitelja katedrale, ali i osoba koje sudjeluju u konzervatorsko-restauratorskim radovima. Zaštita na radu je nezaobilazna!<br />
<br />
Važno je naglasiti da u planiranju i provođenju konzervatorsko-restauratorskih zahvata trebaju sudjelovati kolege iz raznih struka.<br />
<br />
Hvala još jednom dr. sc. Vinki Marinković na stručnome vodstvu, a hvala i doc. art. Siniši Bizjaku što nam je organizirao terensku nastavu u Trogiru!<br />
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhiAwbBFBR8wY7gC-xibvg0yDnJNJLCULyF9F-aJ_92cuXOUTr4S7waptTO8LTmZAGsdh75-SYK04GevF8QJRaPWf4y_BsDuFNWdYKwT-favBQ82snxmc4ta2NyPnFDpAIia6vTwIfSEBc/s1600/16-08-2018_1_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhiAwbBFBR8wY7gC-xibvg0yDnJNJLCULyF9F-aJ_92cuXOUTr4S7waptTO8LTmZAGsdh75-SYK04GevF8QJRaPWf4y_BsDuFNWdYKwT-favBQ82snxmc4ta2NyPnFDpAIia6vTwIfSEBc/s320/16-08-2018_1_07.jpg" width="320" /></a></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-14517084134582590182018-08-16T00:00:00.001-07:002018-08-16T00:04:08.653-07:0015. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, dan treći<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Faris Hadžihasanović (gostujući student)</b><br />
<b>Dopunila i uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: F. Hadžihasanović</b><br />
<br />
<br />
<br />
Moje ime je Faris Hadžihasanović i student sam 3. godine dodiplomskog studija konzervacije-restauracije na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Budući da sam ljetni semestar akademske godine 2017./2018. proveo kao <a href="https://umasmobility.wordpress.com/2018/07/10/nikcevic-hadzihasanovic/" target="_blank">gostujući student na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu</a>, u travnju sam imao priliku pratiti 15. Međunarodnu konferenciju studija konzervacije-restauracije.<br />
<br />
Treći dan konferencije bio je rezerviran za obilazak povijesne jezgre grada Splita i posjet antičkom lokalitetu Salona. Kroz grad nas je proveo <b>dr. sc. Goran Nikšić</b>, voditelj Odsjeka za staru gradsku jezgru Grada Splita i vanjski suradnik Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu u znanstveno-nastavnom zvanju docenta (naslovno zvanje). Profesor Nikšić nam je pokazao Peristil, krstionicu, neke objekte na Dosudu, Vestibul i Podrume. Pojasnio nam je da njegov posao ne obuhvaća samo planiranje i praćenje provedbe konzervatorsko-restauratorskih zahvata na značajnim građevinama poput Peristila ili Vestibula, nego i, primjerice, sanaciju komunalne infrastrukture. Saniranje dotrajalih vodovodnih i kanalizacijskih cijevi i oštećenih pločnika posao je koji je stručnoj i široj javnosti gotovo nevidljiv, ali je neizmjerno važan za očuvanje Diklecijanove palače i života u njoj.<br />
<br />
Posjet Saloni duboko me se dojmio. Arheološki muzej u Splitu, koji upravlja arheološkim lokalitetom, osigurao nam je stručno vodstvo (<b>Ivanka Vukušić</b>).<br />
<br />
Salona je jedan od najvažnijih antičkih gradova na istočnoj obali Jadrana. Grad se se ugnijezdio u dubokom zalijevu, dobro zaštićen morem. Salona je prvotno bila obalno uporište i luka ilirskoga naroda Delmata. Delmati su došli u dodir s grčkim kolonizatorima. Rimljani se na ovome prostoru javljaju u 2. stoljeću prije Krista. Salona ubrzo postaje glavni grad i administrativno središte rimske provincije Dalmacije. Grad je na svom vrhuncu brojao više od četrdeset tisuća stanovnika. Trgovina i zanatstvo bile su najvažnije privredne grane. Položaj polja na terasama koje se blago spuštaju prema moru omogućavao je odličnu insolaciju za vinograde.<br />
<br />
Najstariji dio grada u tlocrtu je imao trapezasti oblik. Taj je dio ostao središte gradskoga života i nakon što se grad proširio prema istoku i zapadu, sve do burnog razvoja kršćanstva. Tu su se smjestile terme, forum s kapitolijem, kurija, teatar, hram i trg. Kršćanstvo se počelo razvijati u 3. stoljeću. Salona se diči najvećim starokršćanskim grobljem u ovom dijelu Europe.<br />
<br />
Prema rimskom običaju, groblja su nastajala uz prometnice koje vode prema gradu i obrznuto. Salona se nalazila na sjecištu važnih puteva koji su funkcionirali još od prethistorijskih vremena; sjeveroistok Balkana bio je tako nabolje i najbrže povezan s Jadranom. Tri glavne ceste koje su postojale i prije nastanka Salone poslužile su kao mjesto za razvoj groblja. Zapadna je nekropola najpoznatija. Grobne građevine uglavnom su pravokutnog ili kvadratnog tipa, izrađene od velikih kamenih blokova. U njima su se nalazile urne. Grobišta su postojala svigdje gdje je postojao bilo kakav oblik stalnoga življenja. Ondje gdje živi čovjek mora biti mjesta i za pokojnika. Tako se uz grad ili bilo kakvo naselje javljaju i naselja mrtvih.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6lo2a9pf66Kx-3kvEE1Bo9SYCz81k1oBAK1VVSvKP-tF5P4FrOx8OYbyx3uGg2jKUDmFpco6C9RqeGmwkZa69v_qybBVIYUUR1XCjJAa0IW-Guu6edS1Blr4c1K2Bs3ZIBCiM6eLvPZg/s1600/16-08-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="759" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6lo2a9pf66Kx-3kvEE1Bo9SYCz81k1oBAK1VVSvKP-tF5P4FrOx8OYbyx3uGg2jKUDmFpco6C9RqeGmwkZa69v_qybBVIYUUR1XCjJAa0IW-Guu6edS1Blr4c1K2Bs3ZIBCiM6eLvPZg/s320/16-08-2018_01.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Manastirine, ostaci starokršćanske bazilike</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQ1u1wWLEQ-C7wXVp5XKbwxEgSv12G5hqhejqQyyifxVMfsRH3KsyqKlCzt020J1D1JPUQJzG5U-qb4rZKlC4W65CwfNcbAZ2w7sE_0myh53fgxdB4ZpE6a2Q1Yfss9XqhJG_vvrzVytI/s1600/16-08-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="757" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQ1u1wWLEQ-C7wXVp5XKbwxEgSv12G5hqhejqQyyifxVMfsRH3KsyqKlCzt020J1D1JPUQJzG5U-qb4rZKlC4W65CwfNcbAZ2w7sE_0myh53fgxdB4ZpE6a2Q1Yfss9XqhJG_vvrzVytI/s320/16-08-2018_02.jpg" width="239" /></a></div>
<i>Manastirine</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUmOKvxiWXrjjh6QL3wmalYdFfxI3JRdvkLxO98OmGjWmJb7U5V2oxsRtCLBRRBmH8R6PmaJ3L-5ujVzEPhPvUanSHDbvYrSfHq9yMt1T8OgJ0DyrIhBDqKG53imI3_zMpZ_al34c_LkQ/s1600/16-08-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="757" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUmOKvxiWXrjjh6QL3wmalYdFfxI3JRdvkLxO98OmGjWmJb7U5V2oxsRtCLBRRBmH8R6PmaJ3L-5ujVzEPhPvUanSHDbvYrSfHq9yMt1T8OgJ0DyrIhBDqKG53imI3_zMpZ_al34c_LkQ/s320/16-08-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Manastirine; u pozadini se vidi Tusculum, područna zgrada Arheološkog muzeja u Splitu čiju je gradnju naručio don Frane Bulić (1846. – 1934.) </i><i>–</i><i> arheolog, konzervator i povjesničar</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh_p7ox73PKIEEoISsDVAwEG8tXYK4k5tXLluEWHvdJ1Mn5ed_Uhan51_szDKBh8o7JY549LzgcaKTYfByYWNzg3fpjE5_HomvlkaVG_xOnxyWhSs1WZDEwTBkHuANYMroLWEJYjTEAgfw/s1600/16-08-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="759" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh_p7ox73PKIEEoISsDVAwEG8tXYK4k5tXLluEWHvdJ1Mn5ed_Uhan51_szDKBh8o7JY549LzgcaKTYfByYWNzg3fpjE5_HomvlkaVG_xOnxyWhSs1WZDEwTBkHuANYMroLWEJYjTEAgfw/s320/16-08-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<br />
<br />
<b>Korištena literatura: </b><br />
CAMBI, Nenad, "Salona i njene nekropole", <i>Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru</i> 25 (12), 1986., str. 61–107<br />
CAMBI, Nenad, <i>Antička Salona</i>, Split : Književni krug, 1991.</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-84216128210488416392018-07-30T04:45:00.000-07:002018-07-30T04:59:16.405-07:0015. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, dan drugi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Nikolina Drlje (4. godina)</b><br />
<b>Dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<br />
<br />
Drugi dan 15. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije započeo je predavanjima vezanim za slike na platnu i drvu. <b>Paulina Węgrzyn</b>, studentica 4. godine konzervacije-restauracije u Krakovu, prezentirala je zahvat proveden na slici flamanskoga majstora iz 17. stoljeća. Slika je rađena na dasci i ima stari parketaž. Paulina je na slici radila tijekom Erasmus+ razmjene u Antwerpenu.<br />
<br />
<b>Barbara Dragan</b>, studentica 2. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Ljubljani, govorila je o problematici odstranjivanja površinske prljavštine sa štafelajnih slika. Za primjer je uzela tri slike iz ciklusa Križnoga puta, rad kasnobaroknog slikara Leopolda Layera. Po svemu sudeći, slike su bile lakirane, ali je lak u velikoj mjeri odstranjen u okviru prethodnog konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Prljavština se čvrsto vezala za ostatke laka pa je bio pravi izazov pronaći odgovarajuće sredstvo za čišćenje.<br />
<br />
<b>Nives Slemenšek</b>, studentica 3. godine konzervacije-restauracije u Ljubljani, održala je treće i posljednje predavanje u ovoj sesiji. Tema njezinog izlaganja bio je projekt "Marij Pregelj izbliza". Marij Pregelj je bio slovenski slikar, a smatra ga se jednim od najvažnijih slovenskih umjetnika u drugoj polovici 20. stoljeća. Nives nas je kroz svoje izlaganje podsjetila da je zadaća konzervatora-restauratora, osim očuvanja umjetničkih djela, i istraživanje materijala i tehnika koje su umjetnici rabili.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0avp0rjK6j0mbdjK2WzZbCY5xJmO-vjGSpdeIPeTPYEupCUmGgWlWp3noz8xLzBgqodLes_1VzxEWNwgxzzwhAzPgCwb7xzQmWNEIkJG4FnO65UvyF9TS0sJw6JRVYPYuRcf0htH4g-w/s1600/30-07-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0avp0rjK6j0mbdjK2WzZbCY5xJmO-vjGSpdeIPeTPYEupCUmGgWlWp3noz8xLzBgqodLes_1VzxEWNwgxzzwhAzPgCwb7xzQmWNEIkJG4FnO65UvyF9TS0sJw6JRVYPYuRcf0htH4g-w/s320/30-07-2018_01.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Barbara Dragan, Paulina Węgrzyn i Nives Slemenšek odgovaraju na pitanja publike</i><br />
<br />
Uslijedile su kratke prezentacije pet postera. <b>Erica Sartori</b> (Ljubljana) predstavila je poster o dekorativnoj tehnici koja se primjenjuje na drvenoj podlozi, a kojom se imitira brokat. <b>Justyna Kędziora</b> (Krakov) govorila je u primjeni različitih analitičkih tehnika na jednoj slici na drvu; cilj provedenih ispitivanja bio je pronaći odgovarajuću metodu za odstranjivanje starih retuša i zakita. <b>Ivana Guljelmović, Patricia Prevarek, Ana Sokač i Anamaria Udovičić</b> (Zagreb) imale su vrlo atraktivan poster na temu pripreme i nanošenja lakova. <b>Tijana Mihailović i Milica Terzić</b> (Beograd) predstavile su konzervatorsko-restauratorski zahvat na jednoj kromolitografiji. <b>Urška Lončar i Monika Zobec</b> (Ljubljana) predstavile su projekt u koji su uključeni stručnjaci iz različitih profesija. Radi se o izradi novog tipa mozaičnih kockica koje primjenu mogu naći u izradi umjetničkih radova i konzervaciji-restauraciji.<br />
<br />
Nakon pauze uslijedila je prezentacija proizvoda tvrtke <a href="https://www.lamberts.de/" target="_blank">Glashütte Lamberts Waldsassen</a> iz Njemačke te izlaganje <b>Siniše Bačića </b>koji se bavi restauriranjem vitraja.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZrtnSgO4cupuPFgQ3ZlGzc7chS0I3hvLq08nspYpqVJr6p4f8VhSeXQmUT1sMqCHkbTz2htcjG9A5uHYY9UVSRKc_riDbySGa6FMiXyQIzfNru_u-ioxcKdoWGZGK2iD3OT6AEH3CeXc/s1600/30-07-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZrtnSgO4cupuPFgQ3ZlGzc7chS0I3hvLq08nspYpqVJr6p4f8VhSeXQmUT1sMqCHkbTz2htcjG9A5uHYY9UVSRKc_riDbySGa6FMiXyQIzfNru_u-ioxcKdoWGZGK2iD3OT6AEH3CeXc/s320/30-07-2018_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Prezentacija tvrtke Glashütte Lamberts Waldsassen, jedine tvrtke u Njemačkoj koja još uvijek proizvodi staklo tradicionalnim metodama</i><br />
<br />
<b>Dr. sc. Sagita Mirjam Sunara </b>kratko je predstavila svoju suuredničku knjigu <i><a href="https://www.archetype.co.uk/publication-details.php?id=262" target="_blank">The Conservation of Sculpture Parks</a></i> koja je objavljena u ožujku ove godine u izdanju nakladničke kuće <a href="https://www.archetype.co.uk/" target="_blank">Archetype Publications Ltd.</a> iz Londona. Archetype je i ove godine imao svoj štand na konferenciji, pa se knjiga mogla tamo prolistati. Knjiga donosi cjelovite tekstove izlaganja održanih na međunarodnoj konferenciji SPark: Conservation of Sculpture Parks koja je održana u Sisku 2015. godine. Zasad se ne može kupiti u Hrvatskoj, ali se može naručiti direktno od izdavača.<br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqOQJalu9DmExEHUqX8Du_kh22gaaiW3cHpfP-eYBpZFLFLd92E5sF65oISSABG_1i9-qelbfWwciqk3cTDcIgpghhdnJWTPj1eQLuLZ8JWUxtgrxJJuYcN7NgJqu8O_P3IDw86vpOMZ0/s1600/30-07-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqOQJalu9DmExEHUqX8Du_kh22gaaiW3cHpfP-eYBpZFLFLd92E5sF65oISSABG_1i9-qelbfWwciqk3cTDcIgpghhdnJWTPj1eQLuLZ8JWUxtgrxJJuYcN7NgJqu8O_P3IDw86vpOMZ0/s320/30-07-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Dr. sc. Sagita Mirjam Sunara pozvala je profesoricu <b>Miladi Makuc Semion</b> iz Ljubljane da u kratkim crtama predstavi svoj prilog zborniku konferencije SPark. Profesorica Makuc Semion je sa svojim bivšim studentom <b>Rokom Dolničarem</b> napisala članak naslovljen "Conservation plan for the Forma Viva Sculpture Park in Kostanjevica na Krki". Vrijedno je spomenuti da je Rok sudjelovao </i><i>na 8. Međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije (Zagreb, 2011.) s izlaganjem na temu konzervatorskih problema u kostanjevačkoj zbirci</i><br />
<br />
Nakon knjige, profesorica Sunara je predstavila međunarodni projekt <a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><i>Conservation of Art in Public Spaces</i> (CAPuS)</a> koji je započeo u siječnju 2018., a trajat će tri godine. Projekt se financira sredstvima Europske komisije. Hrvatski partneri – Sveučilište u Splitu (Umjetnička akademija), Gradski muzej Sisak i METRIS – bavit će se Parkom skulptura Željezare Sisak, zbirkom metalnih skulptura na otvorenom. Odsjek za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu od 2012. godine organizira konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku, a naši su studenti o tome pisali <a href="http://stazist.blogspot.com/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. Profesorica Sunara je najavila da će nekoliko splitskih studenata imati priliku sudjelovati u projektu CAPuS.<br />
<br />
<a href="http://capusproject.eu/" target="_blank"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="594" height="190" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHAi_dt1tdbdKaKp6fu4VQkJ0K9xkF_kPwl7xu48AfTIx-FNXwfz2w7PIIhLbhONce790xTj3zFG0vjX6l74zccnQf1uNDmBZto68unOgLMmLZnDkg3ariO5fJnqT7ZOLlpeYtGl-iDtE/s200/30-07-2018_05.jpg" width="200" /></a><br />
<br />
Već sam spomenula da je izdavačka kuća Archetype imala svoj štand na konferenciji. Na konferenciji se predstavila i tvrtka <a href="http://www.crescat.hr/" target="_blank">Crescat d.o.o.</a> iz Zagreba koja prodaje materijale i opremu za konzervatore-restauratore, muzeje, arhive i knjižnice.<br />
<br />
Drugi dan konferencije završio je proglašenjem dobitnika Nagrade "Zvonimir Wyroubal". Prvoga i drugoga dana konferencije publici su podijeljeni glasački listići za predavanja. Svakom je predavanju trebalo dati dvije ocjene, jednu za usmenu prezentaciju (pripremljenost, sigurnost u nastupu, komunikacija s publikom) i drugu za Power Point prezentaciju (sadržaj, grafičko oblikovanje, jezična ispravnost). Ocjene su se kretale u rasponu od jedan do pet. Glasalo se i za postere: svaki je član publike dobio listić na kojemu je trebao napisati redni broj postera koji je po njegovu mišljenju bio najbolji.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8fuWyu5yjTj6RDgQ66g1dB1rY7oeVzRoGxY2iAFdA2YBCUdAW1dZLQkMja0jLbtUmPUlWUPn_M08LuphcEFFHr28MZ4PKUJ1_nt504zzKDKuUnh_CummiLnGqY0pWsdqphITBIdXpMdA/s1600/30-07-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8fuWyu5yjTj6RDgQ66g1dB1rY7oeVzRoGxY2iAFdA2YBCUdAW1dZLQkMja0jLbtUmPUlWUPn_M08LuphcEFFHr28MZ4PKUJ1_nt504zzKDKuUnh_CummiLnGqY0pWsdqphITBIdXpMdA/s320/30-07-2018_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Glasačke kutije</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuR7TJbq2rbUBneeBroToHYndhrCH9DQp45owxXgRZ8D7_jSBU91Fbx85D5muSm9PN-CqaBWBDx-Pj9PX8Rco07QAk-vJuFS9W9BFgiw3irvYSa8SSKOT5orFI84cRXFiKIuTBbY9HsbM/s1600/30-07-2018_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuR7TJbq2rbUBneeBroToHYndhrCH9DQp45owxXgRZ8D7_jSBU91Fbx85D5muSm9PN-CqaBWBDx-Pj9PX8Rco07QAk-vJuFS9W9BFgiw3irvYSa8SSKOT5orFI84cRXFiKIuTBbY9HsbM/s320/30-07-2018_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Prebrojavanje glasova</i><br />
<br />
<b>Mateu Curiću </b>i meni pripala je čast da uručimo nagrade dobitnicima. Nagradu za najbolje usmeno izlaganje dobila je studentica Barbara Dragan iz Ljubljane. Barbara je duhovito primjetila da je bio red da dobije nagradu jer joj je ovo već treće sudjelovanje na Međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije. Mia Perković, Katija Maškarić, Iva Carević i Dora Franetović iz Dubrovnika osvojile su nagradu za najbolju Power Point prezentaciju. Praktična demonstracija ručne izrade papira pokazala se punim pogotkom! Najboljim je posterom proglašen onaj Tijane Mihailović i Milice Terzić iz Beograda. Svi su bili oduševljeni njihovim dizajnerskim rješenjem: preklopljenim fotografijama koje prikazuju stanje prije i poslije određenog postupka.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjmRTSIoIIxuWcT44wW9raFhn4KjEXWFj5A8L2zILO87ujL8dC99VElectRDWXCE-pZei5uc9DlE01x_-sx-ZhfdBGKKUsuAQFgR10_lKjM_Uis6gBC51a6i6TFUr0HqWXuESPzqG-NPM8/s1600/30-07-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjmRTSIoIIxuWcT44wW9raFhn4KjEXWFj5A8L2zILO87ujL8dC99VElectRDWXCE-pZei5uc9DlE01x_-sx-ZhfdBGKKUsuAQFgR10_lKjM_Uis6gBC51a6i6TFUr0HqWXuESPzqG-NPM8/s320/30-07-2018_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Dobitnicima Nagrade "Zvonimir Wyroubal" uručene su plakete i poklon-paketi s knjigama. Plakete je izradio viši predavač <b>Filip Rogošić</b> (Odsjek za konzervaciju-restauraciju, Umjetnička akademija u Splitu) uz pomoć studenata – polaznika specijalističkog usmjerenja konzervacija-restauracija metala</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2x0OLWn9c9TtDJmvnq6uE_IJqXaehyphenhyphenBJyUwFiYnyNG_ABlcDmUWljPiva7ErOfEY_YIJoj3HBuEcmLfqHHdpGPaA8_AWA-7nuBSUbEoCX8BKbxOlfea6r_pZ8LQGph4qOBbizysvv8Uk/s1600/30-07-2018_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2x0OLWn9c9TtDJmvnq6uE_IJqXaehyphenhyphenBJyUwFiYnyNG_ABlcDmUWljPiva7ErOfEY_YIJoj3HBuEcmLfqHHdpGPaA8_AWA-7nuBSUbEoCX8BKbxOlfea6r_pZ8LQGph4qOBbizysvv8Uk/s320/30-07-2018_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Nagrađeni studenti</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3t8gFYn83uQxTVVsPz-LIO-jLgjA0LrQgQ5nMZ6t-LNDCN_PBnQBM7zKaNekGDKBnsAzl4ZAPJQ7sLjDsrrHpIB6hgk3g40u0fUknTBr4HnMbqOcJQ2e6vynRO5eUtTS92dEKU86EA68/s1600/30-07-2018_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3t8gFYn83uQxTVVsPz-LIO-jLgjA0LrQgQ5nMZ6t-LNDCN_PBnQBM7zKaNekGDKBnsAzl4ZAPJQ7sLjDsrrHpIB6hgk3g40u0fUknTBr4HnMbqOcJQ2e6vynRO5eUtTS92dEKU86EA68/s320/30-07-2018_10.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Pobjednički poster</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtrW3G7iiBPKv0UEH1ZMbbV9QYqOtp9duN1_PlQCqcld66Hf8YR9QaczHv7nqrVu9dmVRd2G1ygk0N-qX6dOGHD2Zzd4uvMDT7tnE4yesJWihAwuVchD9KOFrop7Y6M9ddQ7JHYEwN2NY/s1600/30-07-2018_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtrW3G7iiBPKv0UEH1ZMbbV9QYqOtp9duN1_PlQCqcld66Hf8YR9QaczHv7nqrVu9dmVRd2G1ygk0N-qX6dOGHD2Zzd4uvMDT7tnE4yesJWihAwuVchD9KOFrop7Y6M9ddQ7JHYEwN2NY/s320/30-07-2018_11.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Detalj pobjedničkog postera</i><br />
<br />
Nakon službenog zatvaranja konferencije i grupnog fotografiranja, sudionici konferencije posjetili su radionice Odsjeka za konzervaciju-restauraciju u Ul. Fausta Vrančića 17a. Zajedničko druženje završilo je domjenkom koji su pripremili splitski studenti.<br />
<br />
Na kraju još moram spomenuti da smo kolegica <b>Jelena Hudinčec</b> i ja izradile obrazac za evaluaciju 15. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije. Sudionici su bili pozvani da ga ispune i da svojim komentarima pomognu da buduće konferencije budu još uspješnije. Hvala svima koji su odvojili vrijeme za našu anketu!<br />
<br />
U ime studenata i nastavnika Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu također želim zahvaliti tvrtkama i javnim ustanovama koje su novcem, proizvodima ili uslugama poduprle 15. Međunarodnu konferenciju studija konzervacije-restauracije. To su (abecednim redoslijedom): Archetype Publications Ltd., Arheološki muzej u Splitu, Coca-Cola, Crescat d.o.o., eLaboro d.o.o., Etnografski muzej Split, Franck, Galerija umjetnina Split, Hrvatski pomorski muzej Split, Institut za povijest umjetnosti, Jamnica, Juriček, Kvinar j.d.o.o., Muzej grada Splita, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Muzeji Ivana Meštrovića, Neir d.o.o., OTP Splitska banka, Turistička zajednica Grada Splita, Studentski zbor Sveučilišta u Splitu i Sveučilišna knjižnica u Splitu. Svima od srca hvala!</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-65971592205954412512018-07-27T23:45:00.000-07:002018-07-28T09:50:09.602-07:0015. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, dan prvi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Jelena Hudinčec (4. godina)</b><br />
