PIŠE Tana Marčeta (1. godina)
Ispravila: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara
Fotografije i njihovi opisi: S. M. Sunara
Domaćin ovogodišnje Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije, koja je održana od 20. do 22. travnja u Zagrebu, bio je Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom tri dana studenti konzervacije-restauracije iz Splita, Zagreba i Dubrovnika, ali i njihovi kolege iz inozemstva – iz Budimpešte, Krakova, Paradubica, Ljubljane, Sarajeva i Beograda – predstavili su jedni drugima svoj rad kroz predavanja i postere.
Splitski studij konzervacije-restauracije ove se godine predstavio dvama posterima, no njihovi autori nisu bili u mogućnosti osobno sudjelovati na konferenciji. Ipak, iz Splita je u Zagreb doputovala sedmeročlana "delegacija": studentice 1. godine Tana Marčeta i Leonarda Miletić, studentice 2. godine Marija Curić i Ana-Marija Lučić, apsolventica Matea Milat i dvoje nastavnika, doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara i izv. prof. Jurica Matijević.
Prvi dan konferencije započeo je registracijom sudionika. Prilikom registracije svaki je sudionik dobio knjižicu sažetaka i glasački listić za izbor najboljeg predavanja, PowerPoint prezentacije i postera.
Konferencija se održavala u prostorima Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina zagrebačke Akademije
Za registraciju sudionika bili su zaduženi zagrebački studenti
Tana Marčeta i Leonarda Miletić, studentice 1. godine konzervacije-restauracije iz Splita. U platnenoj vrećici nalazi se knjižica sažetaka, blokić i kemijska olobka
Sažeci usmenih izlaganja i postera objavljeni su na službenoj web-stranici konferencije (rubrike Predavanja i Posteri)
Na svečanom otvorenju pozdravne su govore održali prof. Aleksandar Battissta Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, i doc. dr. sc. Domagoj Šatović, pročelnik Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Nakon uvodnih riječi krenule su prezentacije.
Doc. dr. sc. Domagoj Šatović poželio je dobrodošlicu svim sudionicima konferencije
Prvo predavanje održala je Alicja Sawoniuk, studentica 5. godine konzervacije-restauracije iz Krakova koja boravi u Zagrebu na Erasmus+ razmjeni . Ona je govorila o primjeni vodenih disperzija titanovog dioksida u čišćenju zidnih slika. Testirala je dva takva komercijalno dostupna proizvoda za uklanjanje čađe sa zidnih oslika u interijeru. Iz njezinog smo izlaganja mogli zaključiti da je postupak jeftiniji i brži od drugih metoda čišćenja, da se može primjenjivati i u zatvorenom prostoru i vani, te da je pogodan i za skulpture. Jedina mana je to što se na oslikanim površinama stvara bjeličasta koprena, što mijenja izgled boja.
Iva Carević, Katija Maškarić i Mia Perković, studentice 1. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije sa Sveučilišta u Dubrovniku, govorile su o konzerviranju-restauriranju knjige Martina Rose Breve Compendivm Nationis Glorisae Totivs Lingvae illyricae iz 17. stoljeća . Knjiga je bila jako oštećena. Osobito izražena bila su oštećenja uzrokovana djelovanjem insekata i vlage. Ostatci selotejpa također su predstavljali problem. Iva, Katija i Mia opisale su cijeli proces konzerviranja-restauriranja, od čišćenja listova knjige do njezinog ponovnog uvezivanja.
Student 4. godine konzervacije-restauracije iz Budimpešte Marcell Miklos prezentirao je rad s temom "Konzerviranje-restauriranje afričkoga mača s koricama izrađenim od reptila s područja Nila". Predmet datira iz 19. stoljeća, a čuva se u Etnografskom muzeju u Budimpešti. Oštećenja su bila raznolika: metal je korodirao, a dijelovi načinjeni od kože bili su suhi i lomljivi. Nakon opsežnog konzervatorsko-restauratorskog zahvata, predmet je pohranjen u specijalnu kutiju. Mač nije vraćen u korice, da ne nastanu nova oštećenja.
