srijeda, 7. svibnja 2014.

Studenti o studentskoj konferenciji (2. dio)

PIŠE Katarina Cvrlje, 1. god.
Uredila: Sagita Mirjam Sunara, doc. 
Fotografije: S. M. Sunara


Zadnji dan konferencije je prebrzo došao.

Prvu je sesiju otvorila Anna Pilarski (Njemačka) s predavanjem na temu istraživanja fleksibilnih kitova za drvo spravljenih prema receptima Bernharda Mintropa. Anna nam je nakon predavanja pokazala daske s uzorcima testiranih materijala.

Anna Pilarski

Uzorci testiranih kitova

Slijedilo je predavanje Ksenije Janković (Slovenija) o preventivnoj konzervaciji i pravilnoj pohrani dagerotipija iz nekoliko kulturnih ustanova u Sloveniji. Nakon nje, Petra Richter s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu prezentirala je radove na uljenoj slici na drvu Poklonstvo kraljeva iz Dijecezanskoga muzeja u Zagrebu. Slika je bila u lošem stanju pa je najprije trebalo zaštititi slikani sloj lijepljenjem japanskog papira preko njezina lica. Materijale za taj zahvat Petra je ispitala na oslikanim drvenim pločicama.

Osobito zanimljiva bila je prezentacija Poljaka Oskara Hanuseka; to je bilo jedino predavanje koje se bavilo temom konzerviranja-restauriranja djela suvremene umjetnosti. Oskar je govorio o jednoj skulpturi poljske umjetnice Marie Pinińske-Bereś (1931.-1999.) koja oblikom i materijalima podsjeća na žensko tijelo. Zbog propadanja poliuretanske spužve, jednog od gradbenih materijala skulpture, ona je promijenila formu, a time je izgubljen dio poruke umjetničkog djela. Odgovor na pitanje kako restaurirati skulpturu i kakovo značenje imaju materijali koje je umjetnica koristila pronađeni su u njezinom osobnom arhivu.


Oskar Hanusek

Posljednje predavanje trećega dana konferencije održala je Petra Juvan (Slovenija) koja je predstavila rezultate istraživanja mikroklimatskih uvjeta u crkvi u kojoj se čuvaju dvije slike slovenskoga baroknoga slikara Valentina Metzingera.

Za kraj, student zagrebačke Akademije Ivan Tibor Grujić prikazao je kratki video o konzervatorsko-restauratorskim radovima na drvenoj polikromiranoj skulpturi sv. Mihovila Arkanđela.

Prije pauze trebali smo ubaciti svoje glasačke listiće u glasačke kutije. Na jednom smo listiću ocjenjivali kvalitetu usmenih izlaganja i PowerPoint-prezentacija, a na drugome smo trebali navesti redni broj postera koji smo smatrali najboljim.


Glasački listić za predavanja; ocjenjivali smo kvalitetu usmenih izlaganja i PPT-prezentacija


Glasačke kutije


Nagrada "Zvonimir Wyroubal" dodjeljivala se u tri kategorije: za najbolje usmeno izlaganje, najbolju PPT-prezentaciju i najbolji poster

Dok su se glasovi prebrojavali, još jednom smo obišli restauratorske radionice Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti. Zagrebački studenti pokazali su nam umjetnine na kojima trenutno rade.

Glasovi su prebrojani i napokon smo doznali imena dobitnika. Nagrada za najbolje usmeno izlaganje dodijeljena je Joanni Zwinczak (Poljska). Nagradu za najbolju PPT-prezentaciju dobili su Ana Maly, Julia Mitterbauer i Marco Rican (Austrija), a nagrada za najbolji poster dodijeljena je Zali Kalan (Slovenija). Uz veliki pljesak dobitnicima su uručene nagrade "Zvonimir Wyroubal". Plakete je izradila kiparica Dora Kovačević, a poklon-paket s knjigama darovala im je izdavačka kuća Archetype Publications.


Dobitnici nagrade "Zvonimir Wyroubal" za najbolju PPT-prezentaciju i najbolje usmeno izlaganje

Jedna je nagrada uručena počasnome gostu ovogodišnje konferencije, direktoru izdavačke kuće Archetype Publications, gospodinu Jamesu Blacku.

Dora Kovačević uručila je plaketu Jamesu Blacku

Na opće oduševljenje, Dora Kovačević dodijelila je dva malena "Wyroubala" marljivim članicama organizacijskog odbora, Nevi Pološki i Barbari Horvat.


Barbara Horvat i Neva Pološki

Njih su dvije na kraju podijelile vrijedne pakete s knjigama predstavnicima fakulteta koji su sudjelovali na konferenciji. Jako mi je drago što će sada studenti iz drugih europskih zemalja moći učiti o bogatoj kulturnoj baštini naše zemlje i naporima koji se ulažu u njezino očuvanje.

Druženje smo zaključili zajedničkom fotografijom. Nije bilo lako oprostiti se od kolega, profesora i novostečenih prijatelja... Koristim ovu prigodu da čestitam organizator(ic)ama konferencije na sjajno obavljenom poslu. Lijepo smo se proveli i puno toga naučili. S nestrpljenjem čekam(o) sljedeću konferenciju, koja se održava u Splitu!



Dojmovi kolega

Na konferenciji je aktivno sudjelovalo šestero studenata Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu: Helena Ugrina (5. godina), Karmen Milić i Josip Nižetić (2. godina) te Bernarda Đurić, Nikolina Lovrić i ja (1. godina). Helena je održala predavanje; ostali studenti predstavili su svoje postere. U Zagreb je doputovalo još troje brucoša: Martina Bilobrk, Dora Blažević i Oliver Molnar. Došla je i Josipa Krolo, studentica 2. godine.


U gornjem redu sjede Nikolina Lovrić i Katarina Cvrlje, ispod njih su Josip Nižetić, Oliver Molnar, Karmen Milić, Bernarda Đurić i Martina Bilobrk, a na najdonjoj stepenici sjedi Dora Blažević

Nama, studentima, ovo je bilo jako korisno iskustvo. "Sudjelovanje na konferencijama studentima donosi niz pogodnosti," kaže moja kolegica Nikolina Lovrić. "Upoznajete kolege iz drugih zemalja pa možete s njima razgovarati o sličnostima i razlikama između studijskih programa. To je i prilika za sklapanje novih prijateljstava." Nikolini se dopalo to što je na konferenciji, osim kolega-studenata, upoznala profesionalne konzervatore-restauratore iz različitih specijalističkih područja, ali i druge profesore.

Zanima me je li joj engleski, kao službeni jezik konferencije, predstavljao problem. "Nipošto! To što su predavanja bila na engleskom jeziku samo nam je pomoglo da poboljšamo svoje govorne sposobnosti," objašnjava. Kao i ostalim studentima prve godine, puno toga što je na konferenciji čula Nikolini je bilo potpuno novo – i u tome vidi važnost stručnih skupova. "Konferencije nisu nimalo dosadne. Svrha je takovih događanja da se ljudi druže i razmjenjuju iskustva. Dodatna vrijednost ove konferencije bila je u tome što su sudionici mogli upoznati kulturnu baštinu naše zemlje, odnosno posjetiti neke muzeje i vidjeti što se događa 'iza kulisa'. Bilo je to poučno, zanimljivo i zabavno iskustvo koje bih voljela ponoviti!"

Nema komentara:

Objavi komentar