<b>Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<br />
<br />
U travnju ove godine u Splitu je održana 15. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije. Taj se mali jubilej poklopio s okruglom obljetnicom splitskog i zagrebačkog studija konzervacije-restauracije (oni su obilježili dvadesetogodišnjicu svojega osnutka), ali i s Europskom godinom kulturne baštine.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbf3dAf8MlPBNHRRjUvWNUad2sSO8muv0NQ8F3iZIa8p5slalRaocyPfbiLkvdjLlGaFSuAh-sMf1DM1zGS0MwmpQwd_M13GRJ-F14Gx1G9Zhq-tiPwGPTD-8VBleKF6U-m8Msm5vnitE/s1600/28-07-2018_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="769" height="235" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbf3dAf8MlPBNHRRjUvWNUad2sSO8muv0NQ8F3iZIa8p5slalRaocyPfbiLkvdjLlGaFSuAh-sMf1DM1zGS0MwmpQwd_M13GRJ-F14Gx1G9Zhq-tiPwGPTD-8VBleKF6U-m8Msm5vnitE/s320/28-07-2018_01.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Autor likovnog/grafičkog rješenja postera je dr. art. Mladen Čulić</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4H-DYwsq_tXxtR8LcxdvzYkEQs5rPH23uqNkwFwohfmZ-9FR0D8sNpnBKGLsDzy6yeYaVbpfFFsLRKSjDxTbhDZWQG_Kfgj8zq6Jj7c2dBK5l4QtkGG9V4PHKiZQbi5cv56OIlC-cu0M/s1600/28-07-2018_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4H-DYwsq_tXxtR8LcxdvzYkEQs5rPH23uqNkwFwohfmZ-9FR0D8sNpnBKGLsDzy6yeYaVbpfFFsLRKSjDxTbhDZWQG_Kfgj8zq6Jj7c2dBK5l4QtkGG9V4PHKiZQbi5cv56OIlC-cu0M/s320/28-07-2018_02.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Svi sudionici konferencije dobili su platnenu vrećicu s logom konferencije, tiskanu knjižicu sažetaka i promotivne materijale o Splitu</i></div>
<br />
Činjenica da se konferencija kontinuirano održava već petnaestu godinu i da je poprimila međunarodni karakter potvrda je njezine kvalitete i značaja. Hrvatskim su se studentima ove godine pridružili kolege iz Slovenije, Češke, Poljske i Srbije. Podsjetimo, na konferenciji mogu sudjelovati mogu studenti svih godina, kao i oni koji su nedavno stekli diplomu, pod uvjetom da prezentiraju rad koji su realizirali za vrijeme studija. Studenti svoje projekte predstavljaju putem usmenih izlaganja ili posterskih prezentacija. Od 2012. godine njihovi su radovi javno dostupni na <a href="http://www.konferencija-restauracija.com/" target="_blank">mrežnoj stranici konferencije</a>. Knjižicu sažetaka ovogodišnje konferencije možete preuzeti <a href="http://www.konferencija-restauracija.com/hr/novosti/592-preuzmite-knjizicu-sazetaka.html" target="_blank">ovdje</a>.<br />
<br />
Uvodnu riječ na otvorenju 15. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije dao je <b>dr. art. Mladen Čulić</b>, predstojnik <a href="http://www.umas.unist.hr/odjeli/likovna-umjetnost/konzervacija-restauracija/" target="_blank">Odsjeka za konzervaciju-restauraciju</a> Umjetničke akademije u Splitu. Odsjek je, naime, bio organizator konferencije. Za organizacijske poslove i tehničku podršku bili su zaduženi nastavnici i studenti. <b>Dr. sc. Sagita Mirjam Sunara</b> dala je kratki pregled povijesti konferencije. Svečanost otvorenja svojom je nazočnošću uveličala <b>Rima Joujou Deljkić</b>, voditeljica Odjela za novinstvo i medije Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.<br />
<br />
Vrijedno je spomenuti da je program konferencije vodila <b>Kasija Rnjak</b>, studentica 1. godine. Moderiranje pojedinih grupa predavanja također je bilo povjereno studentima: <b>Leonardi Miletić</b> (2. godina), <b>Tani Marčeti</b> (2. godina), <b>Nikolini Drlje </b>(4. godina) i autorici ovih redaka. Profesorica Sunara je moderirala posterske prezentacije. Student <b>Mateo Curić</b> (4. godina) bio je zadužen za pokretanje Power Point prezentacija.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi71V9O1KskBt5oxzalOlExk2twiRoezhFZxZ4EQKwnL9bEPVXn_FLWPsqLOvtvqeFSx7JLcdA3zanVARXFlLYwqTu2UVFEV-W7D8aMl26jtRS8Obwniop8T7-jVx1JZsca8d5bZLjDv5A/s1600/28-07-2018_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi71V9O1KskBt5oxzalOlExk2twiRoezhFZxZ4EQKwnL9bEPVXn_FLWPsqLOvtvqeFSx7JLcdA3zanVARXFlLYwqTu2UVFEV-W7D8aMl26jtRS8Obwniop8T7-jVx1JZsca8d5bZLjDv5A/s320/28-07-2018_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Konferenciju je pratilo između 80 i 100 studenata, nastavnika i profesionalnih konzervatora-restauratora. Službeni jezici skupa bili su engleski i hrvatski</i><br />
<br />
Predavanja su bila podijeljena u četiri tematske cjeline. Između pojedinih grupa predavanja održavale su se posterske prezentacije. Budući da su posteri bili izloženi u hodniku koji vodi u multifunkcionalnu dvoranu u sjevernome tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu (tamo se, naime, konferencija održavala), organizatori su zaključili da je bolje da autori predstavljaju postere u dvorani, gdje ih svi mogu vidjeti. Posteri su tako, jedan po jedan, projicirani na platno, a autori su kroz razgovor s moderatorom prezentirali svoje projekte publici.<br />
<br />
Prvoga je dana, 26. travnja 2018., održano osam usmenih izlaganja. Predavanja su bila podijeljena u tri grupe. Prva se grupa bavila temom zidnih slika, druga kamenom, papirom i drvom (namještajem), dok je treća grupa predavanja bila posvećena metalu. Tijekom dana su održane dvije posterske sesije, a prezentirano je ukupno 11 postera.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6MXdzJ5inZVIAUseIMkkbpIz-je91EmrcpwrbZVSeg8npAKs7EK8YfirrX-M5TeKnAZqImwydXLcP5-Iim6jDMFPcG8V3Uw4KkhDn5g01mjxD8ODAaRnhEz7VQ_QnRfwvnicOkOSF3pw/s1600/28-07-2018_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh6MXdzJ5inZVIAUseIMkkbpIz-je91EmrcpwrbZVSeg8npAKs7EK8YfirrX-M5TeKnAZqImwydXLcP5-Iim6jDMFPcG8V3Uw4KkhDn5g01mjxD8ODAaRnhEz7VQ_QnRfwvnicOkOSF3pw/s320/28-07-2018_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Predavačice iz prve sesije: Marija Lena Bošković, Benedikta Vilenica i Klara Kolarova</i><br />
<br />
Prvu grupu predavanja otvorila je <b>Klara Kolarova</b>, studentica 2. godine doktorskog studija konzervacije-restauracije u Pragu. Klara je održala predavanje o konzerviranju fragmenata zidnih slika iz Ladakha u Indiji. Osim o samome postupku, govorila je o Ladakhu, njegovoj klimi, vegetaciji i materijalima koji su rabljeni prilikom izgradnje tamošnjih svetišta. Sve su to faktori koji utječu na postojanost zidnih slika koje ih krase.<br />
<br />
<b>Marija Lena Bošković</b>, studentica 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Splitu, govorila je o ulomcima zidnih slika s arheološkog lokaliteta Issa (otok Vis). Tamo je pronađen veliki broj fragmenata od kojih je tek trećina obrađena i ovdje prezentirana. Fragmenti su visoke umjetničke vrijednosti, a najzanimljiviji su oni s prikazom mitoloških likova. Lena je pomoću laboratorijskih ispitivanja i pokusnog čišćenja pokušala otkriti koji su materijali i tehnike primjenjeni u izradi slika. Prikupljene informacije bit će osnova za izvođenje konzervatorsko-restauratorskog zahvata.<br />
<br />
<b>Benedikta Vilenica</b>, studentica 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Zagrebu, održala je predavanje o transferiranju zidnih slika, i to na primjeru slike Osvalda Biertija sa svoda crkve Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom. Transfer je opasan ne samo za zidnu sliku, nego i za građevinu koje je slika integralni dio. U slučaju Biertijeve slike postojali su opravdani razlozi za primjenu te tehnike.<br />
<br />
<b>Jure Balić i Vinko Lipanović</b>, studenti 4. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Splitu, otvorili su drugu grupu predavanja. Tema njihova izlaganja bio je konzervatorsko-restauratorski zahvat na gotičkoj bifori s pročelja Papalićeve palače u Splitu. U izlaganju su detaljno opisali stanje bifore prije provedenih zahvata i objasnili uzročnike propadanja kamena. Tamne presvlake na kamenu nagrdile su izgled prozora, a pukotine su ukazivale na statičke probleme, kao i na prisutnost štetnih soli te ekspanziju korodiranih željeznih elemenata.<br />
<br />
Uslijedilo je predavanje o povijest papira i tehnikama njegove proizvodnje. Održale su ga <b>Mia Perković, Katija Maškarić, Iva Carević i Dora Franetović</b>, studentice 2. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku. Objasnile su koji se materijali rabe pri izradi papira, kako se izrađuju vodeni žigovi te zašto je ručna proizvodnja papira važna u konzerviranju-restauriranju papirne građe (postupci integracije i rekonstrukcije). Predavanje su završile vrlo atraktivnom prezentacijom ručne proizvodnje papira.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhAXcajJQ_j3-5GuxCxVqgehl9HGieb4ZLAiBs3u2UDZEAkhjuIq844CGXpkmeo_fc4xiKI8So6WvzSBo5CSdFpfbcOqJ4hjKY6utOVbIa5QhjwpofPKIduwqxatsGTtbxedJAOJl_0sRw/s1600/28-07-2018_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhAXcajJQ_j3-5GuxCxVqgehl9HGieb4ZLAiBs3u2UDZEAkhjuIq844CGXpkmeo_fc4xiKI8So6WvzSBo5CSdFpfbcOqJ4hjKY6utOVbIa5QhjwpofPKIduwqxatsGTtbxedJAOJl_0sRw/s320/28-07-2018_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Predavanje o povijesti papira i tehnikama njegove proizvodnje</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqjl5aFtdrOHXVNdAE-4VuDVpLXv4Iwzna3GVRAk_wIbWNWIvXM3We2KtMQbzz7oCBCRICDDA5Wj4nSN_HnMoBY11TcHjmjK2NN9-3Gt-siwp936I2xHs3dvLK9UWeLkKBKf5ojKEZIaw/s1600/28-07-2018_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqjl5aFtdrOHXVNdAE-4VuDVpLXv4Iwzna3GVRAk_wIbWNWIvXM3We2KtMQbzz7oCBCRICDDA5Wj4nSN_HnMoBY11TcHjmjK2NN9-3Gt-siwp936I2xHs3dvLK9UWeLkKBKf5ojKEZIaw/s320/28-07-2018_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Praktična demonstracija ručne izrade papira</i><br />
<br />
Drugu grupu predavanja zaključile su <b>Silvana Di Ceglie i Katarina Prkačin</b>, studentice 1. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku. Tema njihova izlaganja bio je venecijanski neobarokni ladičar (privatno vlasništvo) koji je za vrijeme Domovinskog rata pretrpio oštećenja. Meni je u njihovom izlaganju najzanimljiviji bio opis eksperimentalnog pjeskarenja nepolirane poleđine predmeta, kao i etička pitanja s kojima su se suočili tijekom izvođenja zahvata.<br />
<br />
Kako je rečeno, treća grupa predavanja bavila se temom konzervacije-restauracije metala. <b>Karmen Milić</b>, magistra konzervacije-restauracije koja je diplomu stekla na Umjetničkoj akademiji u Splitu, prezentirala je svoj diplomski rad u okviru kojega je istražila utjecaj abraziva na površine različitih metala u procesu pjeskarenja. Ispitivanje je provela na osam vrsta metala: na aluminiju, bakru, bronci, mjedi, cinku, kositru (dva tipa slitine) i olovu. Ispitivala je metale u korodiranom i nekorodiranom obliku. Od abraziva za pjeskarenje testirala je orahovu ljusku, sodu bikarbonu, staklene kuglice, kvarcni pijesak, korund i sačmu.<br />
<br />
<b>Ivan Gnječ</b>, student 3. godine preddiplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku, održao je posljedenje predavanje prvoga dana konferencije. Prezentirao je konzervatorsko-restauratorski zahvat koji je proveo na magnatskom nakitu grofa Rudolfa Normanna von Ehrenfelsa. Nakit je izrađen oko 1880. godine u radionici jednog od najpoznatijih bečkih draguljara, a danas se čuva u Muzeju Slavonije u Osijeku. Zbog oblika i načina izrade naikita čišćenje je predstavljalo veliki izazov. Zanimljiv je bio dio u kojemu autor objašnjava zašto se pristupilo (ponovnom) pozlaćivanju postupkom elektrolize, budući da se radi o postupku koji nije uobičajen, (p)a ni poželjan.<br />
<br />
Posterske prezentacije prvoga dana bile su podijeljene u dvije grupe. U prvoj su grupi prezentacije održali <b>Nikolina Lovrić</b> iz Splita s posterom na temu zidnih slika iz crkava na području Poljica te <b>Ewa Szarlata i Paulina Wegrzyn</b> iz Krakova s posterom na temu konzerviranja i (budućeg) prezentiranja jednog neobičnog predmeta: ulomka zida na kojemu je olovkom ispisana anti-nacistička i anti-fašistička poruka. Iznad jednog dijela natpisa nalazi se čavao oko kojega je omotan komad užeta. <b>Martin Zohil</b> (Split) predstavio je poster o konzervatorsko-restauratorskim radovima na sarkofagu Flavija Valensa iz Salone. <b>Tamara Kaličanin i Marita Marković </b>(Split) govorile su o suradnji konzervatora-restauratora i arheologa pri arheološkim iskapanjima. <b>Karmen Đanić, Valnea Gjivić, Barbara Butigan i Domenika Krasan </b>iz Dubrovnika prezentirale su poster na temu zaštitnih radova na papirnim predmetima oštećenim u poplavi.<br />
<br />
Drugu grupu posterskih prezentacija otvorila je <b>Paulina Wegrzyn</b> (Krakov). Tema njezinoga postera bio je konzervatorsko-restauratorski zahvat na drvenom polikromiranom ormaru iz 17. stoljeća. <b>Ante Pereza</b> iz Zagreba predstavio je poster o intarzijama. Njegova mi je prezentacija bila najzanimljivija. <b>Ira Fabrio i Antonia Kunjašić</b> (Dubrovnik) obradile su temu elektrolitičkog čišćenja i posrebrivanja, a njihova kolegica <b>Sara Vladić</b> predstavila je poster o bursi izrađenoj od fragmenta damasta iz 16. stoljeća iz zbirke liturgijskog ruha crkve Gospe od Šunja na Lopudu. <b>Ivan Goldin </b>iz Zagreba zaključio je prvi dan konferencije prezentacijom postera koji govori o važnosti fotodokumentacije.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiUsefum1lRxr8Ze8q4lsiGtL3CYNunlArp-KW2khNFu0nXgia2wvU2wi2gvt6cjA5PCybvUGRbe0wENCPt41q4UEsZ6x4XWi0ABafrod9gOFS-oFaHJ6DFck4n2OL6KMAMJw0UblxTl_o/s1600/28-07-2018_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiUsefum1lRxr8Ze8q4lsiGtL3CYNunlArp-KW2khNFu0nXgia2wvU2wi2gvt6cjA5PCybvUGRbe0wENCPt41q4UEsZ6x4XWi0ABafrod9gOFS-oFaHJ6DFck4n2OL6KMAMJw0UblxTl_o/s320/28-07-2018_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Posteri su bili izloženi u hodniku ispred konferencijske dvorane</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiCPOcWOycQk9tmhN95WLPPNpUmHL4UNyLTym01u5MeyhQWKLvchC4VOypMmjWwnlch-mbg-yWmeY2pDpIs5tFamGdgqtKBbojccCsG77763VKES3SrOxb3wLHaZ9ZuJYh-D3tKmoHxhnk/s1600/28-07-2018_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiCPOcWOycQk9tmhN95WLPPNpUmHL4UNyLTym01u5MeyhQWKLvchC4VOypMmjWwnlch-mbg-yWmeY2pDpIs5tFamGdgqtKBbojccCsG77763VKES3SrOxb3wLHaZ9ZuJYh-D3tKmoHxhnk/s320/28-07-2018_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Posterske prezentacije odvijale su se u dvorani; svaki je autor dobio priliku da u kratkom razgovoru s moderatorom prezentira svoj rad publici</i><br />
<br /></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-37356021769654998362017-10-09T13:03:00.001-07:002019-12-26T02:33:41.236-08:00Šesta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, deveti dan<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE: Jelena Hudinčec (3. godina)</b><br />
<b>Dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<i>U tekstu se opisuje deveti i posljednji dan 6. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak u Sisku. Ovogodišnja je radionica trajala od 6. do 14. rujna. Konzervatorsko-restauratorske radionice u sisačkome Parku skulptura održavaju se svake godine. O prethodnim smo radionicama pisali <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<br />
Zadnji dan ovogodišnje radionice osvanuo je nenadano brzo!<br />
<br />
Naše posljednje jutro u Capragu bilo je vrlo intenzivno: trebalo je dovršiti grafičku i foto-dokumentaciju za reljef Branka Ružića <i>Vrata</i> i kompletirati nekoliko dokumentacijskih obrazaca koje smo popunjavali prošle godine (o tome smo pisali <a href="http://stazist.blogspot.hr/2016/06/peta-konzervatorsko-restauratorska_8.html" target="_blank">ovdje</a>).<br />
<br />
Naš se tim dijeli u dvije skupine. Prvu činimo profesorica <b>Sagita Mirjam Sunara</b> i ja; mi smo zadužene za dokumentaciju Ružićevih <i>Vrata</i>. Pripravnica <b>Tina Tomšič</b> i studentice <b>Lucija Jolić i Katarina Strinić</b> za to vrijeme obilaze skulpture iz Parka i bilježe, tj. opisuju njihovu neposrednu okolinu. Važno je naglasiti da okolina jako utječe na stanje skulptura. Oštećenja koja na njima nalazimo posljedica su djelovanja različitih štetnih čimbenika, a najčešće su kombinacija više njih (atmosferilije, neodržavanje, vandalizam, krađa itd.).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifF9VlyYv6SrCkfifoLMstTE03qJnTt7BC0ry7q8hGasNrJfDS3LACy_ClnW48WMfkCE7j86HuEOe9ieK3KYYAPdRUxnS4jPh0LRwkmqWBM4VAugWtdc0MnF_gEg-5XEGMvyAOmprZsaQ/s1600/09-10-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifF9VlyYv6SrCkfifoLMstTE03qJnTt7BC0ry7q8hGasNrJfDS3LACy_ClnW48WMfkCE7j86HuEOe9ieK3KYYAPdRUxnS4jPh0LRwkmqWBM4VAugWtdc0MnF_gEg-5XEGMvyAOmprZsaQ/s320/09-10-2017_01.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEja6-14UNGp26OQxxQ1fNsIBhhqMTN1NDY1ymp9dwOoQafLhLbV9nDfhS1ANMttrmf5WHOKnp_VJpi7aSTtXTmeUeOCNl6wK8QVMVxyUl8FqAV3OdeDW0YyZe0itQ61Q9WmZuCMpLNFr8M/s1600/09-10-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEja6-14UNGp26OQxxQ1fNsIBhhqMTN1NDY1ymp9dwOoQafLhLbV9nDfhS1ANMttrmf5WHOKnp_VJpi7aSTtXTmeUeOCNl6wK8QVMVxyUl8FqAV3OdeDW0YyZe0itQ61Q9WmZuCMpLNFr8M/s320/09-10-2017_02.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Radni dio dana završavamo prenošenjem skele u privremeno skladište. U tome nam opet pomažu gospodin <b>Benišek</b> iz Sisak-stana i kolega <b>Neven Peko</b> iz Gradskoga muzeja Sisak. U Muzeju se istoga dana otvara velika izložba o tvornici pića Segestica kojom se obilježava početak <a href="http://www.muzej-sisak.hr/article/708/5-dani-industrijske-bastine-grada-siska" target="_blank">5. Dana industrijske baštine grada Siska</a>, pa smo veoma zahvalni ravnatelju, <b>mr. sc. Vlatku Čakširanu</b>, što nam je "posudio" Nevena.<br />
<br />
<b>Ivana Miletić Čakširan</b>, pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH, dolazi pogledati rezultate našega rada i pozdraviti se s nama. Priključuje joj se <b>Đuro Tadić,</b> direktor Sisak-stana koji nam je ovih dana osigurao skladište za skelu.<br />
<br />
Upoznajemo i <b>Damira Petrovića</b> iz Javne vatrogasne postrojbe grada Siska; on i njegovi kolege bili su uključeni u radionicu 2013. godine.<br />
<br />
Pune dojmova obavljamo posljednje pripreme za povratak kući.<br />
<br />
Sjedamo u automobil i krećemo prema Zagrebu. Vožnju kratimo razgovorom o ovogodišnjoj radionici, o razlikama i prednostima u odnosu na prošla izdanja, o očekivanjima koja smo imale prije dolaska u Sisak. Dakako, i o slatkim brigama vezanim za početak nove akademske godine.<br />
<br />
Nenadano se zaustavljamo u Petrinji: profesorica Sunara i pripravnica Tina Tomšič organizirale su nam oproštajni ručak u izletištu "Korablja Tišinić". Kakvo iznenađenje! Osim jako ukusne hrane, ovo je izletište oaza prepuna raznolikih životinja od kojih neke slobodno šeću imanjem. Ljame, koze, jeleni, klokani, prepelice, vjeverice i fazani samo su dio tog šarolikog mnoštva uvijek spremnog za 'fotkanje'. Životinje daju poseban šarm ovom mjestu koje sigurno nećemo tek tako zaboraviti.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSFiFsqyg-GU_CzIxdofzOatGHMBW_qnHrr24Sp5xphvHMbmaPwHMaJWmqsgA_b2PwzJteM-eGnqN0hfLY4n1221jTQahZbCzOMgtMETmF75chu9vvCzRXdOdw_5QgfiqS3dtBXnS8OW0/s1600/09-10-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSFiFsqyg-GU_CzIxdofzOatGHMBW_qnHrr24Sp5xphvHMbmaPwHMaJWmqsgA_b2PwzJteM-eGnqN0hfLY4n1221jTQahZbCzOMgtMETmF75chu9vvCzRXdOdw_5QgfiqS3dtBXnS8OW0/s320/09-10-2017_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Katarina Strinić, Lucija Jolić, Jelena Hudinčec i Tina Tomšič</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRTqbk1T_xmxAtf9wM4_1a-c4l1I2q7EQnVQlTr0mSgS0pIlL49n7MtWPl6fVqR4tAAYAArlGjrDgAfE9qKvaj5hU8c25ErMpfdlWF8ZMY2fOpwOceG8MXcT-3QZfcQUa_IC_y2JAiTbQ/s1600/09-10-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRTqbk1T_xmxAtf9wM4_1a-c4l1I2q7EQnVQlTr0mSgS0pIlL49n7MtWPl6fVqR4tAAYAArlGjrDgAfE9qKvaj5hU8c25ErMpfdlWF8ZMY2fOpwOceG8MXcT-3QZfcQUa_IC_y2JAiTbQ/s320/09-10-2017_04.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiSOFpoCX2douLijFadqRzkJ8V291eRxO-0XZN1iDXU5LZVDx5uPutpB6_hnLQZESUveBAg-FNqxtGtp1XzWSKEGdmNcJM8RbpsAnu2gCkY95G6wz5gpRIjZyy6Hue7LU7D589hL-hyD_Y/s1600/09-10-2017_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiSOFpoCX2douLijFadqRzkJ8V291eRxO-0XZN1iDXU5LZVDx5uPutpB6_hnLQZESUveBAg-FNqxtGtp1XzWSKEGdmNcJM8RbpsAnu2gCkY95G6wz5gpRIjZyy6Hue7LU7D589hL-hyD_Y/s320/09-10-2017_05.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKReuDuTALjHWzDWFOdvxODe8OKuiwEpLzJXjRNTAnRcVa35QbYXayX1uFPAQesbqESZ2c0WS0Oi1JrReIo01vz3l7KmJr0G5KWCDMsgI9LlLI1iQaho7AfTpnj-91KoQQ8eKIxrLLLXk/s1600/09-10-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjKReuDuTALjHWzDWFOdvxODe8OKuiwEpLzJXjRNTAnRcVa35QbYXayX1uFPAQesbqESZ2c0WS0Oi1JrReIo01vz3l7KmJr0G5KWCDMsgI9LlLI1iQaho7AfTpnj-91KoQQ8eKIxrLLLXk/s320/09-10-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsHx7M155CXGwoz6K6Ydc9EtewN-nqpH7UK2prKDGd7GPUCOILcV8aXBKM830fd5Vpc_Cb_NbfzM0Gh_TnzUox-p1zhmMkYrF_-rOFrB9Lzil4FMbDLKHol2uio5b-oxa-MOWCO3YFlcU/s1600/09-10-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsHx7M155CXGwoz6K6Ydc9EtewN-nqpH7UK2prKDGd7GPUCOILcV8aXBKM830fd5Vpc_Cb_NbfzM0Gh_TnzUox-p1zhmMkYrF_-rOFrB9Lzil4FMbDLKHol2uio5b-oxa-MOWCO3YFlcU/s320/09-10-2017_07.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Dobro raspoloženi i punih trbuha nastavljamo putovanje. Ja se iskrcavam u Zagrebu, i odatle hvatam vlak za Koprivnicu. Ostatak tima nastavlja dalje prema Splitu.</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-5114572387732288972017-09-26T09:57:00.000-07:002019-12-26T02:33:52.252-08:00Šesta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, osmi dan<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE: Lucija Jolić (1. godina)</b><br />
