četvrtak, 15. prosinca 2011.

Sve o Pemulenu

PIŠU Stjepan Krešić i Lana Kekez, as.


Portret časnika slikara Karla Nagla iz 19. stoljeća jedna je od umjetnina na kojoj ove godine radimo. Konzervatorsko-restauratorski zahvat na toj slici prošle su akademske godine započele Jelena Zagora i Petra Perlain. Njih su dvije sada na petoj godini studija i rade svoje završne radove. Zahvat koji su izvele na Portretu časnika, ali i popratno povijesnoumjetničko istraživanje, opisale su u ranijim postovima. Ukratko, sa slike su uklonile površinsku nečistoću te su pokušale pronaći prikladnu metodu za uklanjanje laka s inkarnata.

Specifičnost ove slike, kao i drugih slika iz 19. stoljeća, jesu lazure: tanki, gotovo prozirni slojevi boje kojima umjetnik "gradi" prikaz. Uz to što sadrže više medija (veziva) nego pigmenta, lazure su često istog ili sličnog sastava kao završni lak. To je bio slučaj i sa Časnikom. Jelena i Petra nisu uspjele pronaći metodu koja će im omogućiti uklanjanje laka bez odstranjivanja ili oštećivanja lazura. U restauraciji vrijedi sljedeće pravilo: ako nešto ne možeš napraviti na siguran način, nemoj ni raditi! Vodeći se idejom da će restauratori u budućnosti raspolagati boljim metodama, Časnik je ostavljen da čeka bolja vremena.

Nismo mogli ni slutiti da će bolja vremena doći vrlo brzo. U lipnju 2011. godine Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu ugostio je svjetski poznatog restauratora Richarda Wolbersa. Wolbers je održao radionicu o čišćenju slika na kojoj su sudjelovali restauratori iz cijele Hrvatske, među njima i Lana. Na radionici se upoznala s Pemulenom TR 2, polimernim materijalom nove generacije koji je Wolbers "posudio" iz kozmetičke industrije.

Pokusno čišćenje Portreta časnika

Što je Pemulen i kako se koristi?

Po kemijskom sastavu, Pemulen TR 2 je kopolimer poliakrilne kiseline nalik Carbopolu, umrežene dugolančanim metakrilatom. Sadrži lipofilne (metakrilat) i hidrofilne dijelove (akrilna kiselina). Ti dijelovi različitih afiniteta omogućuju mu da se ponaša kao primarni emulgator. Drugim riječima: Pemulen TR 2 može se koristiti za pripravljanje emulzija ulja u vodi bez dodatka sapuna ili tenzida.

Pemulen TR 2 u formi gela može se koristiti za uklanjanje površinske nečistoće. Prema potrebi, mogu mu se dodati kelati i/ili tenzidi. Priroda ovog polimera omogućava kombinirano djelovanje vode, otapala, kelata i tenzida, što otvara nove mogućnosti u području čišćenja slika. Budući da je sredstvo za čišćenje u formi gela, njegovo se djelovanje ograničava na površinu slikanog sloja, uz maksimalnu kontrolu prodiranja navedenih materijala u sliku.

Priredili smo dva gela na bazi Pemulena TR 2, jedan pH vrijednosti 6 i drugi pH vrijednosti 8. Zašto baš taj raspon pH vrijednosti? Zato što je to tzv. sigurnosna zona ulja, unutar koje neće doći do oštećivanja uljenog oslika.

Evo recepata:

Gel pH 6
Destilirana voda, 100 ml
Trietanolamina, 1 ml
Pemulen TR 2, 1 g

Gel ph 8
Destilirana voda, 100 ml
Trietanolamina, 4 ml
Pemulen TR 2, 1 g


Kako se, dakle, radi s gelom/emulzijom? Gel/emulzija se finim kistom nanese na malu površinu slike. Prema osjećaju, lagano se protrlja, a potom ukloni pamučnim tamponom. Površina se mora osušiti na zraku. Ako je nakon sušenja ljepljiva na dodir, ispere se vodom i ponovno ostavi da se osuši na zraku. Ako je i nakon toga ljepljiva na dodir, ispere se Shellsolom T.