Svako je predavanje bilo popraćeno PowerPoint prezentacijom. Službeni jezik konferencije bio je engleski (na slici: Alicja Sawoniuk)
Studenti su predstavili teme koje su istraživali ili konzervatorsko-restauratorske zahvate koje su proveli na umjetninama (na slici: Marcell Miklos)
Nakon svakog izlaganja publika je mogla postavljati pitanja (na slici: Paulina Kralka)
Maja Potrawiak, studentica 6. godine konzervacije-restauracije iz Krakova, održala je predavanje o konzerviranju-restauriranju ikone s prikazom Bogorodice i djeteta, kopiji jedne starije ikone. Slika je u 19. stoljeću doživjela drastičnu restauraciju; izvorna je pozadina potpuno odstranjena, a na drvenu je podlogu nanesena nova preparacija i sloj metalnih listića. Opsežan zahvat koji je Maja provela uključivao je odstranjivanje pozadine koja je dodana u 19. stoljeću i rekonstruiranje izvornog izgleda pozadine (tijekom istraživanja otkriveni su tragovi izvorne dekoracije). U raspravi koja se razvila nakon izlaganja postalo je jasno da za rekonstrukciju dekorativnih elemenata aureola nije bilo dovoljno podataka.
Mia Prahin, studentica 4. godine konzervacije-restauracije iz Zagreba, upoznala nas je s postupkom odvajanja zidnih slika od podloge. To je jedna od praktičnih vježbi koje zagrebački studenti rade u okviru predmeta Konzerviranje-restauriranje zidnih slika. Mia je opisala tri postupka: stacco massello – odvajanja zidne slike zajedno s nosivom građom, stacco – odvajanje sloja boje sa žbukom, strappo – odvajanje samo sloja boje. Naglasila je da se radi o opasnim, invazivnim i ireverzibilnim zahvatima.
Studentica 2. godine diplomskoga studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku Tea Borovina govorila je o konzerviranju-restauriranju oleografije iz 19. stoljeća koja prikazuje treću postaju Križnoga puta. Papirni je nositelj bio oštećen, a lak jako taman. Uklanjanje laka bilo je izrazito problematično.
Sljedeće je predavanje održala studentica 4. godine konzervacije-restauracije iz Beograda Katarina Milosavljević. Ona je govorila o kamenom nadgrobnom križu koji datira iz 17. ili 18. stoljeća. Konzervatorsko-restauratorski zahvat uključivao je čišćenje površine i rekonstruiranje nedostajućih dijelova. Usto je izrađen digitalni 3D model križa.
Prvi dan konferencije zaključila je Paulina Kralka, studentica 5. godine konzervacije-restauracije iz Krakova. Ona je održala predavanje o lutkama s otoka Jave koje se koriste u kazalištu sjena (ako želite znati više o toj temi, pogledajte ovaj video). Paulina je istražila tehnologiju izrade pet takvih lutki iz zbirke Nacionalnog etnografskog muzeja u Krakovu. Lutke su izrezbarene u drvu i obojene, a ruke su im izrađene od kože. Jedan od Paulininih zadataka bio je osmisliti kako lutke prezentirati u izložbenom prostoru. Uz pomoć 3D printera izradila je pomične proteze za nedostajuće dijelove lutki.
Nakon njezinog predavanja odšetali smo do zgrade Akademije likovnih umjetnosti u Ilici gdje je bio poslužen ručak. Bila je to prilika za neformalno druženje s kolegama i razmjenu dojmova.