<b>Dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<i>U tekstu se opisuje osmi dan 6. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak u Sisku koja je trajala od 6. do 14. rujna 2017. Konzervatorsko-restauratorske radionice u sisačkome Parku skulptura održavaju se svake godine. O prethodnim radionicama pisali smo <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<br />
Osmi dan radionice, 13. rujna 2017., počeo je radnom kavom: trebalo je detaljno razraditi plan aktivnosti, jer nam je preostalo još malo vremena u Sisku.<br />
<br />
Profesorica <b>Sagita Mirjam Sunara</b> i stažistica <b>Tina Tomšič</b> povele su nas do skulpture Vere Fischer <i>Cvijet</i>. Njih su dvije već izradile fotografsku dokumentaciju i zabilježile osnovne podatke o tehnologiji izrade skulpture i njezinom zatečenom stanju.<br />
<br />
Prije nekoliko mjeseci, prilikom izvođenja građevinskih radova na obližnjem bazenskom kompleksu, skulptura je došla u kontakt s građevinskim strojem. Skulptura je u toj priči, dakako, izvukla deblji kraj. Na temelju fotografije koja je snimljena prošle godine i vizualnog pregleda skulpture trebale smo objasniti kako su nastala oštećenja. Znali smo da je (u) skulpturu nešto udarilo, no iz kojega je pravca udar došao i pod kojim kutem, to smo trebale same utvrditi.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEisQuwSCpR8TU0sr0QquDIY_R_pLUKDbrZSCHRm6o-fUjBAYAA_nRIs__r32YmrGbdJhNGLO-1tcizQ0eFeCvpt_k3-0l3fWvrTsVHIhwMozZ1ah1Oqs8Q3f1Ckv-ijS0WjY1kAa1ntwTA/s1600/26-09-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEisQuwSCpR8TU0sr0QquDIY_R_pLUKDbrZSCHRm6o-fUjBAYAA_nRIs__r32YmrGbdJhNGLO-1tcizQ0eFeCvpt_k3-0l3fWvrTsVHIhwMozZ1ah1Oqs8Q3f1Ckv-ijS0WjY1kAa1ntwTA/s320/26-09-2017_01.jpg" width="213" /></a><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg0GXccLe-iBVlMl_I3ZpEuc-9LY3_dktkYpFAiZ8D2GgUGq44iYvPbnJkZVoKaMOX17Fy7YbOljg36CbHcs1vuzTw9kIZFy0H6tOZr7dI0cDhwx-YxPhmqOmsjXCTP4qYX11Hg2z0aN7k/s1600/26-09-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg0GXccLe-iBVlMl_I3ZpEuc-9LY3_dktkYpFAiZ8D2GgUGq44iYvPbnJkZVoKaMOX17Fy7YbOljg36CbHcs1vuzTw9kIZFy0H6tOZr7dI0cDhwx-YxPhmqOmsjXCTP4qYX11Hg2z0aN7k/s320/26-09-2017_02.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Skulptura Vere Fischer </i>Cvijet<i>: lijeva je fotografija snimljena u svibnju 2016., a desna u rujnu 2017. Fotografije su snimljene iz iste pozicije</i><br />
<i><br /></i>Tu je na površinu isplivao naš detektivski instinkt. Kako bismo što vjernije rekonstruirale mogući slijed događaja, poslužile smo se papirnatom maketom koju smo same izradile. Izrada makete pomogla nam je da shvatimo kako je skulptura izrađena; od kojih je elemenata sastavljena i kako su ti elementi povezani u jednu cjelinu.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKLTJGoQcMF4KnrEfXx9B3LwwTd-5oPxaOsDQ5t4FoOkkbLbf3j5PAe4-t4jsfPOxqlTj97MVT6By9WUhJ7fHZga-ker0TxG0nGXfj0cM7N6m0COgt9ZNXTjfzHE-nFC0OCjyQ15A-X98/s1600/26-09-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKLTJGoQcMF4KnrEfXx9B3LwwTd-5oPxaOsDQ5t4FoOkkbLbf3j5PAe4-t4jsfPOxqlTj97MVT6By9WUhJ7fHZga-ker0TxG0nGXfj0cM7N6m0COgt9ZNXTjfzHE-nFC0OCjyQ15A-X98/s320/26-09-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Jelena, Lucija i Katarina s maketom skulpture </i>Cvijet<br />
<br />
Svoje smo zaključke prezentirale profesorici Sunari i kolegici Tomšič. Naša se verzija događaja nije podudarala s njihovom, pa smo zajedno pregledali skulpturu u potrazi za fizičkim dokazima kojima bismo potkrijepili svoje hipoteze.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirQVm4YxON66gn2OxVPkeKzfiUAs6Wb2ov3ed1KrucrjAJC-sOkSVlPeVxm8cgN77TV0XTCqr3eWwarbblNTy2Li8pF3C48kT3NVt5XozqhFLAojZIIL9OL0jrO3UJoBJE7etgqju2hQ0/s1600/26-09-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirQVm4YxON66gn2OxVPkeKzfiUAs6Wb2ov3ed1KrucrjAJC-sOkSVlPeVxm8cgN77TV0XTCqr3eWwarbblNTy2Li8pF3C48kT3NVt5XozqhFLAojZIIL9OL0jrO3UJoBJE7etgqju2hQ0/s320/26-09-2017_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Oštećenje nastalo prilikom udara građevinskog stroja u skulpturu</i><br />
<i><br /></i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipDyuf70xeS5kekwlUCw6RHJuZq5KC1Ug-WJPqjUZ9vwGQxLFvc31VZ3weyZQrRekcvZTHIiMkJzLqLtqETjMghFlee61-hWbV-mwV7ZxI2-8NPmBtWrrYvX18Fe_oUaZYVv4HPW05gFk/s1600/26-09-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipDyuf70xeS5kekwlUCw6RHJuZq5KC1Ug-WJPqjUZ9vwGQxLFvc31VZ3weyZQrRekcvZTHIiMkJzLqLtqETjMghFlee61-hWbV-mwV7ZxI2-8NPmBtWrrYvX18Fe_oUaZYVv4HPW05gFk/s320/26-09-2017_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Deformacija nastala kao posljedica udara</i><br />
<i><br /></i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjX6TpPTU2XEP97TQPLwHJsi0LRcE-fHIdd3hyxGmgzcCyCpQ9Wi1uBMPDj_YagsBuzOnpcNT2AzAXj9g1MvFvAH7KiGXgTZJsNOsHB0tAx8Pve4zfDGWvnBHYa9TpYZUmiwt79rxkVpBc/s1600/26-09-2017_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjX6TpPTU2XEP97TQPLwHJsi0LRcE-fHIdd3hyxGmgzcCyCpQ9Wi1uBMPDj_YagsBuzOnpcNT2AzAXj9g1MvFvAH7KiGXgTZJsNOsHB0tAx8Pve4zfDGWvnBHYa9TpYZUmiwt79rxkVpBc/s320/26-09-2017_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Na mjestu deformacije čelične trake došlo je do raspucavanje premaznih slojeva</i><br />
<i><br /></i>
Nedugo nakon toga na terenu nam se pridružio <b>Marko Kopjar </b>iz tvrtke <a href="http://numikon.com/en/" target="_blank">Numikon</a> koja je zadužena za izradu 3D skena skulpture <i>Cvijet</i>. Na naše oduševljenje, proces 3D skeniranja mogle smo pratiti iz prve ruke. Kolega Kopjar nam je u kratkim crtama objasnio postupak.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLfpEPnDRH5RJp68RYzsm6yNpX_6uV7cxjFBRjQIHZJwjE_vU-9IzwsBkE8HVkrep9M-fo1VhkJ0l9pmB3KtPjQvKFneGgvl53FkQ5N9YDQWJnISxXkX3yBUJZA9aaCQ92HExa3KUQ5sY/s1600/26-09-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLfpEPnDRH5RJp68RYzsm6yNpX_6uV7cxjFBRjQIHZJwjE_vU-9IzwsBkE8HVkrep9M-fo1VhkJ0l9pmB3KtPjQvKFneGgvl53FkQ5N9YDQWJnISxXkX3yBUJZA9aaCQ92HExa3KUQ5sY/s320/26-09-2017_07.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhd6QvW6zuZUCFZRUn3702gv9WRCcGh7oe-XtoGv_teDZegVGtUswGqvvL2VUCYt9G6dz6HfcCajfPYHylk-hI6HjbgH4crIl8Mp1C8i_UFkcfXvkOEPL6AALXj8WmWh5_jzD5IRGzjsrU/s1600/26-09-2017_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhd6QvW6zuZUCFZRUn3702gv9WRCcGh7oe-XtoGv_teDZegVGtUswGqvvL2VUCYt9G6dz6HfcCajfPYHylk-hI6HjbgH4crIl8Mp1C8i_UFkcfXvkOEPL6AALXj8WmWh5_jzD5IRGzjsrU/s320/26-09-2017_08.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgNPu-UgEHbij6KjlbbOic0qvHXZpsvtlz-wMRt1tDlyFQKOqZcXM208dC9nMBsvJOOhJPbFjNCV2whKLo0RJ8vr6w2p9X_2CHt_Ol44wDLCKE43U4Kob39ZQ27vghbcdTAmu2e7mCFEMQ/s1600/26-09-2017_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgNPu-UgEHbij6KjlbbOic0qvHXZpsvtlz-wMRt1tDlyFQKOqZcXM208dC9nMBsvJOOhJPbFjNCV2whKLo0RJ8vr6w2p9X_2CHt_Ol44wDLCKE43U4Kob39ZQ27vghbcdTAmu2e7mCFEMQ/s320/26-09-2017_09.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGCsSscBkiS80rdWN6oE_qKwmpuUO6H8JyTdeabPBryJAwHlL1GzGA8uiHud6RE0wZEQGoQZd3M8_J7GIBDmx5Mh4OyJM52z-aloIsTViGQIXKlLpkbsxgJJ2o_GEAMSLOzVTRcyzgsLI/s1600/26-09-2017_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGCsSscBkiS80rdWN6oE_qKwmpuUO6H8JyTdeabPBryJAwHlL1GzGA8uiHud6RE0wZEQGoQZd3M8_J7GIBDmx5Mh4OyJM52z-aloIsTViGQIXKlLpkbsxgJJ2o_GEAMSLOzVTRcyzgsLI/s320/26-09-2017_10.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Nakon pauze za ručak, vratile smo se izradi grafičke dokumentacije za Ružićev reljef. Budući da smo na raspolaganju imale jednu skelu, posao je trebalo pametno raspodijeliti.<br />
<br />
Rad smo privele kraju u kasnim poslijepodnevnim satima. Sutra nas je čekao novi, ujedno i zadnji radni dan – dan kada ćemo se pozdraviti sa Siskom, barem za ovu, 2017. godinu.</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-86481663134050702572017-09-24T08:26:00.000-07:002019-12-26T02:34:02.517-08:00Šesta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, šesti i sedmi dan<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠU: Lucija Jolić (1. godina), Katarina Strinić (2. godina) i Jelena Hudinčec (3. godina)</b><br />
<b>Dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<i>U tekstu se opisuju šesti i sedmi dan 6. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak u Sisku koja je trajala od 6. do 14. rujna 2017. Konzervatorsko-restauratorske radionice u sisačkome Parku skulptura održavaju se svake godine. O prethodnim radionicama pisali smo <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<br />
Naša pustolovina započinje dolaskom na Autobusni kolodvor Sisak u ponedjeljak 11. rujna u poslijepodnevnim satima. Tamo su nas dočekale profesorica <b>Sagita Mirjam Sunara</b>, voditeljica radionice, i kolegica <b>Tina Tomšič</b> koja stažira na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu, i koja u ovom projektu sudjeluje od 2012. godine. Tina je magistrirala na temi vezanoj za Park skulptura (vidi <a href="http://www.konferencija-restauracija.com/hr/predavanja/438-tina-tomsic.html" target="_blank">ovdje</a>).<br />
<br />
Nakon ručka su nas došli pozdraviti <b>Ivana Miletić Čakširan</b>, pročelnica Konzervatorskog odjela u Sisku Ministarstva kulture RH, i <b>Neven Peko</b>, restaurator <a href="http://www.muzej-sisak.hr/" target="_blank">Gradskoga muzeja Sisak</a>. Neven je iz Rijeke, studirao je u Dubrovniku, a Sisak je prvi put posjetio u okviru jedne od radionica u Parku skulptura. U Gradskome muzeju Sisak najprije je stažirao, a onda dobio zaposlenje.<br />
<br />
Sljedeća nam je destinacija bio Park skulptura u Capragu, naselju koje se nalazi tik uz ugaslu Željezaru Sisak. U tvornički se krug ne može ući bez prethodne najave, pa je obilazak obuhvatio samo skulpture koje se nalaze na javnim površinama. Kod skulpture Josipa Diminića <i>Objekt II</i>, koja je restaurirana u okviru treće radionice, zatekli smo nesvakidašnji prizor: u skulpturu se netko uselio.(!) Uvjereni smo da umjetnik nije mogao ni slutiti da će njegovo djelo jednom postati nečiji dom, odnosno prenoćište.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh2wnhrBz0avhx6AHaRBZuH2hMJWapWwn3GCSzVZkgi9bI9cWYrItCEI8wJh9qDKq5A-I03ujvbdTdBXMO9NCp48adtPKR-AGUPI5uqCgglpl0eShRl0lrnt_CZ2pOOxMeuyByCZEKd33s/s1600/24-09-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh2wnhrBz0avhx6AHaRBZuH2hMJWapWwn3GCSzVZkgi9bI9cWYrItCEI8wJh9qDKq5A-I03ujvbdTdBXMO9NCp48adtPKR-AGUPI5uqCgglpl0eShRl0lrnt_CZ2pOOxMeuyByCZEKd33s/s320/24-09-2017_01.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Skulptura Josipa Diminića </i>Objekt II</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i><br /></i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2atUOVMX5KtGi00eQujA-JLABstuHYAzx2ab73yqOt-lfQCB-3R8jHjm1Y6WjjwIOd2YNf2qkdqQz3fCXF-0KmgA0eXysSXwHLSUoECevCcRmNiHKvbOvMIpUdOZeA0Ym3Xht_XiJyck/s1600/24-09-2017_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2atUOVMX5KtGi00eQujA-JLABstuHYAzx2ab73yqOt-lfQCB-3R8jHjm1Y6WjjwIOd2YNf2qkdqQz3fCXF-0KmgA0eXysSXwHLSUoECevCcRmNiHKvbOvMIpUdOZeA0Ym3Xht_XiJyck/s320/24-09-2017_09.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>U skulpturi smo </i><i>zatekli madrac i nečije osobne stvari</i></div>
<br />
Obilazak smo završili na trgu ispod zgrade u kojoj se nalazi capraška knjižnica. Tu je postavljeno nekoliko skulptura koje su nastale u Željezarinoj likovnoj koloniji. Najistaknutije mjesto zauzima reljef <i>Vrata</i> autora Branka Ružića iz 1984. godine.<br />
<br />
Prije odlaska u apartman, zasladile smo se porcijom palačinki u restoranu Trica.<br />
<br />
U rano jutro narednoga dana ponovno smo se našle pred Ružićevim <i>Vratima</i>. Profesorica Sunara dala nam je zadatak: trebale smo pregledati reljef i osmisliti sustav grafičkog dokumentiranja zatečenog stanja, odnosno način na koji ćemo na tehničkim nacrtima zabilježiti sve promjene koje na reljefu vidimo.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjevAenkXVwfo26tloRB2lD55yH4fhzIjah_t2_U_1e7-cbFQ2twVtkxIbTMzOhbuug5Ukgfo2Ox_eSs_x4joXlx0dyLO57S-3B-0x-PxBaIc81KwKSX0auMT8BPltuUbhxTk69UyaHTY/s1600/24-09-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjevAenkXVwfo26tloRB2lD55yH4fhzIjah_t2_U_1e7-cbFQ2twVtkxIbTMzOhbuug5Ukgfo2Ox_eSs_x4joXlx0dyLO57S-3B-0x-PxBaIc81KwKSX0auMT8BPltuUbhxTk69UyaHTY/s320/24-09-2017_03.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5UzKaWJb_a4uGq1bf7PbpO6FEsRuTJ1ywCF8DQLu4ul5VBWwY7EuEIKXXq-MSGYQa6pp2STGX7Gfc2PMZaale43VnhcJtB3INjgfyQjWvi07dQJKdMyDkxKG8ohvgoL7jQwwbWzCAtic/s1600/24-09-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5UzKaWJb_a4uGq1bf7PbpO6FEsRuTJ1ywCF8DQLu4ul5VBWwY7EuEIKXXq-MSGYQa6pp2STGX7Gfc2PMZaale43VnhcJtB3INjgfyQjWvi07dQJKdMyDkxKG8ohvgoL7jQwwbWzCAtic/s320/24-09-2017_02.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Kiša nas tjera s trga u privremeni "ured": ljubazni vlasnik Trice stavio nam je na raspolaganje cijelu jednu prostoriju u svom restoranu.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh47H-8h3c6Orv8nA-ya8_zKw7kK7AhuskHI3_4weBy1wRrNQ1ggXZOiVOANO8cg9FVbwbDSWSTHYBDtTLk6FBuJ7Nqsps9Pg97n4oDweghLU7QO-Bk3pU3kJT1OO7_t0ajn2TnfiimNdo/s1600/24-09-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh47H-8h3c6Orv8nA-ya8_zKw7kK7AhuskHI3_4weBy1wRrNQ1ggXZOiVOANO8cg9FVbwbDSWSTHYBDtTLk6FBuJ7Nqsps9Pg97n4oDweghLU7QO-Bk3pU3kJT1OO7_t0ajn2TnfiimNdo/s320/24-09-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
Analizom smo došle do zaključka da se sve promjene na Ružićevu reljefu mogu podijeliti u dvije kategorije: oštećenja (promjene koje se odnose na gradbene materijale) i onečišćenja. U prvu smo kategoriju svrstale koroziju (nju smo, pak, podijelile na ljuštenje, raslojavanje i potklobučenje), ogrebotine i rezove, te djelomični i potpuni gubitak materijala. U drugu smo kategoriju svrstale grafite, biološki obraštaj, cjedine od korozije i organske produkte (fekalije). Iz takve je podjele proizašao i naš koncept grafičkog prikazivanja zatečenoga stanja. Za svaku vrstu oštećenja i onečišćenja osmislile smo poseban način označavanja, tj. boju i liniju odgovarajućeg smjera.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhwMh3uRWDW3tfipF_Kgof8RK729Dui8FU9mAsqZzGRA0ZApGdkfoXgnxo28VuQXrq3vNEe9ncsufzDKwrWQilzXq-LjwkxXrM7at8v-POJjvROT7TEXUUZ6_Dg8sizKTNUGJQz8qLcGig/s1600/24-09-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhwMh3uRWDW3tfipF_Kgof8RK729Dui8FU9mAsqZzGRA0ZApGdkfoXgnxo28VuQXrq3vNEe9ncsufzDKwrWQilzXq-LjwkxXrM7at8v-POJjvROT7TEXUUZ6_Dg8sizKTNUGJQz8qLcGig/s320/24-09-2017_04.jpg" width="213" /></a> <a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFQibNmWk2UcJun2wvPMxricglmxphMYCOIF9nlcTPu_C6KZs6_mwJ-jhoUj6CS8tUvzTQRBZ3KI_8PltIo9ntM3h1pfOb1VlfR9rBnb2d0XzXd5SR2tFm0atzx2s2_LJuXGRr9559n54/s1600/24-09-2017_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="627" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFQibNmWk2UcJun2wvPMxricglmxphMYCOIF9nlcTPu_C6KZs6_mwJ-jhoUj6CS8tUvzTQRBZ3KI_8PltIo9ntM3h1pfOb1VlfR9rBnb2d0XzXd5SR2tFm0atzx2s2_LJuXGRr9559n54/s320/24-09-2017_05.jpg" width="236" /></a><br />
<br />
I baš kad smo pomislile kako smo zadatak uspješno riješile, profesorica Sunara nam je odlučila otežati posao: tražila je da osmislimo sustav grafičkog dokumentiranja zatečenog stanja koji omogućuje da se sav posao obavi na istom tehničkom nacrtu. Sada je trebalo izmijeniti način označavanja oštećenja i onečišćenja. Bila je to prava gimnastika za mozak!<br />
<br />
Dok smo se mi bavile grafičkom dokumentacijom, profesorica Sunara i Tina Tomšič asistirale su ekipi Gradskoga muzeja Sisak koja je sastavljala pokretnu skelu za radove na Ružićevu reljefu. Reljef je visok gotovo četiri metra, pa bez skele ne bismo mogli pristupiti najgornjim reljefnim poljima.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgUrwUWF-RAohnW47fwHyBg1MG_aRjmvJ7tjBN07Vs-NmA3b8VizMQaQcGJpOF1OBfY_1Y-72K1y3Jn3xpf7mkAvu2guVu8wm7UEsuqcbSwGxqVsAxvEmQViB-wUBIAuoszVU2KzsQb6Ms/s1600/24-09-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgUrwUWF-RAohnW47fwHyBg1MG_aRjmvJ7tjBN07Vs-NmA3b8VizMQaQcGJpOF1OBfY_1Y-72K1y3Jn3xpf7mkAvu2guVu8wm7UEsuqcbSwGxqVsAxvEmQViB-wUBIAuoszVU2KzsQb6Ms/s320/24-09-2017_07.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Ekipa Gradskoga muzeja Sisak nakon uspješno obavljenog posla</i><br />
<br />
Kad je skela bila postavljena, mogle smo se posvetiti mapiranju oštećenja i onečišćenja. Fokusirale smo se samo na poleđinu reljefa, jer je kod tehničkih nacrta njegove prednje strane bilo određenih nepravilnosti. Uz mapiranje, morale smo korigirati i tehničke nacrte.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEigy6HZB2-OHrkSWxEYgIaqxOIQ83s1zikcy9LO7T-C3M6JytOnVVfse46ISsAaMtxyOSN3auX59NcDcAisTPUbfvvSHfWNs0wsbPELe9Lcql3GXFk4MpAFmN-BfMQjPCcgQ2irh_Tg5o8/s1600/24-09-2017_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEigy6HZB2-OHrkSWxEYgIaqxOIQ83s1zikcy9LO7T-C3M6JytOnVVfse46ISsAaMtxyOSN3auX59NcDcAisTPUbfvvSHfWNs0wsbPELe9Lcql3GXFk4MpAFmN-BfMQjPCcgQ2irh_Tg5o8/s320/24-09-2017_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Korigirani tehnički nacrt jednog od reljefnih polja. Korekcije su označene crvenom bojom </i><br />
<br />
Naš je rad pobudilo zanimanje Siščana. Profesorica je strpljivo odgovarala na pitanja radoznalih prolaznika. Nije li znanje najveće bogatstvo?!<br />
<br />
Radni je dan završio u kasnim poslijepodnevnim satima. Prije odlaska u apartman trebalo je skloniti skelu. <b>Đuro Tadić</b>, direktor tvrtke <a href="http://sisakstan.hr/" target="_blank">Sisak stan</a>, ljubazno nam je dao na korištenje jedan prostor blizu trga. Nošenje skele velikodušno smo prepustile kolegi Nevenu Peki i dragom gospodinu <b>Ivici Benišeku</b>, djelatniku Sisak stana.</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-44692384492551949762017-09-23T13:14:00.002-07:002019-12-26T02:34:13.880-08:00Šesta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, prvih pet dana<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>TEKST: Tina Tomšič, mag. konz.-rest.</b><br />
<b>Uvodna napomena: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<i>U tekstu se izvještava o prvih pet dana 6. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak u Sisku, koja je trajala od 6. do 14. rujna 2017. Konzervatorsko-restauratorske radionice u sisačkome Parku skulptura održavaju se svake godine. O prethodnim radionicama pisali smo <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)</i><br />
<br />
<br />
<b><br /></b>
<b>UVODNA NAPOMENA</b><br />
<b><i>Sagita Mirjam Sunara</i></b><br />
<br />
Šesta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura nastalih u okviru Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak" trajala je od 6. do 14. rujna 2017. Program radionice prvotno je predviđao samo rad na velikom obojenom reljefu <i>Vrata</i> autora Branka Ružića; istraživanje povijesti skulpture i grafičko dokumentiranje postojećeg stanja. Radovi su, međutim, obuhvatili i obojenu skulpturu <i>Cvijet</i> autorice Vere Fischer koja je stradala za vrijeme preuređenja bazenskoga kompleksa u Capragu. Prema dojavi jednog građanina, skulpturu je "zakačio" građevinski stroj. Za oštećenu je skulpturu trebalo izraditi konzervatorsko-restauratorski elaborat.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWgTzQvdb51fE_IwtsAS2S3DxQt3zoyXZjiclhAOSWE11SRX4o1HTCUCfNSsb6mkhDW5qv-lF8EQyKiKKOYy-NaqgS1Qs3cXwI2keNtmTlPp9VBFy7lCpyxYEiW40_Oc0ZZA6otoQ8KlY/s1600/23-09-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWgTzQvdb51fE_IwtsAS2S3DxQt3zoyXZjiclhAOSWE11SRX4o1HTCUCfNSsb6mkhDW5qv-lF8EQyKiKKOYy-NaqgS1Qs3cXwI2keNtmTlPp9VBFy7lCpyxYEiW40_Oc0ZZA6otoQ8KlY/s320/23-09-2017_01.jpg" width="213" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Reljef Branka Ružića </i>Vrata<i> iz Parka skulptura Željezare Sisak u Sisku</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi7XK2ixXGhXIVoRcaS5nHVAFdMrPhRW9fBfu5WbZ8O8bxlqWdp3bGv1IOgwnFLPAlPHhcdWn83rSzLrr24kAuIKvnwpM18LV7gGbeNs_oTgnNDmtLtKTpwI3QX-WXWvD_PlPPRv8GOjX8/s1600/23-09-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi7XK2ixXGhXIVoRcaS5nHVAFdMrPhRW9fBfu5WbZ8O8bxlqWdp3bGv1IOgwnFLPAlPHhcdWn83rSzLrr24kAuIKvnwpM18LV7gGbeNs_oTgnNDmtLtKTpwI3QX-WXWvD_PlPPRv8GOjX8/s320/23-09-2017_02.jpg" width="213" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Skulptura Vere Fischer </i>Cvijet<i>, stanje u svibnju 2016.</i></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtbsCrkgJzRUaZccQkUJN780eh2QGra7a-hLkNPCi-Vg4V-nlSNSUA_OmsMlSAYPTyrfh5oxMA0vm_sSi5PwEJGXJxx2OMQQJwzypP7PRRaVqW12Z7E-Ok-__h5DWLMvftfXsXAJaihBQ/s1600/23-09-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="567" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtbsCrkgJzRUaZccQkUJN780eh2QGra7a-hLkNPCi-Vg4V-nlSNSUA_OmsMlSAYPTyrfh5oxMA0vm_sSi5PwEJGXJxx2OMQQJwzypP7PRRaVqW12Z7E-Ok-__h5DWLMvftfXsXAJaihBQ/s320/23-09-2017_03.jpg" width="213" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Skulptura </i>Cvijet<i>, stanje u rujnu 2017.</i></div>