Pemulen i Časnik

Pokusno čišćenje izvršili smo na licu portretiranog muškarca. Pemulen TR 2 gelovi, bez dodatka otapala, djelomično su uklanjali lak. Kako bismo "pojačali" djelovanje gela pH vrijednosti 6, u 10 grama gela dodali smo 0.3 grama benzil-alkohola. Dodavanjem benzil-alkohola dobili smo 3 postotnu emulziju gela. Iako je profesor Wolbers na radionici u Zagrebu savjetovao korištenje emulzija koje sadrže 5 – 20 % otapala, odlučili smo se za koncentraciju nešto nižu od donje preporučene granice, jer nam je omogućavala bolju kontrolu uklanjanja laka, bez oštećivanja lazura.

Zahvat uklanjanja laka bio je vrlo izazovan, jer je trebalo precizno odrediti vrijeme izlaganja površine sredstvu za čišćenje. Emulzija se morala ukloniti 5 do 10 sekundi nakon nanošenja, u suprotnom bi počela djelovati na fine lazure koje smo željeli sačuvati. Taj smo problem uočili već u fazi pokusnog čišćenja kada se emulzija, nakon kratkog djelovanja, pamučnim tamponom uklanjala s površine. Ako je bila predugo ostavljena na slici, vezivo u lazuri počelo bi se otapati pa bi se tampon lagano lijepio za bojani sloj. U restauriranju, znamo, nema pravila i svaka umjetnina predstavlja problem za sebe. Uspješnost čišćenja uvelike ovisi o restauratorovoj vještini i osjećaju za mjeru.

Debljina laka na licu portertiranog muškarca varira pa je neke površine trebalo više puta čistiti emulzijom, dok je na drugima bilo dovoljno jedno nanošenje emulzije.


nedjelja, 11. prosinca 2011.

Stjepan Krešić, novi "stažist među umjetninama"

PIŠE Sagita Mirjam Sunara, doc.


Jelenin i Petrin rad na slikama Gospa Lurdska i Portret časnika ove će akademske godine nastaviti Stjepan Krešić, student četvrte godine koji specijalizira konzerviranje i restauriranje štafelajnih slika i polikromiranog drva. Osim rada na umjetninama, pred Stjepanom je još jedan važan zadatak: pisanje tekstova za blog Stažiranje među umjetninama.


Zamolila sam ga da se, kroz odgovore na nekoliko kratkih pitanja, predstavi čitateljima.

Stjepane, koju ste školu završili i zašto ste odlučili upisati studij konzervacije-restauracije?
Završio sam Prvu gimnaziju u Splitu. Studij konzervacije-restauracije odlučio sam upisati, jer sam smatrao da je to idealan spoj znanja koja sam stekao u gimnaziji i osobnih afiniteta i sposobnosti.

Studenti na drugoj godini mogu pratiti nastavu iz dvije specijalizacije, a na trećoj se opredjeljuju za jedno specijalističko usmjerenje. Što Vas je privuklo štafelajnim slikama i polikromiranom drvu?
Za konzervaciju-restauraciju štafelajnih slika i polikromiranog drva sam se opredijelio zato što prema slikarstvu gajim veliki afinitet. Smatram da sam sposoban baviti se tim područjem, prema tome – ovo je bila idealna specijalizacija za mene.

Na kojim ste projektima do sada radili?
Na trećoj godini studija restaurirao sam jedan drveni polikromirani i više puta preslikani svijećnjak. Cijelu sam godinu uklanjao preslik s tog predmeta, uglavnom mehanički, odnosno skalpelom. Na ranijim godinama studija sudjelovao sam u izvođenju nekih zahvata na Peristilu Dioklecijanove palače, primjerice čišćenju. Također sam izvodio neke zahvate na slikama u splitskoj radionici Hrvatskog restauratorskog zavoda.


Što Vam je od toga bilo najzanimljivije?
Najzanimljivije mi je bilo raditi na Peristilu, jer sam naučiti raditi s laserom. Još zanimljivija mi je bila činjenica da dajem svoj doprinos, makar mali, obnovi jednog tako velikog i važnog spomenika kulture.

Nastavnici s kojima će Stjepan raditi ove godine – Jurica Matijević, Lana Kekez i autorica ovoga članka – nadaju se da će mu četvrta godina studija biti najzanimljivija do sada.

U idućem postu Stjepan će pisati o primjeni inovativnih tehnika čišćenja u restauriranju Portreta časnika. S nestrpljenjem to čekamo!