<br />
Izradu elaborata za skulpturu <i>Cvijet</i> financira <b>Grad Sisak</b>. Radove na Ružićevu reljefu financirali su <b>Ministarstvo kulture RH </b>kroz Program muzejsko-galerijske djelatnosti za 2017. godinu i <b>Sisačko-moslavačka županija</b> kroz Program javnih potreba u kulturi za 2017. godinu.<br />
<br />
Budžet za radove na Ružićevu reljefu bio je nešto skromniji od predviđenog, pa smo morali reducirati opseg posla (bila je planirana i demontaža reljefa te provođenje pokusnih radova na jednom reljefnom polju). Jednako smo tako morali zamoliti kolege iz <a href="http://www.getty.edu/conservation/" target="_blank">Gettyjeva instituta za konzervaciju-restauraciju</a> da odgode svoj posjet Sisku za iduću godinu. Ta će ustanova osigurati analitičku podršku za zahvat na Ružićevim <i>Vratima</i> i sudjelovati u izradi prijedloga konzervatorsko-restauratorskog zahvata, sve u sklopu istraživačkog projekta <i><a href="http://www.getty.edu/conservation/our_projects/science/outdoor/" target="_blank">Outdoor Sculpture</a></i>. Zahvalna sam kolegama <b>dr. sc. Rachel Rivenc</b> i<b> dr. sc. Tomu Learneru</b> što su prihvatili moj poziv na suradnju.<br />
<br />
U ovogodišnjoj je radionici sudjelovalo troje studenata konzervacije-restauracije: <b>Lucija Jolić</b> (1. godina), <b>Katarina Strinić </b>(2. godina ) i <b>Jelena Hudinčec</b> (3. godina), koja je i prošle godine boravila u Sisku. Moja desna ruka bila je <b>Tina Tomšič</b>, magistra konzervacije-restauracije koja stažira na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Stručni nam je suradnik <b>Jelena Tomasović Grbić</b>, licencirana konzervatorica-restauratorica za metal koja je diplomu stekla na splitskoj Akademiji. Jelena vodi tvrtku Kvinar koja je specijalizirana za konzervatorsko-restauratorske radove.<br />
<br />
<br />
<b>O RADIONICI</b><br />
<b><i>Tina Tomič</i></b><br />
<br />
Šesta konzervatorska-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku započela je u Slavonskom Brodu. Prof. Sunara i ja tamo smo se sastale s <b>Romanom Tekić</b>, kustosicom <a href="http://www.gugsb.hr/galerija-ruzic/" target="_blank">Galerije Ružić</a>. Znale smo da je u Galeriji izložen Ružićev drveni reljef <i>Crna vrata</i> iz 1982. godine. Taj reljef veoma nalikuje obojenom metalnom reljefu <i>Vrata</i> koji je Ružić 1984. godine izradio u Sisku (imaju pet identičnih polja).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS8O2bu2HKVlxxvx4X7n0NM9AVul-kRXhSQ_lV7bqBttOKotOnNb8W7awBZOJbPx6lH61-X5xsEopg524UuJI0sjnAW_246Fb9hvEh63_myIhopJ3z_WNNgBJ7SxRE9jh0RULAK7tuu98/s1600/23-09-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="755" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS8O2bu2HKVlxxvx4X7n0NM9AVul-kRXhSQ_lV7bqBttOKotOnNb8W7awBZOJbPx6lH61-X5xsEopg524UuJI0sjnAW_246Fb9hvEh63_myIhopJ3z_WNNgBJ7SxRE9jh0RULAK7tuu98/s320/23-09-2017_04.jpg" width="284" /></a><br />
<i>Kustosica Romana Tekić ispred Ružićeva drvenog reljefa </i>Crna vrata<i> iz 1982. godine</i><br />
<br />
<i>Crna vrata</i> su manjih dimenzija od sisačkoga reljefa. Na poleđini svakog reljefnog polja nalaze se dvije metalne kuke pomoću kojih se drvena ploča vješa na nosivu konstrukciju. Ružić je na metalnom okviru bijelom bojom napisao koja strana ide naprijed. Pitanje koje nas je morilo bilo je: slijede li reljefna polja određeni raspored? Bunilo nas je, naime, što polja na sisačkom i brodskom reljefu nisu identično postavljena (jedno je polje postavljeno drugačije, <a href="http://stazist.blogspot.hr/2015/12/cetvrta-konzervatorsko-restauratorska.html" target="_blank">o čemu smo već pisali</a>).<br />
<br />
Gđa. Tekić nam je pokazala još nekoliko Ružićevih radova slične tematike iz fundusa Galerije: brončana <i>Vrata</i> iz 1988., <i>Paletu</i> od obojenog <i>papier-mâchéa</i> iz 1989. i <i>Vrata zemljana</i> iz 1994. godine. Poklonila nam je i Ružićevu monografiju koju je napisao Mladen Pejaković. U toj smo knjizi pronašli još nekoliko radova iz serije Vrata. Našoj je arhivi donirala i publikaciju <i>Galerija Ružić i suvremenici </i>te kataloge dviju Ružićevih izložbi koje su nas zanimale. Ti će nam materijali biti od velike koristi u daljnjem istraživanju.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjH0Bie2jN5IKpOZiVGFZRNDJjCvzsYubGPOpcf_S026HHdhhMyFZFdjNwV1eYhtlkc8W8gQtfA7Gn_IS79rbshy_8rQqs5oOBHlHgwAkmmPOO7nmjMjETHjboBpKrejuf_46WoEl1h2nU/s1600/23-09-2017_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjH0Bie2jN5IKpOZiVGFZRNDJjCvzsYubGPOpcf_S026HHdhhMyFZFdjNwV1eYhtlkc8W8gQtfA7Gn_IS79rbshy_8rQqs5oOBHlHgwAkmmPOO7nmjMjETHjboBpKrejuf_46WoEl1h2nU/s320/23-09-2017_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Detalj Ružićeva sisačkog reljefa (obojeni čelik)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgO4H75i_8t67SXGraGC4aRUzgBZmmLBgGK34vZV0smcDDa8jzVINSoQT9Dl02h3OyqpDYrT6HAnTO8BkXJbYY8O98C1xAOc0BayJr2nOkUFSEu2UNWjZ78LhINiRR0tn72mix7AjQL6gM/s1600/23-09-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgO4H75i_8t67SXGraGC4aRUzgBZmmLBgGK34vZV0smcDDa8jzVINSoQT9Dl02h3OyqpDYrT6HAnTO8BkXJbYY8O98C1xAOc0BayJr2nOkUFSEu2UNWjZ78LhINiRR0tn72mix7AjQL6gM/s320/23-09-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Detalj </i>Crnih vrata <i>iz Galerije Ružić (drvo)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLtl_2fRVZ6evtFg0BXAkgYcqxiNZSHOJb_c6AoyVDfAosVajMHAw16tYtlUXEF_E-wRuI9OKv2h9SJEew6vXhqeBOLVLWFxUc6uGIQXdo0DHBQ9kCywqhjEP7rNMXFHQPKxioPArkMHQ/s1600/23-09-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLtl_2fRVZ6evtFg0BXAkgYcqxiNZSHOJb_c6AoyVDfAosVajMHAw16tYtlUXEF_E-wRuI9OKv2h9SJEew6vXhqeBOLVLWFxUc6uGIQXdo0DHBQ9kCywqhjEP7rNMXFHQPKxioPArkMHQ/s320/23-09-2017_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Detalj </i>Vrata zemljanih <i>iz Galerije Ružić (terakota)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgOrLbu7z14slrIm0HQ3CX1m_WEmUeU7LoXY-SxElUXoN1Gl8O8ojI83VNf5zTEFjkF2mDRHvuZmEGeSWbxBhuMJ8wXl38bz2YVc4zErwvOuGZ66qBY4xGHAz84VFtjvlIxPzcHiydytEs/s1600/23-09-2017_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgOrLbu7z14slrIm0HQ3CX1m_WEmUeU7LoXY-SxElUXoN1Gl8O8ojI83VNf5zTEFjkF2mDRHvuZmEGeSWbxBhuMJ8wXl38bz2YVc4zErwvOuGZ66qBY4xGHAz84VFtjvlIxPzcHiydytEs/s320/23-09-2017_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Detalj </i>Palete <i>iz Galerije Ružić (obojeni papir)</i><br />
<br />
Jako nas je zanimala obrada materijala s kojima je Ružić radio. Drvo je nerijetko palio kako bi dobio tamnu, crno-smeđu boju. Broncu je, pak, patinirao. Iz toga bi se moglo zaključiti da je Ružić htio da njegova <i>Vrata</i> u Sisku budu crne boje, kakvu imaju danas, i da boja ne bude sjajna. Priča s bojenjem skulptura iz Parka skulptura Željezare Sisak vrlo je zanimljiva. Kroz razgovore s umjetnicima utvrdili smo, naime, da su neke skulpture obojene nakon odlaska umjetnika iz Kolonije, i to ne u skladu s umjetnikovim uputama. Uvijek se zato moramo zapitati je li skulptura izvorno trebala biti obojena i, ako jest, u koju boju.<br />
<br />
Iz Slavonskoga Broda zaputile smo se u Zagreb: tamo smo trebale istražiti gradivo o Branku Ružiću i Veri Fischer u Muzeju suvremene umjetnosti te intervjuirati Branku Hlevnjak, kustosicu koja je blisko surađivala s Verom Fischer, i Rajku Zlatarić, Ružićevu kćer.<br />
<br />
U knjižnici Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu dočekala nas je ljubazna knjižničarka <b>Zrinka Ivković</b>. Pripremila nam je publikacije o Branku Ružiću i Veri Fischer i njihove dosjee. U dosjeima se nalaze isječci iz novina, katalozi izložbi i dr. Ta je građa iznjedrila neke korisne informacije, ali i otvorila nova pitanja. Pronašle smo, primjerice, fotografiju Fischerine skulpture <i>Cvijet</i> zahvaljujući kojoj znamo dimenzije njezine metalne baze. Ta informacija ima veliku praktičnu vrijednost, jer pomaže odrediti koliko će složena biti demontaža skulpture. Metalna je baza, naime, usiderna u betonski postament.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh4Yd0L80XAHRSJGZCoDvWxTaQwxmAh9VKi2ecVjGR_26akp_w3hqMGlnB8Glf_Or2ejhw_ODKRpMguwcbjNjYfTQka5_nmqWMJ5cm-8QtPfkHjoHb8Z9s2wmMKoidq0k8SA4VnGUM8YW4/s1600/23-09-2017_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh4Yd0L80XAHRSJGZCoDvWxTaQwxmAh9VKi2ecVjGR_26akp_w3hqMGlnB8Glf_Or2ejhw_ODKRpMguwcbjNjYfTQka5_nmqWMJ5cm-8QtPfkHjoHb8Z9s2wmMKoidq0k8SA4VnGUM8YW4/s320/23-09-2017_09.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqjm0QucXaijdt8l3l0JbIpMGaFlsEw3tfeJRJgFek3sZd6H6huSC-2qfLv78syYjjYGSTh1Q4HPbXuzXzyANJkneCqaxHBFLpXNmmpkXDh01FKnFhdyBKmthtfyRAw-yBywLIoitye_Q/s1600/23-09-2017_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqjm0QucXaijdt8l3l0JbIpMGaFlsEw3tfeJRJgFek3sZd6H6huSC-2qfLv78syYjjYGSTh1Q4HPbXuzXzyANJkneCqaxHBFLpXNmmpkXDh01FKnFhdyBKmthtfyRAw-yBywLIoitye_Q/s320/23-09-2017_10.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9dFJIv9EWTFJDcahIhAF6K-0JCTNdCjk6N4C3bIHS1In89VSAFaPH7ZgGaEiyRdC5LbUkuuLwp5_hjuPCpXp05Jbj1Bhb1YGolSYddOAZ2owu5SI5hIZS_pXgXh2xvSz6n3MmEZQlnLQ/s1600/23-09-2017_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="795" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9dFJIv9EWTFJDcahIhAF6K-0JCTNdCjk6N4C3bIHS1In89VSAFaPH7ZgGaEiyRdC5LbUkuuLwp5_hjuPCpXp05Jbj1Bhb1YGolSYddOAZ2owu5SI5hIZS_pXgXh2xvSz6n3MmEZQlnLQ/s320/23-09-2017_11.jpg" width="299" /></a><br />
<i>Crno-bijela fotografija skulpture Vere Fischer </i>Cvijet<i> objavljena u u katalogu izložbe </i><i>"Vera Fischer : Autobiografska izložba". U donjem desnom kutu vidi se polegnuta skulptura Milene Lah </i>Oblik<i>.</i><br />
<div>
<br /></div>
Na spomenutoj se fotografiji iza Fischerine skulpture <i>Cvijet</i> vidi skulptura Milene Lah <i>Oblik</i> (i o njoj smo <a href="http://stazist.blogspot.hr/2015/12/cetvrta-konzervatorsko-restauratorska.html" target="_blank">već pisali</a>). Ta je skulptura izrađena 1973. godine. Ni jedna ni druga skulptura nisu obojene. Fotografija je, dakle, snimljena nedugo nakon njihova nastanka. Vera Fischer je 1973. godine prvi put sudjelovala u Željezarinoj likovnoj koloniji. Uvriježilo se mišljenje da je <i>Cvijet</i> nastao u okviru njezinog drugog boravka u Koloniji, 1980. godine, no ta je tvrdnja sada dovedena u pitanje.<br />
<br />
Nakon posjeta knjižnici, otišle smo antikvarijat i tamo kupile nekoliko publikacija o umjetnicima čiji rad istražujemo.<br />
<br />
Razgovor s <b>Brankom Hlevnjak</b>, koja je bila velika prijateljica Vere Fischer, otkrio nam je mnogo detalja iz privatnog života umjetnice. Mnogo smo toga doznale i o njezinom likovnom stvaralaštvu. Kroz razgovor smo se još više povezale s tom umjetnicom i njezinim skulpturama o kojima danas brinemo.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhogEZv7SpUs0WcK3dyMAaOMl2tabKeva7D24FTAIk9o7cYk-hS622ZmDYZ013_QGFnu_5HOfrJCSxUsmfrHRsoTdmAic36AQGINAKxJpwAGH9Uu25wROvefP11LAtbc7NC9UlM1LJa8OA/s1600/23-09-2017_12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="850" data-original-width="682" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhogEZv7SpUs0WcK3dyMAaOMl2tabKeva7D24FTAIk9o7cYk-hS622ZmDYZ013_QGFnu_5HOfrJCSxUsmfrHRsoTdmAic36AQGINAKxJpwAGH9Uu25wROvefP11LAtbc7NC9UlM1LJa8OA/s320/23-09-2017_12.jpg" width="256" /></a><br />
<i>Branka Hlevnjak poklonila nam je svoju knjigu V</i>era Fischer : Od pop-arta do misionarstva<br />
<br />
Tijekom razgovora nam se pridružila <b>Jadranka Fatur</b>, supruga Ratka Petrića koji je također sudjelovao u Željezarinoj likovnoj koloniji. U Sisku se nalaze dvije Petrićeve skulpture, <i>Čovjek stroj</i> i <i>Užarena planeta</i>. Gđa Fatur nam je ostavila svoju posjetnicu, pa ćemo je kontaktirati kada budemo istraživali Petrićeve radove.<br />
<br />
U Zagrebu smo se sastale i s <b>Rajkom Zlatarić</b>, kćeri Branka Ružića, koja nas je srdačno ugostila u svome domu i spremno odgovarala na sva naša pitanja. Kazala nam je da je rad u Koloniji likovnih umjetnika "Željezara Sisak" njezinom ocu bio velik izazov, jer nikada nije radio sa čelikom, i u tako velikoj dimenziji. Suradnja s bravarima i variocima bila mu je osobito izazovna jer je, prema riječima gđe Zlatarić, <i>trebao biti krojač, a krojač nije</i>.<br />
<br />
Gđa Zlatarić smatra da bi reljef u Sisku trebalo drugačije prezentirati. Prema njezinu mišljenju – a treba kazati da ona dobro poznaje očevu estetiku – reljef bi trebao biti postavljen tako da se pozadina iza njega ne vidi; po mogućnosti na zidu, da aludira na prava vrata.<br />
<br />
Među radovima iz obiteljske zbirke Branka Ružića pronašle smo nekoliko gipsanih reljefa na kojima se ponavljaju motivi sa sisačkog reljefa. U obiteljskoj se zbirci nalazi i reljef <i>Vrata u boji </i>iz 1988. godine (obojeno drvo), pa smo i to pogledale.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3VLGmWSGOK74tZsz3qv3EoaXPTztavHbz1682ue5a3ecrOm4bEP0uDNh07HYafn_QwmlFrKlNgA12V9zZ3o7GKbsOJyTW5QBZ0WzRSGE8UK5SZJjbiT5zn3w1uDrZ_8OnAUWAE0CrCQA/s1600/23-09-2017_13.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="567" data-original-width="850" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3VLGmWSGOK74tZsz3qv3EoaXPTztavHbz1682ue5a3ecrOm4bEP0uDNh07HYafn_QwmlFrKlNgA12V9zZ3o7GKbsOJyTW5QBZ0WzRSGE8UK5SZJjbiT5zn3w1uDrZ_8OnAUWAE0CrCQA/s320/23-09-2017_13.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Rajka Zlatarić, kći Branka Ružića, srdačno nas je ugostila u svome domu</i><br />
<br />
<br />
Iz Zagreba smo otputovale u Sisak. U ponedjeljak 11. rujna tamo su nam se pridružile studentice konzervacije-restauracije Lucija Jolić, Katarina Strinić i Jelena Hudinčec. Provele smo ih po Parku skulptura, a onda se ponovno uputile u Zagreb, gdje smo trebale preuzeti tehničke nacrte Ružićeva reljefa koji će nam služiti kao podloga za mapiranje oštećenja i onečišćenja.</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-42894053166149072262017-05-30T11:44:00.003-07:002017-05-30T13:20:04.723-07:0014. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, dan treći<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Ana-Marija Lučić (2. godina)</b><br />
<b>Ispravila i dopunila: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara</b><br />
<b>Fotografije i njihovi opisi: S. M. Sunara</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><br />
<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><br />
<br />
Treći dan 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije bio je rezerviran za predavanja slovenskih studenata. Prvo predavanje održale su <b>Petra Bohic i Helena Pucelj Krajnc</b> na temu konzerviranja-restauriranja predmeta iz kuće Jože Plečnika (1872. – 1957.), čuvenog slovenskog arhitekta. U izlaganju su objasnile s kojim su se problemima susrele – od valorizacije predmeta do njihove prezentacije u prostoru – i koja su rješenja osmislile.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOk2pk20Ra3qvhtzZscH58upfoJeBPMx03YPg5go86gRF04vnXCR0wMJdygMHdWDvPfbp3QGdetiFbmOp9-eMivytFAtXGtN9-7BF4PI_lBp6BSkFhFxpJZLKON1cWrqS7MSitnASCZP8/s1600/30-05-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOk2pk20Ra3qvhtzZscH58upfoJeBPMx03YPg5go86gRF04vnXCR0wMJdygMHdWDvPfbp3QGdetiFbmOp9-eMivytFAtXGtN9-7BF4PI_lBp6BSkFhFxpJZLKON1cWrqS7MSitnASCZP8/s320/30-05-2017_01.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Petra Bohic i Helena Pucelj Krajnc</i><br />
<br />
Drugo predavanje održala je <b>Ana Oblak </b>koja je govorila o slici <i>Ecce homo</i> baroknoga slikara Leopolda Layera (1752. – 1828.). Osobitu pažnju posvetila je problematici čišćenja osjetljivih dijelova slike (onih rađenih crvenom bojom, odnosno s cinoberom) i strukturnoj sanaciji tekstilnoga nositelja.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsRBeL11jmxCZ6eVEMs0oAZsG8bgiEefK2ZA-1agq-4x0erYiF4M8-aCCcMhyphenhyphendfjUPznuI3U43GnUzs8G1hyphenhyphenW834TWuWu9hnIyTHjrf0Xa6fuq6XiZwII354_doZZTIxLhGoWbbJTb-Mc/s1600/30-05-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsRBeL11jmxCZ6eVEMs0oAZsG8bgiEefK2ZA-1agq-4x0erYiF4M8-aCCcMhyphenhyphendfjUPznuI3U43GnUzs8G1hyphenhyphenW834TWuWu9hnIyTHjrf0Xa6fuq6XiZwII354_doZZTIxLhGoWbbJTb-Mc/s320/30-05-2017_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Ana Oblak</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7QHhezDrEpF5UP9bg2oIQYpqw7WDktrM_yDVrwwpzxlzGgQFFpr6Br79nqP_zicNsOXIb9rzGfknbRP423MsrJMrWfjNJ5sy4X9Orm6LcfBSfEFmCKUboEwKjB4SF-QMspjqNdrRc-3M/s1600/30-05-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7QHhezDrEpF5UP9bg2oIQYpqw7WDktrM_yDVrwwpzxlzGgQFFpr6Br79nqP_zicNsOXIb9rzGfknbRP423MsrJMrWfjNJ5sy4X9Orm6LcfBSfEFmCKUboEwKjB4SF-QMspjqNdrRc-3M/s320/30-05-2017_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Materijale za čišćenje trebalo je prilagoditi osjetljivosti bojanoga sloja</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6TYwGl6NLzGfIbN8SbWYN6lH0XtD9T0IMmMS0BgZ4BZzRWNvCgBGq73NEfwRLhEhbS3XULhFODVxK6gb1QMAHv1Z7DGCqACgUiif68DODwja21zfTCBRD3PR2NX1nXHZmUFkOPlh5MfA/s1600/30-05-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6TYwGl6NLzGfIbN8SbWYN6lH0XtD9T0IMmMS0BgZ4BZzRWNvCgBGq73NEfwRLhEhbS3XULhFODVxK6gb1QMAHv1Z7DGCqACgUiif68DODwja21zfTCBRD3PR2NX1nXHZmUFkOPlh5MfA/s320/30-05-2017_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>U fazi rekonstruiranja nedostajuće preparacije korišten je silikonski odljev izvorne površine. Više o toj tehnici zapunjavanja oštećenja slikanoga sloja možete doznati u blogočlanku <a href="http://doktor-za-umjetnine.blogspot.hr/2015/04/radionica-o-rekonstruiranju-preparacije.html" target="_blank">"Radionica o rekonstruiranju preparacije unutar oštećenja slikanog sloja"</a> (autorica: S. M. Sunara)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh1Z_20ANGl4NYFx2i94GbeNGcE-wxKomYKKXQa2ScWe4osYuPhFPr_vXII-Nf91-X4UbhqCgeR_IdEnBD0A8V9_Fd3PgqxiKLYkGC4NEu5w8J4_ZlZ-yDZ_284xlUi9R6AlbsWqPtG4oU/s1600/30-05-2017_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh1Z_20ANGl4NYFx2i94GbeNGcE-wxKomYKKXQa2ScWe4osYuPhFPr_vXII-Nf91-X4UbhqCgeR_IdEnBD0A8V9_Fd3PgqxiKLYkGC4NEu5w8J4_ZlZ-yDZ_284xlUi9R6AlbsWqPtG4oU/s320/30-05-2017_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Materijali za podslikavanje, lakiranje i retuširanje</i><br />
<br />
Zadnje predavanje održala je <b>Barbara Dragan</b>. Barbara je prezentirala svoj magistarski stručni rad o konsolidaciji karbonatnih stijena metodom biomineralizacije. Postupak je to u kojemu mikrobi proizvode kalcij karbonat u sklopu svojih osnovnih metaboličkih aktivnosti. Mogućnosti primjene ove metode u zaštiti i očuvanju kulturne baštine još uvijek se istražuju, ali rezultati djeluju obećavajuće. Ovo mi se predavanje najviše svidjelo, jer se bavi temom koja je relativno nova u konzervaciji-restauraciji kamena, a ima velik potencijal. Tema karbonatne mineralizacije već duže vrijeme pobuđuje moj interes, a na konferenciji sam mogla iz prve ruke čuti o dobrim i lošim stranama te metode.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhtj-RxJb2zCO3J1twVMF3-oglGrRKrs-UeGpxozZkKUFilLncbiwGdL3hUHVj3ECQ5LrapS93KsIA0FlMUbwxVe_LrZ51PIoL-wHGUvv_1QiBfJjiVRej1bFEK7FngrGqmz-Xe3VcE_Y/s1600/30-05-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhtj-RxJb2zCO3J1twVMF3-oglGrRKrs-UeGpxozZkKUFilLncbiwGdL3hUHVj3ECQ5LrapS93KsIA0FlMUbwxVe_LrZ51PIoL-wHGUvv_1QiBfJjiVRej1bFEK7FngrGqmz-Xe3VcE_Y/s320/30-05-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Barbara Dragan</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEippOaTMmHWa5IZrBdZM7itWATiCQginEVbs1jDw_tWNnS48OoAcg5T3eaWW75FJez3SlrStgh5YsWP5B57Hut58lpSE_VI3dqZHHSbupE8JjDeuTecj34dNDil720Xllpeci7B5P6YeAM/s1600/30-05-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEippOaTMmHWa5IZrBdZM7itWATiCQginEVbs1jDw_tWNnS48OoAcg5T3eaWW75FJez3SlrStgh5YsWP5B57Hut58lpSE_VI3dqZHHSbupE8JjDeuTecj34dNDil720Xllpeci7B5P6YeAM/s320/30-05-2017_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Četiri faze postupka konsolidacije karbonatnih stijena metodom biomineralizacije</i><br />
<br />
Kad smo već kod favorita, moram kazati da mi se od postera najviše svidio onaj <b>Anezke Jadlovske</b> iz Paradubica (Češka Republika) o konzerviranju-restauriranju knjige <i>Georgica Curiosa</i> iz 1716. godine. S problematikom očuvanja knjižne građe na studiju se nisam imala priliku susresti, jer u Splitu ne postoji specijalizacija za konzerviranje-restauriranje papira. Zanimljivo mi je bilo vidjeti kako se konzerviraju i restauriraju tako osjetljivi materijali. Anezkin poster možete pogledati <a href="http://www.konferencija-restauracija.com/hr/posteri/511-anezka-jadlovska.html" target="_blank">ovdje</a>.<br />
<br />
Nakon predavanja Barbare Dragan uslijedila je pauza. Ispunjene glasačke listiće trebalo je ubaciti u za to predviđene kutije. Vrijeme do proglašenja dobitnika Nagrade "Zvonimir Wyroubal" i zatvaranja konferencije kratili smo ispred postera ili u konzervatorsko-restauratorskim radionicama gdje su nas, kao i prvoga dana, čekali nastavnici i studenti Odjela za umjetnost i restauraciju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu spremni da nam pokažu umjetnine na kojima trenutno rade.<br />
<br />
Nagrada "Zvonimir Wyroubal" dodjeljuje se u tri kategorije: za najbolje usmeno izlaganje, najbolju PowerPoint prezentaciju i najbolji poster. O dobitniku odlučuje publika, odnosno sudionici konferencije. Ovogodišnjim je dobitnicima pripala plaketa koju je izradio akademski kipar <b>Alem Korkut</b>, inače profesor na zagrebačkoj Akademiji. Dobili su i vrijednu stručnu literaturu – donaciju izdavačke kuće <a href="https://www.archetype.co.uk/" target="_blank">Archetype Publications</a> iz Londona.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhA-_BRqtorQCiA3CaQrL3KUAJFknGbglYmqL7edkIgxEalWxxfOz6s5zEKLNoL2CG5vRKpYsQT2exfvqhha_fqTcCTuRh810f4jkj7KFC_635ZTKNQZ2aWMEungZLvEIAFe-QheHS2NXs/s1600/30-05-2017_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhA-_BRqtorQCiA3CaQrL3KUAJFknGbglYmqL7edkIgxEalWxxfOz6s5zEKLNoL2CG5vRKpYsQT2exfvqhha_fqTcCTuRh810f4jkj7KFC_635ZTKNQZ2aWMEungZLvEIAFe-QheHS2NXs/s320/30-05-2017_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Plakete je izradio Alem Korkut, akademski kipar i profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCOeyLlwJCtU6iXPQhZc4TYS6tQHyhSrSyO6pzwaPBEI0huR7U6-UhjuOXN_IVlc8GmCU5PyUM1kTIi6aV33plbKZCLvHDJ7tiKCQ8grdgGxYfUAuKCatQJ2xCJ5jieEw0jzgQ6gvAdow/s1600/30-05-2017_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCOeyLlwJCtU6iXPQhZc4TYS6tQHyhSrSyO6pzwaPBEI0huR7U6-UhjuOXN_IVlc8GmCU5PyUM1kTIi6aV33plbKZCLvHDJ7tiKCQ8grdgGxYfUAuKCatQJ2xCJ5jieEw0jzgQ6gvAdow/s320/30-05-2017_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Direktor izdavačke kuće Archetype Publications, g. James Black, dobio je vrijedan poklon –</i> <i>publikaciju Školske knjige</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3j-wa3enCdTlfnmogwsLR0M6cIX1tbMbt8mzWm2fh0cG2Z-2vZW5AP-yhhnkTHgpErqJK5PWhglGYpjMkUFWLuzg1OxuHAkxsEk4x6plBy-FOq_cLEFpkNmfa5u_dQZAnWTRYX2HhcHw/s1600/30-05-2017_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3j-wa3enCdTlfnmogwsLR0M6cIX1tbMbt8mzWm2fh0cG2Z-2vZW5AP-yhhnkTHgpErqJK5PWhglGYpjMkUFWLuzg1OxuHAkxsEk4x6plBy-FOq_cLEFpkNmfa5u_dQZAnWTRYX2HhcHw/s320/30-05-2017_10.jpg" width="320" /></a><br />
<i>O dobitnicima nagrade "Zvonimir Wyroubal" odlučivala je publika</i><br />
<br />
Nagrada za najbolje usmeno izlaganje dodijeljena je <b>Katarini Milosavljević</b> za predavanje o konzerviranju-restauriranju kamenog nadgrobnog spomenika s arheološkog lokaliteta Krstača. Nagrada za najbolju PowerPoint prezentaciju pripala je <b>Paulini Kralka</b> za istraživanje i konzerviranje-restauriranje pet lutaka iz Nacionalnog etnografskog muzeja u Varšavi. Nagrada za najbolji poster uručena je <b>Ani Štimac </b>za poster o konzervatorsko-restauratorskim radovima na ikoni <i>Raspeće sa svecima</i>. Nakon dodjele nagrada slijedilo je grupno fotografiranje i rastanak od kolega uz tople pozdrave.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhS3DnG05P3lkk0TYwtmpVEja7nWfoK6u1a_bb6xsIZGVz2Av-bx06elOZ1juJ8lRS-jV2aI1CVt-YmFCOwA_9vXie9U8_WQRbNQiF1AS0WekC64xi6-K7NZv_PWH0Eh4R1bZJB0PUlPo/s1600/30-05-2017_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhhS3DnG05P3lkk0TYwtmpVEja7nWfoK6u1a_bb6xsIZGVz2Av-bx06elOZ1juJ8lRS-jV2aI1CVt-YmFCOwA_9vXie9U8_WQRbNQiF1AS0WekC64xi6-K7NZv_PWH0Eh4R1bZJB0PUlPo/s320/30-05-2017_11.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<i>Nagrađene studentice: Paulina Kralka, Katarina Milosavljević i Ana Štimac</i></div>
<br />
Svojim bih kolegama svakako preporučila da sudjeluju na godišnjoj konferenciji studija konzervacije-restauracije. Za većinu nas ta je konferencija jedina prilika da upoznamo kolege s drugih ustanova i da s njima porazgovaramo, bilo o problemima struke, razlikama između studijskih programa ili da si jednostavno udijelimo koji savjet. Iskustvo sudjelovanja na konferenciji jedinstveno je i pomaže unaprijediti kvalitetu našega rada. Prava je šteta da se takva vrijedna prilika ne iskoristi!<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcJw3H7JuEYcOlSHv0tRubsyeKWsGYOJKublDctYUiSeWv0XBXy3WmHNiOoRQRoEoraCJgM8aEsvGtquDEk1wtqWE7ypYFX90YO9-8HfFCzD6t_UZO1CRvGh1E9BfYVCTmEBbcTG85m0o/s1600/30-05-2017_12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="780" data-original-width="520" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcJw3H7JuEYcOlSHv0tRubsyeKWsGYOJKublDctYUiSeWv0XBXy3WmHNiOoRQRoEoraCJgM8aEsvGtquDEk1wtqWE7ypYFX90YO9-8HfFCzD6t_UZO1CRvGh1E9BfYVCTmEBbcTG85m0o/s320/30-05-2017_12.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Studentice Umjetničke akademije u Splitu: Matea Milat, Ana-Marija Lučić, Leonarda Miletić i Marija Curić</i></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-53178859370010735122017-05-29T05:44:00.000-07:002017-05-29T06:13:38.582-07:0014. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, dan drugi (posjet drvenim kapelama u Turopolju i Pokuplju) <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠU Leonarda Miletić (1. godina) i Marija Curić (2. godina)</b><br />
<b>Ispravile i dopunile: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara (Umjetnička akademija u Splitu) i izv. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu)</b><br />
<b>Fotografije: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<br />
Drugi dan studentske konferencije bio je rezerviran za izlet. Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, naš domaćin, organizirao je obilazak drvenih sakralnih građevina na području južno i jugoistočno od Zagreba uz stručno vodstvo <b>Nevena Bradića</b>, djelatnika Konzervatorskog odjela u Zagrebu.<br />
<br />
Vodič nam je objasnio da su drvene crkve s raskošno obojanim interijerima i bogatim polikromiranim drvenim inventarom karakteristične za regije poput Skandinavije. Kapele turopoljskog i pokupskog kraja građene su od ovdašnje hrastovine koja, nasreću, uspješno odolijeva vremenu. (Cijeli je kraj u prošlosti bio bogat hrastovim šumama.) Likovne značajke oslika i ikonografski motivi ukazuju na nastojanja naručitelja i umjetnika da uspostave kulturne dodire s ostatkom svijeta.<br />
<br />
Prva na našoj ruti bila je <b>kapela sv. Barbare u selu Velika Mlaka</b> pokraj Zagreba. Crkva je podignuta u 17. stoljeću, a u 18. i 19. stoljeću doživjela je preinake. Najstariji dio kapele je svetište s apsidom u kojem se ističe krilni oltar s prikazima života i mučeništva sv. Barbare s jedne, te Kristove muke s druge strane. Jedna od posebnosti ove kapele je rijedak ikonografski prikaz: sv. Kummernissa ili svetica s bradom. Prema predaji, Kummernissa je bila lijepa, izuzetno religiozna princeza koja se nije htjela udati, pa je molila Boga da joj uzme ljepotu. Nakon što joj je lice obraslo u gustu bradu, njezin se otac razljutio, pa ju je dao razapeti. Konzervatorsko-restauratorski radovi u kapeli izvodili su se tijekom 1990-ih. I kasnije je bilo hitnih intervencija, mahom zbog oštećenja koja su nastala kao posljedica neprikladnog grijanja crkve.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh50P6oLSurwAiqQlcvIYS0PYPfgYun9DZtqydiK4sMkjNMH2bb8hYfZTIsD6Y43eNCC2l3RitwcGe40gVEv8zd1QOuKrxtXtGRlr6iv7zkRmmT43TryA2EuemDYmQ6cZmYhCCQlQsHg4c/s1600/29-05-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh50P6oLSurwAiqQlcvIYS0PYPfgYun9DZtqydiK4sMkjNMH2bb8hYfZTIsD6Y43eNCC2l3RitwcGe40gVEv8zd1QOuKrxtXtGRlr6iv7zkRmmT43TryA2EuemDYmQ6cZmYhCCQlQsHg4c/s320/29-05-2017_01.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg0Dy_qUy4hsYPrEJamoqkIzQWj5RhDNu5SDt2S4Eds6-OqEON9N029tL83RF-rblZvvoytKSkeOCdc1GbZ7lyStr_xXG1HH-u_qlL-D1ge0BJSSKIx-Ewxf_lFyQluX-E_rLY8WynxHaI/s1600/29-05-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg0Dy_qUy4hsYPrEJamoqkIzQWj5RhDNu5SDt2S4Eds6-OqEON9N029tL83RF-rblZvvoytKSkeOCdc1GbZ7lyStr_xXG1HH-u_qlL-D1ge0BJSSKIx-Ewxf_lFyQluX-E_rLY8WynxHaI/s320/29-05-2017_02.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2DwhgGJpY2Txu9C5eu7tNX3gvKloDKnIbBbA6Z4mqEcr7S8_e_RkorM9Au-cnhW-zP_SPe4SHglWEKKS4EFyzUuALYJIl94cyFzs0kvA1_WINmZeIA_8aYlWdeuLznmipfGG73mzVNyw/s1600/29-05-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2DwhgGJpY2Txu9C5eu7tNX3gvKloDKnIbBbA6Z4mqEcr7S8_e_RkorM9Au-cnhW-zP_SPe4SHglWEKKS4EFyzUuALYJIl94cyFzs0kvA1_WINmZeIA_8aYlWdeuLznmipfGG73mzVNyw/s320/29-05-2017_03.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjobtQlsEsS1PUi5LDVZA9jsHGq_PttB1vHYbIdSODg_-plH9V1rFhKsb2Fv7JJHkZp2BuPyfHbfq0BDREBGOKV38F7HED6FsROMolhyphenhyphenw1bEgI4s_U4xIwHYindfiRN7IMjq8z-KpjwH70/s1600/29-05-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="780" data-original-width="520" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjobtQlsEsS1PUi5LDVZA9jsHGq_PttB1vHYbIdSODg_-plH9V1rFhKsb2Fv7JJHkZp2BuPyfHbfq0BDREBGOKV38F7HED6FsROMolhyphenhyphenw1bEgI4s_U4xIwHYindfiRN7IMjq8z-KpjwH70/s320/29-05-2017_04.jpg" width="213" /></a><br />
<br />
Sljedeća je na redu bila <b>kapela sv. Ivana Krstitelja (sv. Apostola) u Buševcu</b>. Podignuta je u 17. stoljeću, a u 18. stoljeću proširena (prostor kapele postao je svetište). Konzervatorsko-restauratorski problemi kod ove građevine bili su brojni: statika je bila narušena, a drvena konstrukcija crvotočna. Dezinsekcija je provedena metodom fumigacije. Da bi se to izvelo, cijela je crkva morala biti umotana u foliju! Nakon toga je drvena konstrukcija podignuta uz pomoć hidraulične dizalice – to je bilo neophodno kako bi se mogli sanirati temelji. Kapela posjeduje vrijedni ranobarokni glavni oltar, djelo sljedbenika Johannesa Komersteinera, koji je trenutno na izložbi u Ljubljani. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu priredio je prošle godine izložbu o tom baroknom kiparu i njegovu krugu (<a href="http://www.matica.hr/hr/485/Virtuoz%20baroknoga%20kiparstva/" target="_blank">ovdje</a> pročitajte osvrt na izložbu).<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhM8o0qFcskMdM8VG21kx7yPFFFWlsuHlMOGRjPjEo1AirLFwPT0YnOfTpcvER2M29Oyj3W5ZD07L2EhdeKyE8t1D8CcAdXufZBFgbbzrxSG2qLiCpcwXBdzxwomwaDOx2_ChBMhfMcKDY/s1600/29-05-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhM8o0qFcskMdM8VG21kx7yPFFFWlsuHlMOGRjPjEo1AirLFwPT0YnOfTpcvER2M29Oyj3W5ZD07L2EhdeKyE8t1D8CcAdXufZBFgbbzrxSG2qLiCpcwXBdzxwomwaDOx2_ChBMhfMcKDY/s320/29-05-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjXUYph31upJfTGJqsQx4tj8QNa_I8fHqY-yBnPG9nwoyIw4b1BgOUQ60olsTNb1vC8SubUL2cW7sXNCg6fhj1GRA5u-GFoR_NBmAV6E2dju7CS_RlSKUCZSTNVz9wSWmLJqCIRnkyf5o/s1600/29-05-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="780" data-original-width="520" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjXUYph31upJfTGJqsQx4tj8QNa_I8fHqY-yBnPG9nwoyIw4b1BgOUQ60olsTNb1vC8SubUL2cW7sXNCg6fhj1GRA5u-GFoR_NBmAV6E2dju7CS_RlSKUCZSTNVz9wSWmLJqCIRnkyf5o/s320/29-05-2017_07.jpg" width="213" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEisSTvfbsHhsvn-DQv4mQLi9NNjBRDaod-XaJXfuVAdB5ewNl4sfKVsRCowJnBnk7GRfr3WikHqqQuHizut6vaRGbA3jqameRE0QyOWNmaqh1rJemQHzzwUD7fwkWNKUHOUcai8C74qN_Y/s1600/29-05-2017_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEisSTvfbsHhsvn-DQv4mQLi9NNjBRDaod-XaJXfuVAdB5ewNl4sfKVsRCowJnBnk7GRfr3WikHqqQuHizut6vaRGbA3jqameRE0QyOWNmaqh1rJemQHzzwUD7fwkWNKUHOUcai8C74qN_Y/s320/29-05-2017_08.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoWp5W2Jxw9jvXiEN3bdcplbeFldkMr9E0eE5EnofEHt4lDo-zbHhLk84buqyqwPgl0nd5OWfkIzpcQo-D64_YJLkf-2zbPbe15DAYLVJftqxGCYBkAo1tkiBYqSRe3RTFxpmJRcfGt18/s1600/29-05-2017_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoWp5W2Jxw9jvXiEN3bdcplbeFldkMr9E0eE5EnofEHt4lDo-zbHhLk84buqyqwPgl0nd5OWfkIzpcQo-D64_YJLkf-2zbPbe15DAYLVJftqxGCYBkAo1tkiBYqSRe3RTFxpmJRcfGt18/s320/29-05-2017_09.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<b>Kapela sv. Josipa u Cerju Letovanićkom</b> okružena je grobljem. Za razliku od ostalih kapela, ova je još uvijek u izvornom stanju, samo ima novi krov. Nažalost, prilikom zamjene krova izgubljen je velik dio stropnih oslika. Unutarnji oslici jako su oštećeni. Drugačije su umjetničke vrijednosti od onih koje smo vidjeli u Buševcu i Velikoj Mlaci, koji su većim dijelom pod utjecajem pučke umjetnosti toga kraja. Jedino što je u kapeli sv. Josipa restaurirano je slika toga sveca na glavnom oltaru. Ova bi kapela, prema našem mišljenju, trebala biti konzervirana, bez većih rekonstrukcijskih zahvata.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5FYmO3aqT7LP-z-lma44GIOIY8HIwU7Eodd30Xn-3A8_cMwlWjS7klCqIN9AdPRKtg6uJh38VYDl67RB1WtbaLyeKH80Igey1JdKupuAgD8xL7kP0gZ9yPWYnFfA0hCbuobbuqjNTBRU/s1600/29-05-2017_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="520" data-original-width="780" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5FYmO3aqT7LP-z-lma44GIOIY8HIwU7Eodd30Xn-3A8_cMwlWjS7klCqIN9AdPRKtg6uJh38VYDl67RB1WtbaLyeKH80Igey1JdKupuAgD8xL7kP0gZ9yPWYnFfA0hCbuobbuqjNTBRU/s320/29-05-2017_10.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEismfSCMJ3kFohvtspbWCMMeeD-2UloqbCB-Bv_5IXQWUYvS8iatMFhi2KJ58ixwSZu0YuXNxOkQq8J-SBFgPsOCnhPyWQiFExJEQm0yasn7b2HWxfKswl1fRXhmiAz3JXjoHEVopMZUnM/s1600/29-05-2017_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="780" data-original-width="520" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEismfSCMJ3kFohvtspbWCMMeeD-2UloqbCB-Bv_5IXQWUYvS8iatMFhi2KJ58ixwSZu0YuXNxOkQq8J-SBFgPsOCnhPyWQiFExJEQm0yasn7b2HWxfKswl1fRXhmiAz3JXjoHEVopMZUnM/s320/29-05-2017_11.jpg" width="213" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyt3KLZjWzNs9bb56Lrl_1NbwtIBrXW4yigcc7yRtKxHT0tBHHc1GGWelQZ8f1Esj6pSO6-QdVjXK0uf-ton0700AObjmN915FvCCFQZzf72QVQgDcMz4g2OTp3za4YhkUf0j_0C-Dvzk/s1600/29-05-2017_12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="780" data-original-width="520" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyt3KLZjWzNs9bb56Lrl_1NbwtIBrXW4yigcc7yRtKxHT0tBHHc1GGWelQZ8f1Esj6pSO6-QdVjXK0uf-ton0700AObjmN915FvCCFQZzf72QVQgDcMz4g2OTp3za4YhkUf0j_0C-Dvzk/s320/29-05-2017_12.jpg" width="213" /></a><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Nakon posjeta trima kapelama uslijedio je predah u Sisku. Bila je to prilika da saberemo dojmove o različitim konzervatorsko-restauratorskim pristupima drvenim sakralnim građevinama i njihovoj opremi. Ručali smo u restoranu smještenom u povijesnoj utvrdi Stari grad. Utvrda je podignuta u 16. stoljeću i imala je veliku važnost u borbi protiv Turaka.<br />
<br />
Izlet smo nastavili posjetom <b>kapeli sv. Ivana Krstitelja u Staroj Drečini</b> koja je pretrpjela oštećenja tijekom Domovinskog rata. U liturgijskoj je funkciji i primjer je uzorno obnovljenog eksterijera i interijera. Radovi su obuhvaćali rekonstrukciju unutrašnjih oslika, glavnog oltara i uređenje okoliša kapele.<br />
<br />
U naselju Letovanić posjetili smo <b>kapelu sv. Fabijana i Sebastijana</b> iz 18. stoljeća kojoj je u prošlome stoljeću dograđen trijem. Vodič nam je objasnio da je to jedna od važnijih kapela koja je u funkciji. Kapeli su potrebni stručni zahvati. Do sada su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi na drvenim polikromiranim skulpturama u svetištu.<br />
<br />
Nakon obilaska kapele posjetili smo tri obližnje <b>tradicijske drvene kuće</b> iz 19. stojeća. Ljubazni vlasnik etnografske zbirke proveo nas je po svom imanju i objasnio nam raspodjelu tipične tradicijske kuće. Upamtili smo se se najveća soba zove <i>iža</i> i da se u njoj čuva bogato izvezena odjeća po kojoj je ovaj kraj poznat. U prizemlju se nalaze <i>kolnica</i> i <i>šuta </i>s alatom i namirnicama. Ako vas ta tema zanima, na <i>web</i>-stranici Ministarstva kulture RH možete besplatno preuzeti <i><a href="http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8379" target="_blank">Priručnik za obnovu posavske drvene tradicijske kuće</a> </i>(opis kuće je na str. 11–15).<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjYvVQ6GlP3XrLkiCy7A7y5t5huVQcnJBj_-qYbL0Do7zn8IHcAmB9USTOs15I4-7XZWLwaXIiCH72EUA6639fdr1s5dBB5xdk74EMnnB4w50e3OhPH5mCRwwwEDAi3KG0ZmQGSEO7g3oU/s1600/29-05-2017_14.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="683" data-original-width="780" height="280" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjYvVQ6GlP3XrLkiCy7A7y5t5huVQcnJBj_-qYbL0Do7zn8IHcAmB9USTOs15I4-7XZWLwaXIiCH72EUA6639fdr1s5dBB5xdk74EMnnB4w50e3OhPH5mCRwwwEDAi3KG0ZmQGSEO7g3oU/s320/29-05-2017_14.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
Zadnja građevina koju smo posjetili bila je <b>kapela Sv. Martina u Starome Brodu</b>. Hrvatski restauratorski zavod je prije nekoliko dana dobio nagradu Nagradu Europa Nostra za projekt njezine obnove. Kapela je sagrađena početkom 17. stoljeća. Tijekom 18. je stoljeća proširena, oslikana i opremljena baroknim glavnim oltarom. Iako je bila izložena brojnim poplavama (zbog blizine rijeke Kupe) i stradanjima u Domovinskom ratu (kada joj je inventar evakuiran), sačuvala je liturgijsku funkciju sve današnjih dana. Više o projektu njezine obnove pročitajte na <a href="http://www.h-r-z.hr/index.php/za-novinstvo/priopenja-za-medije/2244-drvena-kapela-sv-martina-u-starom-brodu" target="_blank"><i>web</i>-stranici Hrvatskog restauratorskog zavoda</a>.<br />
<br />
Izlet je bio veoma poučan. Zahvalni smo organizatorima 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije što su nam pružili priliku da upoznamo jedan nama potpuno nepoznat segment hrvatske kulturne baštine.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjV09vtis0dorKasbiIgO70yK2xyvcTrQL-dpyq0agqddl5jAfURs_owDfCA0UpQ9lOXWDmLKwuof9j7TlJhjtb-uCJDGfAWy3ODbJL62Ot-HjUnIdd8QrcsrPHCGe1NI2mGxM72aaBsEQ/s1600/29-05-2017_13.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="780" data-original-width="520" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjV09vtis0dorKasbiIgO70yK2xyvcTrQL-dpyq0agqddl5jAfURs_owDfCA0UpQ9lOXWDmLKwuof9j7TlJhjtb-uCJDGfAWy3ODbJL62Ot-HjUnIdd8QrcsrPHCGe1NI2mGxM72aaBsEQ/s320/29-05-2017_13.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Studentice Umjetničke akademije u Splitu </i><i>Leonarda Miletić, Tana Marčeta, Matea Milat, Ana-Marija Lučić i Marija Curić ispred glavnog oltara u kapeli sv. Josipa u Cerju Letovanićkom</i></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-3662634452799862772017-05-13T10:09:00.001-07:002017-05-13T10:13:06.475-07:0014. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, dan prvi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE Tana Marčeta (1. godina)</b><br />
<b>Ispravila: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara</b><br />
<b>Fotografije i njihovi opisi: S. M. Sunara</b><br />
<br />
<br />
Domaćin ovogodišnje Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije, koja je održana od 20. do 22. travnja u Zagrebu, bio je Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom tri dana studenti konzervacije-restauracije iz Splita, Zagreba i Dubrovnika, ali i njihovi kolege iz inozemstva – iz Budimpešte, Krakova, Paradubica, Ljubljane, Sarajeva i Beograda – predstavili su jedni drugima svoj rad kroz predavanja i postere.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Splitski studij konzervacije-restauracije ove se godine predstavio dvama posterima, no njihovi autori nisu bili u mogućnosti osobno sudjelovati na konferenciji. Ipak, iz Splita je u Zagreb doputovala sedmeročlana "delegacija": studentice 1. godine Tana Marčeta i Leonarda Miletić, studentice 2. godine Marija Curić i Ana-Marija Lučić, apsolventica Matea Milat i dvoje nastavnika, doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara i izv. prof. Jurica Matijević.<br />
<br />
Prvi dan konferencije započeo je registracijom sudionika. Prilikom registracije svaki je sudionik dobio knjižicu sažetaka i glasački listić za izbor najboljeg predavanja, PowerPoint prezentacije i postera.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3ZXY4XlxGXPEDpfiMT8We8pnFAIQ__0qgKMZKVCdIeQ2VsC9H3TLK-ZmvSpS0bgyOK667QqKmAnMr9So-33Lb94SsjEDlGgUQxfQVma3f5vo__iSPX6yqauuAA0KiLTdGKZXJQ0AGaS8/s1600/13-06-2017_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg3ZXY4XlxGXPEDpfiMT8We8pnFAIQ__0qgKMZKVCdIeQ2VsC9H3TLK-ZmvSpS0bgyOK667QqKmAnMr9So-33Lb94SsjEDlGgUQxfQVma3f5vo__iSPX6yqauuAA0KiLTdGKZXJQ0AGaS8/s320/13-06-2017_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Konferencija se održavala u prostorima Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina zagrebačke Akademije</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxlqx12GeESiabQi9lZtLlFjyFkRMe8TQMyOAnRQMO1jWblYFYuTCROk8Hc0Eh4n96gaga1L0rJouS_sx6ggA-X4vKUx5RanURf6KPyKiGQwoRpB-bIJxTgIojBGS23ScoYSceTDyjwxU/s1600/13-06-2017_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxlqx12GeESiabQi9lZtLlFjyFkRMe8TQMyOAnRQMO1jWblYFYuTCROk8Hc0Eh4n96gaga1L0rJouS_sx6ggA-X4vKUx5RanURf6KPyKiGQwoRpB-bIJxTgIojBGS23ScoYSceTDyjwxU/s320/13-06-2017_01.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Za registraciju sudionika bili su zaduženi zagrebački studenti</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_Tf-_OoBP-U3u9j-ctI4RJztvigcuPtWw34q2mCDlNyBhizoTzOXTyQ4tPh22pWNuO-0_f4czAf9uJ5XDsrKBTVH3idZwDFNJTFqeZ4mu_v9nYIjxie7Qrtuu6u8SvGZv1SupYwwp8ds/s1600/13-06-2017_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_Tf-_OoBP-U3u9j-ctI4RJztvigcuPtWw34q2mCDlNyBhizoTzOXTyQ4tPh22pWNuO-0_f4czAf9uJ5XDsrKBTVH3idZwDFNJTFqeZ4mu_v9nYIjxie7Qrtuu6u8SvGZv1SupYwwp8ds/s320/13-06-2017_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Tana Marčeta i Leonarda Miletić, studentice 1. godine konzervacije-restauracije iz Splita. U platnenoj vrećici nalazi se knjižica sažetaka, blokić i kemijska olobka</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5qZDaE7YXtMwTDOrCwxqaA2hplB6kFoeUmjKOti9sFytz2bGz4aQ26YNMaQ66lO4Ah2YQ1Mm-CiLJOTYTo77a8OtlSReJ7eABE7hTP9i-PXrYVX9XSfnD1i0oSfUZks6b0JryHhlTpgo/s1600/13-06-2017_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5qZDaE7YXtMwTDOrCwxqaA2hplB6kFoeUmjKOti9sFytz2bGz4aQ26YNMaQ66lO4Ah2YQ1Mm-CiLJOTYTo77a8OtlSReJ7eABE7hTP9i-PXrYVX9XSfnD1i0oSfUZks6b0JryHhlTpgo/s320/13-06-2017_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Sažeci usmenih izlaganja i postera objavljeni su na službenoj </i>web<i>-stranici konferencije (rubrike <a href="http://www.konferencija-restauracija.com/hr/predavanja.html" target="_blank">Predavanja</a> i <a href="http://www.konferencija-restauracija.com/hr/posteri.html" target="_blank">Posteri</a>)</i><br />
<br />
Na svečanom otvorenju pozdravne su govore održali <b>prof. Aleksandar Battissta Ilić</b>, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, i <b>doc. dr. sc. Domagoj Šatović</b>, pročelnik Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Nakon uvodnih riječi krenule su prezentacije.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihZDYWaoDusyudGd3PUkLqm1IaqmmMJ3Fxh8S2l32ZeyiA0zJ0Tx7hn9EpIYyFxd3Ahu0R4dzbpED7oe69F-4I50bZYAd5_nEPNpZdoFUJb51qcnT1CBZFf6mKRFmjsHcw1fcj8yi6sTg/s1600/13-06-2017_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihZDYWaoDusyudGd3PUkLqm1IaqmmMJ3Fxh8S2l32ZeyiA0zJ0Tx7hn9EpIYyFxd3Ahu0R4dzbpED7oe69F-4I50bZYAd5_nEPNpZdoFUJb51qcnT1CBZFf6mKRFmjsHcw1fcj8yi6sTg/s320/13-06-2017_05.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Doc. dr. sc. Domagoj Šatović poželio je dobrodošlicu svim sudionicima konferencije</i><br />
<br />
Prvo predavanje održala je <b>Alicja Sawoniuk</b>, studentica 5. godine konzervacije-restauracije iz Krakova koja boravi u Zagrebu na Erasmus+ razmjeni . Ona je govorila o primjeni vodenih disperzija titanovog dioksida u čišćenju zidnih slika. Testirala je dva takva komercijalno dostupna proizvoda za uklanjanje čađe sa zidnih oslika u interijeru. Iz njezinog smo izlaganja mogli zaključiti da je postupak jeftiniji i brži od drugih metoda čišćenja, da se može primjenjivati i u zatvorenom prostoru i vani, te da je pogodan i za skulpture. Jedina mana je to što se na oslikanim površinama stvara bjeličasta koprena, što mijenja izgled boja.<br />
<br />
I<b>va Carević, Katija Maškarić i Mia Perković</b>, studentice 1. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije sa Sveučilišta u Dubrovniku, govorile su o konzerviranju-restauriranju knjige Martina Rose <i>Breve Compendivm Nationis Glorisae Totivs Lingvae illyricae</i> iz 17. stoljeća . Knjiga je bila jako oštećena. Osobito izražena bila su oštećenja uzrokovana djelovanjem insekata i vlage. Ostatci selotejpa također su predstavljali problem. Iva, Katija i Mia opisale su cijeli proces konzerviranja-restauriranja, od čišćenja listova knjige do njezinog ponovnog uvezivanja.<br />
<br />
Student 4. godine konzervacije-restauracije iz Budimpešte <b>Marcell Miklos </b>prezentirao je rad s temom "Konzerviranje-restauriranje afričkoga mača s koricama izrađenim od reptila s područja Nila". Predmet datira iz 19. stoljeća, a čuva se u Etnografskom muzeju u Budimpešti. Oštećenja su bila raznolika: metal je korodirao, a dijelovi načinjeni od kože bili su suhi i lomljivi. Nakon opsežnog konzervatorsko-restauratorskog zahvata, predmet je pohranjen u specijalnu kutiju. Mač nije vraćen u korice, da ne nastanu nova oštećenja.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj44RqMWYpQUikp-3DmciZysP5hb9XERB7zk8hQmNQC39DUYM-dbDcdWsqqWzjBWTRj1Grd8nYyi11ttwIR-KlM3uItJ4lDbrtnSkebjsPkM0SpiAG-h102RnXFslwS3aTAOEVuLt9WnFU/s1600/13-06-2017_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj44RqMWYpQUikp-3DmciZysP5hb9XERB7zk8hQmNQC39DUYM-dbDcdWsqqWzjBWTRj1Grd8nYyi11ttwIR-KlM3uItJ4lDbrtnSkebjsPkM0SpiAG-h102RnXFslwS3aTAOEVuLt9WnFU/s320/13-06-2017_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Svako je predavanje bilo popraćeno PowerPoint prezentacijom. Službeni jezik konferencije bio je engleski (na slici: Alicja Sawoniuk)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglp5W1WJxGFNOpEuLG4C87V2MrbPopdQH9MF5Pf6NHUr0yTQK2pgAPBzZWI9gtXXlo4cbTEeiPZ8JWv6hsbGmqCjcLlg33hQxgJyzLnpe3SzC8TpISLKmm_mSF0irHFtkFPixxo8ofHbg/s1600/13-06-2017_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglp5W1WJxGFNOpEuLG4C87V2MrbPopdQH9MF5Pf6NHUr0yTQK2pgAPBzZWI9gtXXlo4cbTEeiPZ8JWv6hsbGmqCjcLlg33hQxgJyzLnpe3SzC8TpISLKmm_mSF0irHFtkFPixxo8ofHbg/s320/13-06-2017_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Studenti su predstavili teme koje su istraživali ili konzervatorsko-restauratorske zahvate koje su proveli na umjetninama (na slici: Marcell Miklos)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2vnEthTVszZMxatFqNDxD-_MO7bpMepDMD-81yJyLg4veoZhMsjWq3gETsO-m8swCeqNipQaRHPF37Y14ZHnMXT5BxPO7xwqQ0xyi0iGW5G4fXxmjlBp-1y61ffvtkZb22bFPMLy103s/s1600/13-06-2017_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2vnEthTVszZMxatFqNDxD-_MO7bpMepDMD-81yJyLg4veoZhMsjWq3gETsO-m8swCeqNipQaRHPF37Y14ZHnMXT5BxPO7xwqQ0xyi0iGW5G4fXxmjlBp-1y61ffvtkZb22bFPMLy103s/s320/13-06-2017_08.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Nakon svakog izlaganja publika je mogla postavljati pitanja (na slici: Paulina Kralka)</i><br />
<br />
<b>Maja Potrawiak</b>, studentica 6. godine konzervacije-restauracije iz Krakova, održala je predavanje o konzerviranju-restauriranju ikone s prikazom Bogorodice i djeteta, kopiji jedne starije ikone. Slika je u 19. stoljeću doživjela drastičnu restauraciju; izvorna je pozadina potpuno odstranjena, a na drvenu je podlogu nanesena nova preparacija i sloj metalnih listića. Opsežan zahvat koji je Maja provela uključivao je odstranjivanje pozadine koja je dodana u 19. stoljeću i rekonstruiranje izvornog izgleda pozadine (tijekom istraživanja otkriveni su tragovi izvorne dekoracije). U raspravi koja se razvila nakon izlaganja postalo je jasno da za rekonstrukciju dekorativnih elemenata aureola nije bilo dovoljno podataka. <br />
<br />
<b>Mia Prahin</b>, studentica 4. godine konzervacije-restauracije iz Zagreba, upoznala nas je s postupkom odvajanja zidnih slika od podloge. To je jedna od praktičnih vježbi koje zagrebački studenti rade u okviru predmeta <i>Konzerviranje-restauriranje zidnih slika</i>. Mia je opisala tri postupka: <i>stacco massello </i>– odvajanja zidne slike zajedno s nosivom građom, <i>stacco</i> – odvajanje sloja boje sa žbukom, <i>strappo</i> – odvajanje samo sloja boje. Naglasila je da se radi o opasnim, invazivnim i ireverzibilnim zahvatima.<br />
<br />
Studentica 2. godine diplomskoga studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku <b>Tea Borovina </b>govorila je o konzerviranju-restauriranju oleografije iz 19. stoljeća koja prikazuje treću postaju Križnoga puta. Papirni je nositelj bio oštećen, a lak jako taman. Uklanjanje laka bilo je izrazito problematično.<br />
<br />
Sljedeće je predavanje održala studentica 4. godine konzervacije-restauracije iz Beograda <b>Katarina Milosavljević</b>. Ona je govorila o kamenom nadgrobnom križu koji datira iz 17. ili 18. stoljeća. Konzervatorsko-restauratorski zahvat uključivao je čišćenje površine i rekonstruiranje nedostajućih dijelova. Usto je izrađen digitalni 3D model križa.<br />
<br />
Prvi dan konferencije zaključila je <b>Paulina Kralka</b>, studentica 5. godine konzervacije-restauracije iz Krakova. Ona je održala predavanje o lutkama s otoka Jave koje se koriste u kazalištu sjena (ako želite znati više o toj temi, pogledajte <a href="https://www.youtube.com/watch?v=pfydro4X2t0" target="_blank">ovaj video</a>). Paulina je istražila tehnologiju izrade pet takvih lutki iz zbirke Nacionalnog etnografskog muzeja u Krakovu. Lutke su izrezbarene u drvu i obojene, a ruke su im izrađene od kože. Jedan od Paulininih zadataka bio je osmisliti kako lutke prezentirati u izložbenom prostoru. Uz pomoć 3D printera izradila je pomične proteze za nedostajuće dijelove lutki.<br />
<br />
Nakon njezinog predavanja odšetali smo do zgrade Akademije likovnih umjetnosti u Ilici gdje je bio poslužen ručak. Bila je to prilika za neformalno druženje s kolegama i razmjenu dojmova.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhB_gqXiV7d4pbHqzSOX_kaFwOTVWtrWKGT5NaVz2XSonWxkAa9XkbmzzVhd4McqATNJdeekidngfWXQ4rm0fN7yA6h2MYaQ255hvuVS_5v8r8B37Pzn9VhPz15URRlGZZlTUCK4EpUuU/s1600/13-06-2017_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhB_gqXiV7d4pbHqzSOX_kaFwOTVWtrWKGT5NaVz2XSonWxkAa9XkbmzzVhd4McqATNJdeekidngfWXQ4rm0fN7yA6h2MYaQ255hvuVS_5v8r8B37Pzn9VhPz15URRlGZZlTUCK4EpUuU/s320/13-06-2017_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>U pauzama između predavanja sudionici konferencije mogli su razgledati izložbu postera</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjX5IYrk9LzJn2dSQ7DC1CBWwMv_2kdx2VKYZ_YZ9M8GSE2yRveCBeH2uPUE-K06MkCE4ygXxEPCFRjBC032KosAOlNcB0iENNeH20HxvJNzo8VVtQaHhrAb96gw1uVzVCe5ewqAjZYu80/s1600/13-06-2017_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjX5IYrk9LzJn2dSQ7DC1CBWwMv_2kdx2VKYZ_YZ9M8GSE2yRveCBeH2uPUE-K06MkCE4ygXxEPCFRjBC032KosAOlNcB0iENNeH20HxvJNzo8VVtQaHhrAb96gw1uVzVCe5ewqAjZYu80/s320/13-06-2017_10.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Na konferenciji su se po povoljnim cijenama mogle kupiti knjige poznate izdavačke kuće <a href="http://www.archetype.co.uk/" target="_blank">Archetype Publications</a> iz Londona</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifdc3mQ0JIwnu10DDO1df-YMQ2YIcThoOo0hofGA6gCj7RblxE2-02Zh1cUFL_aN7EzqmmbcqL33BYuy4sPFdNsvEX8eJA9dlhuvfew0pepynzRsjgd5P1EPO8A0piiPr2hP7Rir9AIMs/s1600/13-06-2017_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifdc3mQ0JIwnu10DDO1df-YMQ2YIcThoOo0hofGA6gCj7RblxE2-02Zh1cUFL_aN7EzqmmbcqL33BYuy4sPFdNsvEX8eJA9dlhuvfew0pepynzRsjgd5P1EPO8A0piiPr2hP7Rir9AIMs/s320/13-06-2017_11.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Tvrtka <a href="http://zlatnilistici.hr/" target="_blank">HAGA metal d.o.o.</a>, jedan od sponzora 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije, izložila je dio svog asortimana</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirbg2rJtBlNP75RTGRDfPcIrTUq_uqmai4mPPR5Ap1aKx4gqSJNpaGbtpm_6purHQK9uj6K2o49ywePyvETXy_Oz2Fd_bOfS4IUp3kFH405m_RfH9AyfnsvAur0BAItcSqZxhVRMAWX4A/s1600/13-06-2017_12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirbg2rJtBlNP75RTGRDfPcIrTUq_uqmai4mPPR5Ap1aKx4gqSJNpaGbtpm_6purHQK9uj6K2o49ywePyvETXy_Oz2Fd_bOfS4IUp3kFH405m_RfH9AyfnsvAur0BAItcSqZxhVRMAWX4A/s320/13-06-2017_12.jpg" width="320" /></a><br />
<i>U radionicama Odjela za umjetnost i restauraciju bile su izložene umjetnine na kojima studenti trenutno rade pod mentorstvom svojih nastavnika. Uz svaku se umjetninu nalazila popratna dokumentacija</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgo9zmO_J4q1wq0PyLw7xIz94xDUPlLkRnGV-nGOZbvZzZ-XcXf1zbyR-rOIe6P382SM_FMS7ORuhBd1uLoDzc1cZ989tVdmWK1wYoVzQTfFXu_EK72hvuL0QeEtd7aAXnFY59tyfqixMY/s1600/13-06-2017_13.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgo9zmO_J4q1wq0PyLw7xIz94xDUPlLkRnGV-nGOZbvZzZ-XcXf1zbyR-rOIe6P382SM_FMS7ORuhBd1uLoDzc1cZ989tVdmWK1wYoVzQTfFXu_EK72hvuL0QeEtd7aAXnFY59tyfqixMY/s320/13-06-2017_13.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Studenti i nastavnici Odjela za umjetnost i restauraciju spremno su odgovarali na sva pitanja, pa i demonstrirali postupke i materijale koje primjenjuju u radu </i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOUUuAUibyOPR0f3GHujvX4r4UrJ4-o_uLt0WipTgsSuZTfTK0hITXXHq4tadauIpsWFKkNnwV5QuocqUJf3C5PDnjE9zLVPRVuLd5o8Ywl_wKUh6ckVHHOMF3JFRvO0im0tdHhnuELJ8/s1600/13-06-2017_14.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOUUuAUibyOPR0f3GHujvX4r4UrJ4-o_uLt0WipTgsSuZTfTK0hITXXHq4tadauIpsWFKkNnwV5QuocqUJf3C5PDnjE9zLVPRVuLd5o8Ywl_wKUh6ckVHHOMF3JFRvO0im0tdHhnuELJ8/s320/13-06-2017_14.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Zanimljivo je bilo vidjeti radove nastale u okviru vježbi iz kolegija </i>Slikarska tehnologija<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqUEAnEL1HH3rVi7b5CvqiEv4meDYgHDrMcl-XuYuInfag60aIbc544T_Tl51VLX8l0g6xNrnh0G54bPkkkGY6e8e6sh_6UiFUVYWcT5U1a9sQpVnKvCeGbO_t1-3CbGs-iyAIdJX514M/s1600/13-06-2017_15.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiqUEAnEL1HH3rVi7b5CvqiEv4meDYgHDrMcl-XuYuInfag60aIbc544T_Tl51VLX8l0g6xNrnh0G54bPkkkGY6e8e6sh_6UiFUVYWcT5U1a9sQpVnKvCeGbO_t1-3CbGs-iyAIdJX514M/s320/13-06-2017_15.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Učionica u kojoj se odvija nastava iz slikarstva</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgJ2rvRtt4DFe0mUpGR7PRrdj3DzPnRqZe0kJZrs_6cqXJPYVyBdAzjNV_h_Zy3MbCCtTrDzEZoVDUWcTldduQk5nvU5BkWtCKRnQOIkPYKti5B5d5BhbK3K4x3D-eSYLRuzXkjkVtlfm8/s1600/13-06-2017_16.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgJ2rvRtt4DFe0mUpGR7PRrdj3DzPnRqZe0kJZrs_6cqXJPYVyBdAzjNV_h_Zy3MbCCtTrDzEZoVDUWcTldduQk5nvU5BkWtCKRnQOIkPYKti5B5d5BhbK3K4x3D-eSYLRuzXkjkVtlfm8/s320/13-06-2017_16.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Splitska delegacija: Ana Marija Lučić, Marija Curić, Matea Milat, doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, Leonarda Miletić, Tana Marčeta i izv. prof. Jurica Matijević</i><br />
<br />
U kasnim popodnevnim satima vratili smo se na Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina u Zamenhofovoj ulici; tamo je održan okrugli stol o aktualnim zbivanjima u konzervatorsko-restauratorskoj struci. Govorilo se o važnosti uključivanja studenata i mladih konzervatora-restauratora u rad strukovnih udruženja, ali i o važnosti našeg informiranja o svemu što se u struci događa, jer će to itekako utjecati na naš rad. <b>Marija Reberski</b>, predsjednica Hrvatskog restauratorskog društva (HRD), predstavila je rad te udruge. I mi, studenti, možemo postati članovi HRD-a: dovoljno je da ispunimo <a href="http://www.h-r-d.hr/?%C4%8CLANOVI" target="_blank">pristupnicu</a> i (kasnije) uplatimo godišnju članarinu u iznosu od 50,00 kn.<br />
<div>
<br /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-8376647452270964322016-06-20T16:05:00.000-07:002019-12-26T02:34:26.518-08:00Peta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, sedmi i osmi dan <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠU: Jelena Hudinčec i Nikolina Drlje (2. godina)</b><br />
<b>Dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Korektura: Neven Peko, konzervator-restaurator (Gradski muzej Sisak)</b><br />
<b>Fotografije: Neven Peko</b><br />
<b>Video: Sagita Mirjam Sunara</b><br />
<b><br /></b>
<i>U tekstu se opisuju aktivnosti sedmog i osmog dana 5. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura u Sisku (4. i 5. lipnja 2016.). O prethodnim radionicama čitajte <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najnoviji članci nalaze na vrhu stranice.</i><br />
<br />
<br />
Subota, sedmi dan radionice, bila je rezervirana za fotografsku i pismenu dokumentaciju. Profesorica Sunara i naš kolega Mateo od ranoga su jutra obilazili skulpture i fotografirali ih. Nas dvije smo pregledale i izmjerile nekoliko skulptura. Jedna od njih bila je <i>Molitvenik</i> Slobodanke Stupar, jedina skulptura koja se nalazi u zatvorenom prostoru (u capraškoj knjižnici). Posve razumljivo, to je najbolje očuvana skulptura iz Parka.<br />
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<iframe allowfullscreen='allowfullscreen' webkitallowfullscreen='webkitallowfullscreen' mozallowfullscreen='mozallowfullscreen' width='320' height='266' src='https://www.blogger.com/video.g?token=AD6v5dyMCpf34MGG1FxbViSWE6vf4pDrtZpLBoJI_BwK8MxMZVofXUidLRol72uMvc8Ud3LyYzKK03EKBNwt9PFtaA' class='b-hbp-video b-uploaded' frameborder='0'></iframe></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
Molitvenik<i> je zanimljiv zbog toga što se može rotirati oko svoje vertikalne osi. Jelena je rekla da je ova skulptura podsjeća na tzv. </i><a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Dreamachine" target="_blank">dreamachine</a><i>, dok je profesorica Sunara kazala da nju asocira na toru, obredni predmet u sinagogi</i></div>
<br />
<br />
Popodne smo se uhvatile ispunjavanja dokumentacijskih obrazaca. Okušale smo se i u stratigrafskoj analizi uzoraka uzetih s obojenih skulptura, što nije bio nimalo lagan zadatak.<br />
<br />
Profesorica je odredila da će nedjelja biti dan za odmaranje, barem za nas studente. Ona je ostala u Capragu uređivati fotodokumentaciju, a nas troje smo se u društvu <b>Nevena Peke</b>, restauratora <a href="http://muzej-sisak.hr/" target="_blank">Gradskoga muzeja Sisak</a>, zaputili prema centru grada. Plan je bio istražiti Sisak i njegovu okolicu na biciklima.<br />
<b><br /></b>
<b>Vlatko Čakširan</b>, ljubazni ravnatelj Gradskoga muzeja, zamolio je ravnateljicu Turističke zajednice, <b>Milijanu Borojević</b>, da nam posudi bicikle. Turistička je zajednica nedjeljom zatvorena, pa su nas bicikli čekali u Muzeju.<br />
<br />
Prije nego što ćemo krenuti u obilazak grada, kustosica Gradskoga muzeja Sisak, <b>Rosana Škrgulja</b>, provela nas je kroz stalni postav. U kratkim nam je crtama objasnila kako se Sisak razvijao kroz povijest, od svojih najranijih početaka (4. tisućljeće pr. Kr.) do danas. Pokazala nam je predmete koji svjedoče o stapanju različitih kultura poput keltske (segestanske) i rimske, čiji se tragovi mogu razaznati i u suvremenoj kulturi, zatim predmete iz svakodnevnog života, oružje, novac iz sisačke kovnice... Pogledali smo i dio <a href="http://muzej-sisak.hr/article/589/izlozba-segesta-110-godina-nogometa-u-sisku" target="_blank">izložbe posvećene nogometnom klubu Segesta</a> i 110. godišnjici nogometa u Sisku.<br />
<br />
Naša biciklistička (avan)tura započela je posjetom Starome gradu, utvrdi koju je Zagrebački kaptol 1544. godine počeo graditi u svrhu obrane hrvatskoga kraljevstva od Turaka. Zanimljivo je da je za gradnju utvrde korišten pretežno građevinski materijal ruševina rimske Siscije.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgw_ceEZI7L2rpRJrzzShy42ao49jCjDzNQ89VwzYP_UbULk-opcQHTk1vVTLrUrc6w8Oo6LfAhShFEy7trDSXJIQ0cPlF-nbHJ58HDATNxZxG6qfiSlY9O62LUr2j8NXamZ3EHqGcMtjs/s1600/21-06-2016_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgw_ceEZI7L2rpRJrzzShy42ao49jCjDzNQ89VwzYP_UbULk-opcQHTk1vVTLrUrc6w8Oo6LfAhShFEy7trDSXJIQ0cPlF-nbHJ58HDATNxZxG6qfiSlY9O62LUr2j8NXamZ3EHqGcMtjs/s320/21-06-2016_01.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<br />
U Starome smo gradu razgledali izložbu postera 8. Susreta Sekcije restauratora i preparatora Hrvatskog muzejskog društva (Neven je sudjelovao u organizaciji toga događaja) i izložbu <a href="http://muzej-sisak.hr/article/593/u-potrazi-za-najboljom-kuhinjom-prepoznatljivost-prehrane-sisackoga-kraja" target="_blank">"U potrazi za najboljom kuhinjom: prepoznatljivost prehrane sisačkoga kraja"</a>. Ta je izložba rezultat terenskoga rada i istraživanja kustosica Etnografskog odjela Gradskoga muzeja Sisak koje su prikupljale podatke o prehrani i namirnicama specifičnima za područje sisačkoga kraja te načinu njihove pripreme.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJVmlsl0i2cOEgby_9fy3YJElEngOo83KtsxJGCcEU5SCMADcY24MCe-_rJcrt00qs6VT1j-2O9DlxfBIkhF4FtI7YzQ50lUx3-IA2Nf8OTY8aqU6Oy7RTuqeHXi8G9w8YH4lrFCR8ri8/s1600/21-06-2016_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJVmlsl0i2cOEgby_9fy3YJElEngOo83KtsxJGCcEU5SCMADcY24MCe-_rJcrt00qs6VT1j-2O9DlxfBIkhF4FtI7YzQ50lUx3-IA2Nf8OTY8aqU6Oy7RTuqeHXi8G9w8YH4lrFCR8ri8/s320/21-06-2016_02.jpg" width="213" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj41rU8kStrouQMCSLzx9V8e-57yDJkISI6aBUzL10xUQHh5v7W2BXooRPlaU7dZrySgK31b1T7zyIr_wV4UpRO_RVSHxakyIwutfMbelLTV81wU0ZZ-Zusnag1Kbh08UTASyfTa8Chyphenhyphenhw/s1600/21-06-2016_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj41rU8kStrouQMCSLzx9V8e-57yDJkISI6aBUzL10xUQHh5v7W2BXooRPlaU7dZrySgK31b1T7zyIr_wV4UpRO_RVSHxakyIwutfMbelLTV81wU0ZZ-Zusnag1Kbh08UTASyfTa8Chyphenhyphenhw/s320/21-06-2016_03.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivuiVv0hxsycvDA8tpUh4MCg5QKlm8qQlYzH6qj91MjA7r3-qDyl-TB_bJjbXAKzer0vqCdIyk3GcMAMkzGMPSpT_EGl2xDbdcny8zqbA8w7g9rfx4VASxum1ZUtBAEY5dg0ayQOgGWMU/s1600/21-06-2016_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivuiVv0hxsycvDA8tpUh4MCg5QKlm8qQlYzH6qj91MjA7r3-qDyl-TB_bJjbXAKzer0vqCdIyk3GcMAMkzGMPSpT_EGl2xDbdcny8zqbA8w7g9rfx4VASxum1ZUtBAEY5dg0ayQOgGWMU/s320/21-06-2016_04.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Nakon izložbe, pogledali smo dioramu sisačke bitke i obišli prostoriju u kojoj su mnogi sisački mladenci izrekli svoje "sudbonosno da".<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCSezGfMLe-sAQjKkRUKOVKZyhhU6rfdjkm-BN-AHmz-3Ahouhyphenhyphenl4Un61mdpiykEp4kCADG_r16FMc3O6U1Z98-smlFewsyaPVispWQAqG4O9lZtptVcvkQqSSZyem7PstKXFwxQq3k0w/s1600/21-06-2016_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCSezGfMLe-sAQjKkRUKOVKZyhhU6rfdjkm-BN-AHmz-3Ahouhyphenhyphenl4Un61mdpiykEp4kCADG_r16FMc3O6U1Z98-smlFewsyaPVispWQAqG4O9lZtptVcvkQqSSZyem7PstKXFwxQq3k0w/s320/21-06-2016_05.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcngkzpZvla2to9iBXls5-i4lI5llpEPdtUrmtU-MqzePpTTysIIq-feZxSjXHfVNPxHCuHOWIPU1xt9Hifee3y57yO-kAsnr_6ldK1c3DkvapltFpL2GWEksJKW_aa2848pHPFJUjkVM/s1600/21-06-2016_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcngkzpZvla2to9iBXls5-i4lI5llpEPdtUrmtU-MqzePpTTysIIq-feZxSjXHfVNPxHCuHOWIPU1xt9Hifee3y57yO-kAsnr_6ldK1c3DkvapltFpL2GWEksJKW_aa2848pHPFJUjkVM/s320/21-06-2016_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<br />
Prema gradu smo krenuli obnovljenom šetnicom koja povezuje utvrdu Stari grad sa središtem Siska. Neven nam je pokazao vojarnu koja datira s kraj 19. stoljeća i zgradu žitnoga magazina iz druge polovice 18. stoljeća.<br />
<br />
Sljedeća je postaja bio arheološki park "Siscia <i>in situ</i>" na kojemu su prezentirani ostaci rimske arhitekture: bedem s kulom (kraj 2. - početak 3. st.) i ostaci žitnice (početak 4. st.). Neven nas je nakon toga odveo do sisačkoga kolodvora: na mjestu budućeg pothodnika otkriveni su rimska cesta i forum. Pronađeni su i ostaci drugih zdanja, vjerojatno javnih građevina. Rekonstrukcija kolodvora privremeno je obustavljena zbog zaštitnih arheoloških istraživanja.<br />
<br />
O bogatoj povijesti grada Siska svjedoče i istraživanja provedena na lokalitetu sv. Kvirin. Neven nas je uputio u kompleksnost stratigrafije toga lokaliteta i planove za njegovu buduću prezentaciju.<br />
<br />
Krug smo zatvorili ponovnim posjetom Gradskome muzeju. Nakon što smo ostavili bicikle, umornim smo korakom krenuli put Staroga mosta. On je nekoć povezivao civilni i vojni Sisak, a danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola grada.<br />
<br />
U Caprag smo se vratili autobusom. Kratko smo se osvježili i otišli na kasni ručak s profesoricom Sunarom i Nevenom. Pridružio nam se i čuveni sisački umjetnik <b>Marijan Crtalić</b>. On već godinama istražuje povijest Željezare i njezine likovne kolonije. Za svoj je umjetnički projekt dobio nagradu T-HT-a@MSU, a to mu je pomoglo da skrene pažnju šire i stručne javnosti na problem propadanja skulptura na otvorenom nastalih u okviru Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak".<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEigrf7hUDStyg1wfwhsSg2iNZwGST6vUhtKJFbKeZ6U4seH7Dx43ZFQB1Oa3tffC37sS4rWrqY4f1V_0blBKhvxrx91PhyphenhyphenhyphenhyphenTF0L83kWl1ql9UguY9xdazK01nkV8bviYteoL1AJnwv0v0/s1600/21-06-2016_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEigrf7hUDStyg1wfwhsSg2iNZwGST6vUhtKJFbKeZ6U4seH7Dx43ZFQB1Oa3tffC37sS4rWrqY4f1V_0blBKhvxrx91PhyphenhyphenhyphenhyphenTF0L83kWl1ql9UguY9xdazK01nkV8bviYteoL1AJnwv0v0/s320/21-06-2016_07.jpg" width="320" /></a><br />
<i>U ciklusu <a href="http://marijancrtalic.blogspot.hr/2012/05/sadasnjost-povijesti-present-moment-of.html" target="_blank">"Sadašnjost prošlosti"</a>, Marijan Crtalić je spajao arhivske snimke Željezare i svoje fotografije</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8yCZrLJsKGK3XbsMJT36U2SlhLgb0h5ty7Cdt-yC7_eOayN82T8QoGBfAyv5pkO1XqjQLmmmUR1n9bZIJ6G-318wFgoarbmF6XF5sCQTGLGcS8prGWCFQmrzsKx5yThFOiuBC3Iqio8g/s1600/21-06-2016_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="219" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8yCZrLJsKGK3XbsMJT36U2SlhLgb0h5ty7Cdt-yC7_eOayN82T8QoGBfAyv5pkO1XqjQLmmmUR1n9bZIJ6G-318wFgoarbmF6XF5sCQTGLGcS8prGWCFQmrzsKx5yThFOiuBC3Iqio8g/s320/21-06-2016_08.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Marijan Crtalić, iz ciklusa <a href="http://marijancrtalic.blogspot.hr/2012/05/sadasnjost-povijesti-present-moment-of.html" target="_blank">"Sadašnjost prošlosti"</a></i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhv6hjY4if_nRlceiXGzVKC7l5iM8E7FlSL6SAUQMJezphVzJKcOr_mSzjVo_bMGcve0T2ME9v_RGvXkpvPx7LQHQQajKh70qs9Hn6lXZu019LyCVXpt3Fu3R2dYg_QQIOXfSN4I3Bzu5I/s1600/21-06-2016_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhv6hjY4if_nRlceiXGzVKC7l5iM8E7FlSL6SAUQMJezphVzJKcOr_mSzjVo_bMGcve0T2ME9v_RGvXkpvPx7LQHQQajKh70qs9Hn6lXZu019LyCVXpt3Fu3R2dYg_QQIOXfSN4I3Bzu5I/s320/21-06-2016_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Marijan Crtalić, iz ciklusa <a href="http://marijancrtalic.blogspot.hr/2012/05/sadasnjost-povijesti-present-moment-of.html" target="_blank">"Sadašnjost prošlosti"</a></i><br />
<br />
<br />
Crtalićeve radove vezane uz Željezaru Sisak i njezinu likovnu koloniju možete pogledati na <a href="http://marijancrtalic.blogspot.hr/" target="_blank">umjetnikovom blogu</a>. Preporučamo da pročitate i ova dva članka Barbare Matejčić: <a href="http://pogledaj.to/prostor/od-industrijskog-raja-do-grada-duhova/" target="_blank">"Od industrijskog raja do grada duhova"</a> i <a href="http://pogledaj.to/art/radnicka-klasa-mozda-odlazi-u-raj-ali-zivi-u-paklu-kapitalizma/" target="_blank">"Radnička klasa možda odlazi u raj, ali živi u paklu kapitalizma"</a>.<br />
<br /></div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-36008143965818160422016-06-13T10:55:00.001-07:002019-12-26T02:43:55.453-08:00Peta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, dan šesti<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠU: Mateo Curić (2. godina) i Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: Sagita Mirjam Sunara</b><br />
<div>
<br /></div>
<div>
<i>O prethodnim radionicama u Parku skulptura u Sisku čitajte <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>. Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu (najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice).</i></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div>
Šesti dan radionice bio je rezerviran za određivanje elementnog sastava skulptura s pomoću prijenosnog uređaja za rentgensku fluorescentnu analizu (eng. <i>X-Ray Fluorescence</i>, XRF). Za XRF mjerenja bio je zadužen<b> dr. sc. Vladan Desnica</b>, voditelj <a href="http://www.alu.unizg.hr/alu/cms/front_content.php?idcat=216&lang=1" target="_blank">laboratorija</a> Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Više o XRF metodi pročitajte <a href="http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=137626" target="_blank">ovdje</a>.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div>
Budući da je profesoru Desnici ovo bio prvi posjet Sisku, odnosno naselju Caprag i Parku skulptura, profesorica Sunara mu je u kratkim crtama ispričala povijest projekta. Objasnila mu je da su sve skulpture iz Parka, njih 38, nastale u sisačkoj Željezari, u sklopu likovne kolonije koja je trajala od 1971. do 1990. godine. Sudionici kiparskoga dijela Kolonije izradili su puno više radova namijenjenih izlaganju na otvorenom, ali je velik broj skulptura nestao nakon gašenja Kolonije i propasti tvornice. Preostale skulpture godinama su bile prepuštene zaboravu i propadanju. Nasreću, 2012. godine skulpture su upisane u Registar kulturnih dobara RH kao Park skulptura nastalih u okviru Kolonije likovnih umjetnika "Željezara Sisak". Te je godine uspostavljena suradnja s Odsjekom za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu i organizirana prva konzervatorsko-restauratorska radionica.<br />
<br />
U okviru dosadašnjih radionica istraživala se povijest Kolonije i pojedinih skulptura, provodile su se mjere preventivnog konzerviranja, <a href="http://hrcak.srce.hr/149267?lang=en" target="_blank">restaurirana je skulptura <i>Objekt II</i> Josipa Diminića</a>. Prikupljali su se i podaci o gradbenim materijalima skulptura, tehnologiji njihove izrade, oštećenjima i onečišćenjima. Ti podaci, međutim, nisu bili obrađeni na sustavan način - to je ono čime se bavimo u okviru ovogodišnje radionice. XRF analiza trebala bi dati odgovor na pitanja o gradbenim materijalima nekih skulptura.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Budući da je profesor Desnica trebao provesti s nama jedan radni dan, i da je broj XRF mjerenja bio određen projektnim budžetom, prije njegova dolaska morali smo izraditi listu prioriteta, odnosno popisati skulpture kod kojih postoje određene nejasnoće. Na popisu ih se našlo čak 16, ali ih profesor Desnica nije uspio sve pregledati. Problem je predstavljalo to što su skulpture dosta udaljene jedna od druge i što, zbog sigurnosnih mjera, do skulptura koje se nalaze u krugu nekadašnje Željezare Sisak nije lako doći (provjere na ulazu dugo traju). I pripreme za mjerenja oduzele su nam dosta vremena: svaki je put trebalo prenijeti opremu do skulpture, namjestiti XRF uređaj u odgovarajući položaj, povezati XRF uređaj s računalom, fokusirati X-zračenje na željenu poziciju itd.<br />
<br />
Profesor Desnica je uspio obaviti XRF mjerenja na deset skulptura. Na svakoj je skulpturi obavio nekoliko mjerenja i uzeo jedan ili više uzoraka za FT-IR analizu. Kakva smo točno pitanja za njega imali, odnosno na koja nam je pitanja XRF analiza trebala dati odgovor, pokazat ćemo na tri primjera.<br />
<br />
<br />
<b>Vera Fischer, <i>Bez naziva</i></b></div>
<div>
<br /></div>
<div>
Na maloj skulpturi autorice Vere Fischer uočili smo nekoliko boja: tamnocrvenu na unutrašnjim "laticama", svjetliju crvenu na "laticama" koje ih okružuju i žutu na vanjskim "laticama". Kod drugog niza "latica" primjećuje se tonski prijelaz od crvene do žute boje. Nismo bili sigurni jesu li različite boje "latica" i tonski prijelazi na nekima od njih dio izvorne umjetničine zamisli ili je boja, na dijelovima koji su izravno izloženi Sunčevom zračenju, promijenila svoja svojstva.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiKPJ2dJCqEjltKyL0opexNZnsCvRa9Km3KBypAoU9TfrYFiBZdphs9CmdTyO1lG3y-UXaZhVDivuMqRWXVkzz-OAZX3m0imxph2xyoMpM9s2c6Z4-n3T-dYjFkUUMpaYZNMpc_rOj3-nM/s1600/11-06-2016_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiKPJ2dJCqEjltKyL0opexNZnsCvRa9Km3KBypAoU9TfrYFiBZdphs9CmdTyO1lG3y-UXaZhVDivuMqRWXVkzz-OAZX3m0imxph2xyoMpM9s2c6Z4-n3T-dYjFkUUMpaYZNMpc_rOj3-nM/s320/11-06-2016_01.jpg" width="320" /></a></div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhr19ltTRtIuuCzMMHSwcHChhOzQpGCVGf_nZ8CBbeo7Td1_fG6dLoUH5xgQD5pPXKV4U-480AD374_b84qJvIiLJYIRNLuRPPR_VtieTfmZd1JZsG5wqaBT0RfPyoXqdXscL3exbBEoMw/s1600/11-06-2016_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><i><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhr19ltTRtIuuCzMMHSwcHChhOzQpGCVGf_nZ8CBbeo7Td1_fG6dLoUH5xgQD5pPXKV4U-480AD374_b84qJvIiLJYIRNLuRPPR_VtieTfmZd1JZsG5wqaBT0RfPyoXqdXscL3exbBEoMw/s320/11-06-2016_02.jpg" width="320" /></i></a></div>
<div>
<i>Tamnocrvena boja na unutrašnjoj "latici" cvjetolike skulpture Vere Fischer</i></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWotvagBiXmjk8cB-AlDfpR2_8dcB3Z79Va_H4fa8IPWOet1EzGSY3zNzTZswCk2uUgzGOE3dGGF8-ldzunMh5mtN-ygBgs5OzT0APR0kLmhxgl_muD8ifvNTljqz-oA98w3Ck68mzhlU/s1600/11-06-2016_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWotvagBiXmjk8cB-AlDfpR2_8dcB3Z79Va_H4fa8IPWOet1EzGSY3zNzTZswCk2uUgzGOE3dGGF8-ldzunMh5mtN-ygBgs5OzT0APR0kLmhxgl_muD8ifvNTljqz-oA98w3Ck68mzhlU/s320/11-06-2016_04.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<i>Na nekim "laticama" postoji tonski prijelaz od crvene do žute boje</i></div>
<div>
<i><br /></i></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<b>Ratko Petrić, <i>Čovjek-stroj</i></b><br />
<br />
Kod skulpture Ratka Petrića <i>Čovjek-stroj</i> imali smo nekoliko pitanja. Na desnoj smo "šaci" (zapravo je riječ o tvorničkim škarama za rezanje metala) uočili ostatke sloja bjelkaste boje i cjedinu sivoplave boje. Zanimalo nas je radili li se o dvama različitim premazima ili je u pitanju isti premaz nanesen u dva sloja od kojih je donji, tanji, zbog izloženosti Sunčevom zračenju i atmosferilijama izblijedio, dok je gornji, deblji, sačuvao izvorna svojstva. </div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSOh6ib-WS43QNdWT3JO3GvhF9IttFIG6dv4DkXvyB958UuZIpItCESb4hOuD0o4emm89SVv7XP3RiDgOfsE6-3Tee68y2EFX5kOkdzZ9VP5Z_rmL8_u34odUUyYy9xsQvpZurLVBBbdA/s1600/11-06-2016_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSOh6ib-WS43QNdWT3JO3GvhF9IttFIG6dv4DkXvyB958UuZIpItCESb4hOuD0o4emm89SVv7XP3RiDgOfsE6-3Tee68y2EFX5kOkdzZ9VP5Z_rmL8_u34odUUyYy9xsQvpZurLVBBbdA/s320/11-06-2016_07.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3gIHX_bUzGctGyK5k2_QyjBJVxreVFPE2W2ZaTqWB1lM8YV3htRibF5p5DD81Sg22zgyBcVnhVf-y06saWvAL8n2bSOFO4iZPg84MddwEQah8frV4SYVnC_Qpd4ic9AT7ooLpmPTL8gE/s1600/11-06-2016_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3gIHX_bUzGctGyK5k2_QyjBJVxreVFPE2W2ZaTqWB1lM8YV3htRibF5p5DD81Sg22zgyBcVnhVf-y06saWvAL8n2bSOFO4iZPg84MddwEQah8frV4SYVnC_Qpd4ic9AT7ooLpmPTL8gE/s320/11-06-2016_08.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgxhiGpPG8Q1ghCEVQtkGNY0ncUjZhf96y0J5PrVlWWHf2QvED90d1g0lI_yC3Diq_-KWSAl3KG6d8Vk33EifU6SWmPrImHy-HXHmOPtsiskCGkuzebHX_tnhffCpwBkSNNwA9knXB_5MI/s1600/11-06-2016_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgxhiGpPG8Q1ghCEVQtkGNY0ncUjZhf96y0J5PrVlWWHf2QvED90d1g0lI_yC3Diq_-KWSAl3KG6d8Vk33EifU6SWmPrImHy-HXHmOPtsiskCGkuzebHX_tnhffCpwBkSNNwA9knXB_5MI/s320/11-06-2016_05.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdEGidBJlCbK18RUPP3rs8borThJYBRHkaHSbO4lc5igRZMtqDmcIkI8qK9iURTFZ08XVuBt_CS8Ia4uvtAoPL3wYI5OK5CL18pf2TVU1bFj1rouz7x8OKA0TpWeBNQkl5weftCcpgvY0/s1600/11-06-2016_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdEGidBJlCbK18RUPP3rs8borThJYBRHkaHSbO4lc5igRZMtqDmcIkI8qK9iURTFZ08XVuBt_CS8Ia4uvtAoPL3wYI5OK5CL18pf2TVU1bFj1rouz7x8OKA0TpWeBNQkl5weftCcpgvY0/s320/11-06-2016_09.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
Nadalje, zanimalo nas je od kojega je materijala izrađena cijev s prirubnicom koja tvori vrat <i>Čovjeka-stroja</i>. Zanimao nas je i sastav površinskih naslaga zelenkaste boje na tom dijelu skulpture.<br />
<br />
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDt1UYH6wz_3utXtGpaJ92fALakyDUWqmrfpPz7u-MUciz6G9jAYDvW7tyacbIYyMAioIB3a1UCFJ_BQeTYXjomI0RfvSqyvAwhqFvWhBNnZL_Yb4gXgv22CmaXnpCrvitORUQnYKjBm4/s1600/11-06-2016_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDt1UYH6wz_3utXtGpaJ92fALakyDUWqmrfpPz7u-MUciz6G9jAYDvW7tyacbIYyMAioIB3a1UCFJ_BQeTYXjomI0RfvSqyvAwhqFvWhBNnZL_Yb4gXgv22CmaXnpCrvitORUQnYKjBm4/s320/11-06-2016_06.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Profesoru Desnici smo kazali da bismo voljeli znati i sastav plastične mase koja pripada glavi skulpture; on će uzorak toga materijala analizirati u svome laboratoriju primjenom specijalizirane opreme.</i></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<b>Dubravka (Duba) Sambolec, <i>Ritam</i></b><br />
<br />
Vizualnim pregledom skulpture Dubravke (Dube) Sambolec <i>Ritam</i> utvrdili smo da je na metalnu podlogu nanesen temeljni premaz narančaste boje i na njega dva sloja završnoga premaza crvene boje. Ipak, na mjestima gdje je završni premaz otpao, površina nije narančasta, nego bijela. Zagrebe li se po njoj skalpelom, pojavi se sloj narančaste boje – temeljni premaz. Pitanje je glasilo: je li bjelkasti film na temeljnom premazu zaseban sloj, odnosno nekakav premaz koji <i>nije</i> nanesen na cijelu skulpturu, ili je riječ o temeljnom premazu koji je u površinskom sloju, zbog izloženosti Sunčevom zračenju i atmosferilijama, promijenio sastav, a time i izgled?</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTzngGuWIlV6W2az4R2Co7R9IgAQjotTeoyqT-ZR7YlftErMBtsV0hXrFVLnB-1A3pNM_viAr68HjgOUFusAlXcotaHs2eo6PTWkqxN-GuigWBvFAahywfrhPTUKOvulBUcmhJIBs6PYE/s1600/11-06-2016_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTzngGuWIlV6W2az4R2Co7R9IgAQjotTeoyqT-ZR7YlftErMBtsV0hXrFVLnB-1A3pNM_viAr68HjgOUFusAlXcotaHs2eo6PTWkqxN-GuigWBvFAahywfrhPTUKOvulBUcmhJIBs6PYE/s320/11-06-2016_10.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Glf9mSjzSKDtj_U2Lc94WitGupXQeVYiPthGJiF4pE29wLeUiE4gGvKuTr36x5hxBoVtOQs6fAqxUCwzTo7hUvRQCHHSQlnFLqJNgQzB-CzhVgKvqITcfUup_V_rIimNDtNwAV6cVbY/s1600/11-06-2016_13.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Glf9mSjzSKDtj_U2Lc94WitGupXQeVYiPthGJiF4pE29wLeUiE4gGvKuTr36x5hxBoVtOQs6fAqxUCwzTo7hUvRQCHHSQlnFLqJNgQzB-CzhVgKvqITcfUup_V_rIimNDtNwAV6cVbY/s320/11-06-2016_13.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
Odgovore na navedena pitanja nismo mogli dobiti odmah; profesor Desnica je na licu mjesta prikupljao podatke, a obradit će ih u Zagrebu. Dopunit će ih rezultatima FT-IR analize uzoraka koje je uzeo sa skulptura. S nestrpljenjem iščekujemo njegovo izvješće!<br />
<br />
<br />
<b>Rovovska bitka za <i>Glavu bika</i></b></div>
</div>
<div>
<br /></div>
<div>
Šestoga dana radionice doživjeli smo jedno neugodno iznenađenje: dok smo se vozili Hebrangovom ulicom, primijetili smo da je raskopan dio zelene površine u blizini skulpture <i>Glava bika</i>. Duž kanala za polaganje cijevi bila je nabacana zemlja. Skulpturu iz automobila nismo mogli vidjeti. Pomislili smo da je nestala pod materijalom iz iskopa ili da je čak iščupana zajedno s postamentom!<br />
<br />
Zamolili smo profesora Desnicu da zaustavi automobil. Hitro smo pretrčali cestu. Laknulo nam je kad smo vidjeli da je skulptura na svom mjestu, i da nije oštećena. Radnici su za nju okačili plastičnu mrežu za ograđivanje gradilišta.</div>
<div>
<br /></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg19e4Ev4ODAtFsM8rKXGRRbQy3f4wx3TwNMFvQwxj64ZIKSNJ5ZSlaYhkMHgQGOowuYFQrMGjaIgEVkXkuGTBuZk9xpUhUGHEscwXPw0B38C6aQvb2zvXwA49M_AJhqErYa7ZAWwV6iCI/s1600/11-06-2016_14.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg19e4Ev4ODAtFsM8rKXGRRbQy3f4wx3TwNMFvQwxj64ZIKSNJ5ZSlaYhkMHgQGOowuYFQrMGjaIgEVkXkuGTBuZk9xpUhUGHEscwXPw0B38C6aQvb2zvXwA49M_AJhqErYa7ZAWwV6iCI/s320/11-06-2016_14.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
<div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEho7CN9joBzIM4NQrNvLyjA6ASVFRV6NbFutpGaxHJGO3FiTkEZ14deRz3tU0zOkpYarRBhjElA9jylMVUABmNojU0L0uPaHb4JIf7KdkDfEdmdyxbAmnzUna3r1G4loElKLd332Att7X8/s1600/11-06-2016_15.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEho7CN9joBzIM4NQrNvLyjA6ASVFRV6NbFutpGaxHJGO3FiTkEZ14deRz3tU0zOkpYarRBhjElA9jylMVUABmNojU0L0uPaHb4JIf7KdkDfEdmdyxbAmnzUna3r1G4loElKLd332Att7X8/s320/11-06-2016_15.jpg" width="320" /></a></div>
<div>
<br /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-17711755891673746192016-06-08T15:22:00.005-07:002019-12-26T02:34:48.030-08:00Peta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, dan peti<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠU: Jelena Hudinčec i Nikolina Drlje (2. godina)</b><br />
<b>Dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: Sagita Mirjam Sunara</b><br />
<b><br /></b>
<i>O prethodnim radionicama u Parku skulptura u Sisku čitajte <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>.</i><br />
<br />
<br />
Za razliku od prethodnih dana, ovaj je dan bio više uredski nego terenski. Naš je glavni zadatak bio da na temelju podataka koje smo prikupili vizualnim pregledom i kroz razgovor s g. Abazom Begićem (pre)oblikujemo obrazac za dokumentiranje tehnologije izrade i zatečenog stanja skulptura. Cilj je bio dobiti obrazac čije nam ispunjavanje neće oduzimati previše vremena i koji ćemo moći upotrijebiti za sve skulpture.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Dokumentacijski je obrazac podijeljen u četiri dijela. U prvome se dijelu bilježe opći podaci: od naziva rada i podatka o autoru do dimenzija skulpture. Drugi dio obrasca odnosi se na tehnologiju izrade skulpture, a treći na njezino sadašnje stanje (oštećenja, onečišćenja, tragovi ranijih intervencija). Posljednji, četvrti dio donosi smjernice za održavanje skulpture i uređenje njezinog neposrednog okoliša.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6MgZlPJvxogLOZe0X0X5SxmQjpjFQjOP1dxHTRjLATXizRLXL6lyXNC2mnItp60lEKVagOGERtvQ2hNT4G6F-iDYtjiVQLfj_JBZZDXu8fS7DLpIObCTyeVuyLxkwjSXlW3jeQV7919g/s1600/08-06-2016_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6MgZlPJvxogLOZe0X0X5SxmQjpjFQjOP1dxHTRjLATXizRLXL6lyXNC2mnItp60lEKVagOGERtvQ2hNT4G6F-iDYtjiVQLfj_JBZZDXu8fS7DLpIObCTyeVuyLxkwjSXlW3jeQV7919g/s320/08-06-2016_01.jpg" width="268" /></a><br />
<i>Prvi dio obrasca donosi opće podatke o skulpturi (ovo je obrazac za skulpturu bez naziva Milene Lah; na metalnoj bazi postoji signatura, ali taj podatak još nismo unijeli)</i><br />
<i><br /></i>
<br />
Najzahtjevniji je bio rad na rubrikama koje se odnose na tehnologiju izrade skulptura. Treba reći da su umjetnici koji su sudjelovali u kiparskome dijelu Kolonije uglavnom koristili otpadni materijal, tj. ostatke proizvoda koje je Željezara proizvodila ili prerađivala. Podatke o Željezarinim proizvodima pronašli smo u knjizi Zlatka Čepe <i>Željezara Sisak 1938. – 1978.</i> Tu je knjigu naša profesorica dobila na poklon prije dvije godine od noćnoga čuvara tvrtke Metaling.(!) U knjizi je popisan asortiman osnovnih proizvoda Željezare Sisak. Željezara je proizvodila trake, cijevne lukove, odljevke i različite vrste cijevi (šavne i bešavne, precizne, precizne šavne; nepocinčane i pocinčane; cijevi sa ili bez navoja i spojnica...). Kroz razgovor s g. Begićem doznali smo koje je materijale Željezara Sisak nabavljala od drugih željezara (npr. čelične limove). Doznali smo i to koje su tehnike korištene za obradu elemenata od kojih su skulpture načinjene (plinsko rezanje, prešanje/savijanje, bušenje, tokarenje), ali i za njihovo spajanje (plinsko zavarivanje, elektrolučno zavarivanje, mehaničko spajanje). Moramo priznati da nam je raspoznavanje tehnika obrade i spajanja gradbenih elemenata skulptura zadavalo dosta muka.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihgRZUPpzSSCkNECrN4NiqK-QmMlru6pWqXLroJjpO1yMnBw_foYqOSsOaZFAWmE0M6qciFDZIgr2aunAYWAlOfKeA4Wov2Qs_P-2ZP3h6rCTi-8OLwbu88HKrQePocbqs83UfY0vOSQY/s1600/08-06-2016_02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihgRZUPpzSSCkNECrN4NiqK-QmMlru6pWqXLroJjpO1yMnBw_foYqOSsOaZFAWmE0M6qciFDZIgr2aunAYWAlOfKeA4Wov2Qs_P-2ZP3h6rCTi-8OLwbu88HKrQePocbqs83UfY0vOSQY/s320/08-06-2016_02.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Fotografija cijevnih lukova i bešavnih cijevi objavljena u knjizi </i>Željezara Sisak 1938. – 1978.<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFOFBHUw8NauLSWn5FMIlLTvWlsgvW4-MUHZjWNBMIS54x9_ily0lSTMKoUqWmu3p4D5axOEXU_vr-Stk2ZevDAwdTJ7zqZtdEi7Sy-ySxQrz6n2ngRVErrksAcrdB1l4W7t2Log7hao4/s1600/08-06-2016_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFOFBHUw8NauLSWn5FMIlLTvWlsgvW4-MUHZjWNBMIS54x9_ily0lSTMKoUqWmu3p4D5axOEXU_vr-Stk2ZevDAwdTJ7zqZtdEi7Sy-ySxQrz6n2ngRVErrksAcrdB1l4W7t2Log7hao4/s320/08-06-2016_03.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Milena Lah je koristila cijevne lukove za izradu ove skulpture. Koristila je još bešavnu cijev i deblji čelični lim (za bazu)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Sl2s3Unapp0oZcRW8v5Xj0B68v8_lHE4WgqtkAwlzrRSjv5YLcw6aiELsDhhJr3Bpc1inU-0aA_hrMFmptUgowOFJ3YELro9K8j6Dk78MV0u2haFsJaTEQEleyBazl0xelbFIgb9D9w/s1600/08-06-2016_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Sl2s3Unapp0oZcRW8v5Xj0B68v8_lHE4WgqtkAwlzrRSjv5YLcw6aiELsDhhJr3Bpc1inU-0aA_hrMFmptUgowOFJ3YELro9K8j6Dk78MV0u2haFsJaTEQEleyBazl0xelbFIgb9D9w/s320/08-06-2016_04.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Skulptura Mile Kumbatović </i>Fontana<i> izrađena je od cijevnoga luka (gornji dio), komada uske bešavne cijevi (sredina) i komada široke cijevi prerezane na pola (donji dio)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBZ5BLRdRq86UCSimF8bI_MV9fEJRM9oruZR-NK6Vgwh0QjfjEn8Is4N_RR_eMZ2Xp_r9LdhWgzceuma04YtJ2h71V6SUisOQYzVOeWLASXjOv3AvnD_9prg_8DXTAD62c46HtzHzB8Z0/s1600/08-06-2016_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBZ5BLRdRq86UCSimF8bI_MV9fEJRM9oruZR-NK6Vgwh0QjfjEn8Is4N_RR_eMZ2Xp_r9LdhWgzceuma04YtJ2h71V6SUisOQYzVOeWLASXjOv3AvnD_9prg_8DXTAD62c46HtzHzB8Z0/s320/08-06-2016_05.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Ratko Petrić je za izradu ruku svoga </i>Čovjeka-stroja<i> koristio cijevne lukove i komade cijevi. </i>Čovjek-stroj<i> umjesto šaka ima čelične škare. Torzo mu je izrađen od bešavnih cijevi i čeličnog lima</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEkF7-PicyvYRnQsUARue_0q5yHdpJBY3LD6hm2If_2T_d_v53L0aEbM32Ut4Q8pBoztXl9JHM5YSan1g0U34viIT9dVQvFUGCfmHuYGFmheg0yRtnwnohlILjbocFo1oyasKP-CfyFtA/s1600/08-06-2016_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="199" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiEkF7-PicyvYRnQsUARue_0q5yHdpJBY3LD6hm2If_2T_d_v53L0aEbM32Ut4Q8pBoztXl9JHM5YSan1g0U34viIT9dVQvFUGCfmHuYGFmheg0yRtnwnohlILjbocFo1oyasKP-CfyFtA/s320/08-06-2016_06.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Još jedna fotografija iz knjige </i>Željezara Sisak 1938. – 1978.<i>: kipar Nikola Njirić izrađuje malu skulpturu od spojnica za skelu</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3g3WRwp5GD98Lggf2gNMKdzf1v6MQArb0MSvjdnq2AgyBk-8VzUErvmyTt1kXT4-avQMLaQ5Hvks6Frli8rBn3dUMFG26YVSKBpQYZMv3Of5puUy5YUN8kSoCz5N-mgDICdPmylmjDeQ/s1600/08-06-2016_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3g3WRwp5GD98Lggf2gNMKdzf1v6MQArb0MSvjdnq2AgyBk-8VzUErvmyTt1kXT4-avQMLaQ5Hvks6Frli8rBn3dUMFG26YVSKBpQYZMv3Of5puUy5YUN8kSoCz5N-mgDICdPmylmjDeQ/s320/08-06-2016_07.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Njirićeva skulptura koju smo prije nekoliko dana otkrili u Metalingu</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgZJ-_V40DsQEGIaxjUMaFD3MsnRDOME-MoORIZQgYUgNRGvvMBY8A8OYn3vWDzHu1HusiPkXkQ4a9q3zOcnOpNBbablzm9m451p9ZgVkEdoEns1qG_JWalAZustSjp_NHLyyxUofH7Tag/s1600/08-06-2016_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgZJ-_V40DsQEGIaxjUMaFD3MsnRDOME-MoORIZQgYUgNRGvvMBY8A8OYn3vWDzHu1HusiPkXkQ4a9q3zOcnOpNBbablzm9m451p9ZgVkEdoEns1qG_JWalAZustSjp_NHLyyxUofH7Tag/s320/08-06-2016_08.jpg" width="153" /></a><br />
<i>I kipar Petar Barišić je koristio čelične spojnice za skelu!</i><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhE3QQIUv8lXtVC2lTx76g1PnL5g6z8XzF5hqZjkRJmWqXFxBTOSPJ3Zp8WkX5Y1vATLz12yGZyfHN8wQRz8MpvJSpT8-YecsrsEBfRgRHRZJqRDhvJVXwQ2MJgtwWAhyphenhyphenuTwKA_NeRYL64/s1600/08-06-2016_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhE3QQIUv8lXtVC2lTx76g1PnL5g6z8XzF5hqZjkRJmWqXFxBTOSPJ3Zp8WkX5Y1vATLz12yGZyfHN8wQRz8MpvJSpT8-YecsrsEBfRgRHRZJqRDhvJVXwQ2MJgtwWAhyphenhyphenuTwKA_NeRYL64/s320/08-06-2016_09.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Detalj nedovršene skulpture Petra Barišića </i>Muškarac i žena<br />
<br />
<br />
Ništa lakše nije bilo ni oblikovanje, i kasnije popunjavanje, rubrika koje se odnose na tehnologiju bojenja skulptura. Najveći dio toga posla obavila je naša profesorica. Taj je dio obrasca oblikovan tako da se rezultati vizualnog pregleda povezuju s rezultatima stratigrafske analize.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfN1RUFf8zBHoWzigV_u7hE_POJFclNx1p02zGii1YrIBXH3HDG7409-9zTf-MiLkv_Ohz3yG_jj2C_LljM4yDK0MmIJLHF6cLMBpPyY79r6wopvk9aVEV6w8cr2zgnNBloTDPIr-hL7g/s1600/08-06-2016_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfN1RUFf8zBHoWzigV_u7hE_POJFclNx1p02zGii1YrIBXH3HDG7409-9zTf-MiLkv_Ohz3yG_jj2C_LljM4yDK0MmIJLHF6cLMBpPyY79r6wopvk9aVEV6w8cr2zgnNBloTDPIr-hL7g/s320/08-06-2016_10.jpg" width="308" /></a><br />
<i>Dio dokumentacijskog obrasca koji se odnosi na tehnologiju bojenja skulpture (ovo je obrazac za reljef Branka Ružića </i>Vrata<i>)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZ34bj9bDP768a9U1XXJqRpZ2QLiBVF09TibG4LNbtRcVDSH-HLpB6xB62iXA9oBNAd08mRXmqi-g3HDjHk2s9WHifcrOgj1OoOT3AGEzuritIIjL_9sZV6YAi-Vk7k1qwDR2jcRHqILs/s1600/08-06-2016_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZ34bj9bDP768a9U1XXJqRpZ2QLiBVF09TibG4LNbtRcVDSH-HLpB6xB62iXA9oBNAd08mRXmqi-g3HDjHk2s9WHifcrOgj1OoOT3AGEzuritIIjL_9sZV6YAi-Vk7k1qwDR2jcRHqILs/s320/08-06-2016_11.jpg" width="320" /></a><br />
<i><br /></i>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Na temelju popunjenih dokumentacijskih obrazaca moći će se napraviti procjena stanja svih skulptura iz Parka i odrediti koje bi skulpture najprije trebale doći na red za restauriranje.<br />
<br />
Da razbijemo monotoniju uredskoga rada, sredinom dana odlučili smo prošetati capraškim parkovima. Vrlo brzo smo zaključili da to nije najpametnija ideja; bježeći od roja komaraca, vratili smo se u svoj uredski tabor i ponovno prionuli poslu.<br />
<div>
<br /></div>
</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6912574145206672935.post-84397937359398735732016-06-04T12:22:00.004-07:002019-12-26T02:34:57.819-08:00Peta konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura u Sisku, dan četvrti<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<b>PIŠE: Sagita Mirjam Sunara, doc. art.</b><br />
<b>Fotografije: Sagita Mirjam Sunara</b><br />
<b><br /></b>
<i>O prethodnim radionicama u Parku skulptura u Sisku čitajte <a href="http://stazist.blogspot.hr/search/label/Tvornica%20ba%C5%A1tine%20%C5%BDeljezara%20Sisak" target="_blank">ovdje</a>.</i><br />
<br />
<br />
Nastavili smo pregledavati skulpture i prikupljati podatke o njihovu stanju. Manje je skulpture bilo lako pregledati, za one srednje velike koristili smo dvokrake ljestve, no velike skulpture, poput Kožarićevih <i>Antipoda</i> ili <i>Galebova krila</i> Milene Lah, predstavljale su izazov. Srećom, u pomoć su nam priskočili sisački vatrogasci.<br />
<br />
Zapovjednik Vatrogasne postrojbe grada Siska, g. Miroslav Golub, poslao nam je vozilo opremljeno ljestvama čija dužina iznosi impresivnih 30 metara. U košaru koja se montira na ljestve stanu samo dvije ili tri osobe, pa smo se dogovorili da ćemo Mateo i ja pregledavati skulpture. Vatrogasci su nas podignuli u zrak, sve do vrha 5 i pol metara visokih <i>Antipoda</i>. S takve visine, i iz takve blizine, bilo je lako raspoznati oštećenja i odrediti njihov opseg.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgJYJT4RgcgcWRRqvw5hTSehdp6CF3wUoIUS2sEl_bfJXC796Y6HYSG2bDsEkHVkhPR3EDdH4_3CC7_Fu9dSSKwZZRXSFnFHAjoq7lVW-kadICwBapJnOoLzDbwnVn-b2YZQULkopmVqmg/s1600/04-06-2016a_01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgJYJT4RgcgcWRRqvw5hTSehdp6CF3wUoIUS2sEl_bfJXC796Y6HYSG2bDsEkHVkhPR3EDdH4_3CC7_Fu9dSSKwZZRXSFnFHAjoq7lVW-kadICwBapJnOoLzDbwnVn-b2YZQULkopmVqmg/s320/04-06-2016a_01.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhDnwz6ujr4cd2IulEYh-r29oVcAp869JK5CMI8bzCiB3yHNB9QYc59ZPQm1-br5QIL8PnCQB9r9F3gfNwuSiXA6lbc4hbGxi51feGFymoSQhxElySBG46UQlOhB7ugGibrUGpWCmdrG_U/s1600/04-06-2016a_02a.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhDnwz6ujr4cd2IulEYh-r29oVcAp869JK5CMI8bzCiB3yHNB9QYc59ZPQm1-br5QIL8PnCQB9r9F3gfNwuSiXA6lbc4hbGxi51feGFymoSQhxElySBG46UQlOhB7ugGibrUGpWCmdrG_U/s320/04-06-2016a_02a.jpg" width="213" /></a><br />
<i>Pogled sa zemlje</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTev0qOxhcTgjXtf1Hu8K9XZRs5J0RtIlcvRFGCNz-jKTshNtWG9cWqz-TfnvJ6zwap3lPkn15aoAMdAw4fn_oVVe1qmPk3Gf6AN67YEJDqtH2cbes10FknUJ0eCGMMlMdjHPujXC_GSU/s1600/04-06-2016a_03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTev0qOxhcTgjXtf1Hu8K9XZRs5J0RtIlcvRFGCNz-jKTshNtWG9cWqz-TfnvJ6zwap3lPkn15aoAMdAw4fn_oVVe1qmPk3Gf6AN67YEJDqtH2cbes10FknUJ0eCGMMlMdjHPujXC_GSU/s320/04-06-2016a_03.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Pogled iz košare vatrogasnog vozila</i><br />
<i><br /></i>
<i><br /></i>
Nakon Kožarićevih <i>Antipoda</i>, na red je došlo <i>Galebovo krilo</i>, monumentalna skulptura Milene Lah. Visinu skulpture izmjerili smo laserskim metrom: 8,75 m!<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglftZdATzidDf_GQLH5kIOEwrXAqxuRBrC0fM8UPlaQfkb2u2TWyB1kBIatJeNWoGz0N2-v1hgjdS7pamXfbHYE8MXlIKHvnHirib4jjGZ3gyam1kqJyghF2LzDJ2v9mSCWVog7EzRt4A/s1600/04-06-2016a_04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglftZdATzidDf_GQLH5kIOEwrXAqxuRBrC0fM8UPlaQfkb2u2TWyB1kBIatJeNWoGz0N2-v1hgjdS7pamXfbHYE8MXlIKHvnHirib4jjGZ3gyam1kqJyghF2LzDJ2v9mSCWVog7EzRt4A/s320/04-06-2016a_04.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiNzsIeDsnmCYfALMetV_xNg25ZJux2Hi3rmNlrxjH3vFPfvq5mdfSNlWPexTMD5wG639_Ambtzqs3HAYh0hosOoYd3ymELj-90TGuzH4oW2vYlDuekpg9C6iBRPBy3Ujc38GjjLLa7Z9o/s1600/04-06-2016a_08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiNzsIeDsnmCYfALMetV_xNg25ZJux2Hi3rmNlrxjH3vFPfvq5mdfSNlWPexTMD5wG639_Ambtzqs3HAYh0hosOoYd3ymELj-90TGuzH4oW2vYlDuekpg9C6iBRPBy3Ujc38GjjLLa7Z9o/s320/04-06-2016a_08.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6PtdlpOLTCZDn4L6-N4SlyvIY6MeWY1rNpsZ5uiHzit67bZvpCUV1FYITm2L6KqreYrrY4Xu5gqJUWoBp5C9whFk3ziwZ4bccBOWa7OzaVytQM3rqXfbJQYRxioOROELg_mwj8IDJKJc/s1600/04-06-2016a_05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6PtdlpOLTCZDn4L6-N4SlyvIY6MeWY1rNpsZ5uiHzit67bZvpCUV1FYITm2L6KqreYrrY4Xu5gqJUWoBp5C9whFk3ziwZ4bccBOWa7OzaVytQM3rqXfbJQYRxioOROELg_mwj8IDJKJc/s320/04-06-2016a_05.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEidFAFF_ZEowjNKWi1MaeWsbmmptEeR2FmhY4gT-i6frvz0NfJtFrlFlBaAHd1ruM3yWsb242ymVDkp6QxJTsuSeIfLpn-1JRxV60qzbAk-3HsjgPvAott6jynmrUllC9NlU37bvL61aNY/s1600/04-06-2016a_06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEidFAFF_ZEowjNKWi1MaeWsbmmptEeR2FmhY4gT-i6frvz0NfJtFrlFlBaAHd1ruM3yWsb242ymVDkp6QxJTsuSeIfLpn-1JRxV60qzbAk-3HsjgPvAott6jynmrUllC9NlU37bvL61aNY/s320/04-06-2016a_06.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPG2gyg5b9jVKP5Dw12u5wZEaGxZDR-Un0XqCtQrSkOPo_6JNe-lDt3Rfxj8uS4thpxMyQ6wPXWGTdFoQkin82ORLS_C5yccyIHmoFVGu0wKjXRiuiWoZ9BLdWwtOehnWP8Mix-Z40AjY/s1600/04-06-2016a_07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPG2gyg5b9jVKP5Dw12u5wZEaGxZDR-Un0XqCtQrSkOPo_6JNe-lDt3Rfxj8uS4thpxMyQ6wPXWGTdFoQkin82ORLS_C5yccyIHmoFVGu0wKjXRiuiWoZ9BLdWwtOehnWP8Mix-Z40AjY/s320/04-06-2016a_07.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<br />
U pratnji vatrogasaca obišli smo još skulpturu <i>Leptir</i> Zvonimira Kamenara. Nakon toga smo se pozdravili s njima i nastavili s pregledom manjih skulptura.<br />
<br />
Na popisu skulptura koje smo taj dan trebali obraditi našla se cvjetolika skulptura Vere Fischer o kojoj sam pisala <a href="http://stazist.blogspot.hr/2016/05/uvod-u-5-konzervatorsko-restauratorsku.html" target="_blank">ovdje</a>. Ta je skulptura u prosincu prošle godine demontirana radi polaganja cijevi toplane. Ne znam kad je vraćena na svoje mjesto, ali se vidi da je montaža izvedena nemarno: zemlja je grubo nabacana oko betonskog podesta, središnji dio skulpture pun je zemlje i kamenčića, jedan dio odlomljene trake ("latice") bio je zatrpan zemljom... Nestala je i pločica s osnovnim podacima o skulpturi.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWRX6cAjS7rYgdIkupSSXOrePwb6OjDjqIjD_Z5Gmpda-ZdmU3UwfEHY9FBRQLo8irJ682JPyE5OI-iaqKCY5hca3ah1MsUbKN2Mh-mqBLzLP_Z-96j3mmfPLMXHkyzNh-VtxuV2t_g_0/s1600/04-06-2016a_09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWRX6cAjS7rYgdIkupSSXOrePwb6OjDjqIjD_Z5Gmpda-ZdmU3UwfEHY9FBRQLo8irJ682JPyE5OI-iaqKCY5hca3ah1MsUbKN2Mh-mqBLzLP_Z-96j3mmfPLMXHkyzNh-VtxuV2t_g_0/s320/04-06-2016a_09.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Skulptura Vere Fischer</i><i> - stanje u ožujku 2015. (foto: Neven Peko)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9cCrwk8jjqdn7NsbPGENC4Lc2JaKSOkK-9m-L_9S6xP-3casTYIyxuOosY8fG0oGz4WpCRyFg4H_gMxHXl3uJeKdUp5SN2GMb2jxVhmbsj3WikVFSeKklbLlDiSnF5_kZ0LM47vDYtXU/s1600/04-06-2016a_10.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9cCrwk8jjqdn7NsbPGENC4Lc2JaKSOkK-9m-L_9S6xP-3casTYIyxuOosY8fG0oGz4WpCRyFg4H_gMxHXl3uJeKdUp5SN2GMb2jxVhmbsj3WikVFSeKklbLlDiSnF5_kZ0LM47vDYtXU/s320/04-06-2016a_10.jpg" width="320" /></a><br />
<i>U prosincu 2015. skulptura je </i><i>izvađena iz zemlje zajedno s podestom</i><i>. Prilikom demontaže i premještanja odlomio se jedan komad (jedna metalna traka)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPOKEzIQtIyfSfd-7jMN_ZoRYzmGE_ENARs5zK0M4EAQaZqKFJOpVROM9RctPnb3wqR314tA51WWl-9rz4SikS2m6kbJVmJqvAUI7cj7giG3nuOqJw53bWzOjl3hrPhHFugG1IvvB195k/s1600/04-06-2016a_11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPOKEzIQtIyfSfd-7jMN_ZoRYzmGE_ENARs5zK0M4EAQaZqKFJOpVROM9RctPnb3wqR314tA51WWl-9rz4SikS2m6kbJVmJqvAUI7cj7giG3nuOqJw53bWzOjl3hrPhHFugG1IvvB195k/s320/04-06-2016a_11.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Stanje koje smo zatekli prilikom obilaska terena (lipanj 2016.)</i><br />
<i><br /></i>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEFxEU05lhSy4iFHMTnXT10yUhh59OtuFsQ76pN_InaM1VU4H64CciwtLO5X98ePdvMFob2fh_WTkt3MPtII8CHNsRcAPWL7za3gNz3FNp9oN59P63590XjkVRODvtJA5f6mDLqZK2IMk/s1600/04-06-2016a_12.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEFxEU05lhSy4iFHMTnXT10yUhh59OtuFsQ76pN_InaM1VU4H64CciwtLO5X98ePdvMFob2fh_WTkt3MPtII8CHNsRcAPWL7za3gNz3FNp9oN59P63590XjkVRODvtJA5f6mDLqZK2IMk/s320/04-06-2016a_12.jpg" width="320" /></a><br />
<i>Zemlja oko podesta nije poravnana. Donji dio skulpture pun je zemlje i kamenčića</i><br />
<br />
<br />
Nismo mogli ostaviti skulpturu u takvome stanju, pa smo je očistili s pomoću širokih kistova. Pažljivo smo podignuli čeličnu traku koja je utonula u zemlju, i ispod nje ugurali nekoliko kamena. Nažalost, više nismo mogli učiniti.<br />
<br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjm77zXQl2sjtYGK8wYy05qkevgKMfbBq3ErrJ2aOOash-I8Or12_4wyv1bzYn8dCWKWglryYFDtWf75_a04ZvbVPWv478A8Pl1WsmnNHG5RNK_fwfMHfs8hL5_q02bVSnjTZqU1GS463Y/s1600/04-06-2016a_13.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjm77zXQl2sjtYGK8wYy05qkevgKMfbBq3ErrJ2aOOash-I8Or12_4wyv1bzYn8dCWKWglryYFDtWf75_a04ZvbVPWv478A8Pl1WsmnNHG5RNK_fwfMHfs8hL5_q02bVSnjTZqU1GS463Y/s320/04-06-2016a_13.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEim2Rmqyndbc-V50ADQ0UoHhs-obLNfPNVgXz18aXUuuaY_JJpx27GHNzPcIPgHfr7W2kDbKqxYygTwLWIw8DtfUgg4fXl6ymMydBhqNIHICnpVnVNyFMLnVtek514-uhUdYrO3dLRTxYk/s1600/04-06-2016a_14.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEim2Rmqyndbc-V50ADQ0UoHhs-obLNfPNVgXz18aXUuuaY_JJpx27GHNzPcIPgHfr7W2kDbKqxYygTwLWIw8DtfUgg4fXl6ymMydBhqNIHICnpVnVNyFMLnVtek514-uhUdYrO3dLRTxYk/s320/04-06-2016a_14.jpg" width="320" /></a><br />
<br />
<br />
Naš boravak u Capragu nije prošao nezapaženo. Dok pregedavamo i mjerimo skulpture, stanari obližnjih zgrada znatiželjno nas promatraju s balkona i prozora. Prolaznici zastajkuju, tu i tamo netko s nama zapodjene razgovor.<br />
<br />
Čini mi se da ovdje svaki razgovor započinje ili završava sa Željezarom. "Nemojte me krivo shvatiti," kazao nam je jedan postariji čovjek na biciklu dok smo radili na skulpturi Thea Amreina Kujundžića znakovitog naziva <i>Naš život</i>, "ali ja sam u Željezari primao plaću prvoga u mjesecu, imao sam stan i auto, Željezara me slala na ljetovanje. Sad jedva spajam kraj s krajem." Dok sam fotografirala <i>Glava bika</i>, rad<i> </i>kipara Jure Žaje, jedna mi je gospođa ispričala da su ona i njezin pokojni suprug radili u Željezari, ali su oboje ostali bez posla. ("Jeste li znali da je Željezara upošljavala 15 000 ljudi?!") "Sve ovo što vidite", rekla mi je i zaokružila pogledom po naselju, "sve je to Željezara napravila." Večer prije toga, u autobusu na putu za centar grada, druga mi je gospođa povjerila da je trideset godina radila u Željezari, a sad je bez posla. "Vidiš ovo ovdje?", rekla je i pokazala na zgrade pokraj kojih smo prolazili. "Sve ovo što vidiš, dokle god ti pogled seže, sve osim trgovačkih centara - to ti je izgradila Željezara. A sad smo nitko i ništa!"<br />
<br />
Ipak, ne mislim da je Sisak grad bez perspektive - upravo suprotno! Vjerujem da ostavština Željezare Sisak - od tvorničkih pogona do skulptura na kojima sada radimo - može biti zamašnjak razvoja cijeloga grada. Zamišljam da je autobusna postaja ispred ulaza u nekadašnju Željezaru informativni centar za posjetitelje i mali muzej Željezarine likovne kolonije. Na tome bi se mjestu mogli dobiti osnovni podaci o Željezari i Parku skulptura, i unajmiti bicikli za obilazak Capraga. Zamišljam da postoje karte s predloženim planom obilaska za pješake i bicikliste, npr. obilazak skulptura koje su nastale iste godine ili skulptura koje se bave sličnom tematikom. Zamišljam da postoji multimedijski vodič kroz park. Toliko smo zanimljivih priča čuli od umjetnika, voditelja Kolonije i Željezaraca koji su sudjelovali u izradi skulptura! Veliku zelenu površinu između Željezare i prvih stambenih zgrada, koju krasi nekoliko skulptura, zamišljam kao uređeni park koji rado pohode izletnici i u kojemu đaci prate nastavu iz likovne umjetnosti. Bila bi to najljepša učionica na otvorenom!<br />
<br />
Vjerujem da se sve ovo (i puno više!) može ostvariti, samo nam trebaju hrabre ideje, mudro planiranje i odgovorno upravljanje.</div>
Sagita Mirjam Sunarahttp://www.blogger.com/profile/10399419204663054897noreply@blogger.com0