U pauzama između predavanja sudionici konferencije mogli su razgledati izložbu postera
Na konferenciji su se po povoljnim cijenama mogle kupiti knjige poznate izdavačke kuće Archetype Publications iz Londona
Tvrtka HAGA metal d.o.o., jedan od sponzora 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije, izložila je dio svog asortimana
U radionicama Odjela za umjetnost i restauraciju bile su izložene umjetnine na kojima studenti trenutno rade pod mentorstvom svojih nastavnika. Uz svaku se umjetninu nalazila popratna dokumentacija
Studenti i nastavnici Odjela za umjetnost i restauraciju spremno su odgovarali na sva pitanja, pa i demonstrirali postupke i materijale koje primjenjuju u radu
Zanimljivo je bilo vidjeti radove nastale u okviru vježbi iz kolegija Slikarska tehnologija
Učionica u kojoj se odvija nastava iz slikarstva
Splitska delegacija: Ana Marija Lučić, Marija Curić, Matea Milat, doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, Leonarda Miletić, Tana Marčeta i izv. prof. Jurica Matijević
U kasnim popodnevnim satima vratili smo se na Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina u Zamenhofovoj ulici; tamo je održan okrugli stol o aktualnim zbivanjima u konzervatorsko-restauratorskoj struci. Govorilo se o važnosti uključivanja studenata i mladih konzervatora-restauratora u rad strukovnih udruženja, ali i o važnosti našeg informiranja o svemu što se u struci događa, jer će to itekako utjecati na naš rad. Marija Reberski, predsjednica Hrvatskog restauratorskog društva (HRD), predstavila je rad te udruge. I mi, studenti, možemo postati članovi HRD-a: dovoljno je da ispunimo pristupnicu i (kasnije) uplatimo godišnju članarinu u iznosu od 50,00 kn.
Ispravila: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara
Fotografije i njihovi opisi: S. M. Sunara
Domaćin ovogodišnje Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije, koja je održana od 20. do 22. travnja u Zagrebu, bio je Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom tri dana studenti konzervacije-restauracije iz Splita, Zagreba i Dubrovnika, ali i njihovi kolege iz inozemstva – iz Budimpešte, Krakova, Paradubica, Ljubljane, Sarajeva i Beograda – predstavili su jedni drugima svoj rad kroz predavanja i postere.
Prvi dan konferencije započeo je registracijom sudionika. Prilikom registracije svaki je sudionik dobio knjižicu sažetaka i glasački listić za izbor najboljeg predavanja, PowerPoint prezentacije i postera.
Konferencija se održavala u prostorima Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina zagrebačke Akademije
Za registraciju sudionika bili su zaduženi zagrebački studenti
Tana Marčeta i Leonarda Miletić, studentice 1. godine konzervacije-restauracije iz Splita. U platnenoj vrećici nalazi se knjižica sažetaka, blokić i kemijska olobka
Sažeci usmenih izlaganja i postera objavljeni su na službenoj web-stranici konferencije (rubrike Predavanja i Posteri)
Na svečanom otvorenju pozdravne su govore održali prof. Aleksandar Battissta Ilić, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, i doc. dr. sc. Domagoj Šatović, pročelnik Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina. Nakon uvodnih riječi krenule su prezentacije.
Doc. dr. sc. Domagoj Šatović poželio je dobrodošlicu svim sudionicima konferencije
Prvo predavanje održala je Alicja Sawoniuk, studentica 5. godine konzervacije-restauracije iz Krakova koja boravi u Zagrebu na Erasmus+ razmjeni . Ona je govorila o primjeni vodenih disperzija titanovog dioksida u čišćenju zidnih slika. Testirala je dva takva komercijalno dostupna proizvoda za uklanjanje čađe sa zidnih oslika u interijeru. Iz njezinog smo izlaganja mogli zaključiti da je postupak jeftiniji i brži od drugih metoda čišćenja, da se može primjenjivati i u zatvorenom prostoru i vani, te da je pogodan i za skulpture. Jedina mana je to što se na oslikanim površinama stvara bjeličasta koprena, što mijenja izgled boja.
Iva Carević, Katija Maškarić i Mia Perković, studentice 1. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije sa Sveučilišta u Dubrovniku, govorile su o konzerviranju-restauriranju knjige Martina Rose Breve Compendivm Nationis Glorisae Totivs Lingvae illyricae iz 17. stoljeća . Knjiga je bila jako oštećena. Osobito izražena bila su oštećenja uzrokovana djelovanjem insekata i vlage. Ostatci selotejpa također su predstavljali problem. Iva, Katija i Mia opisale su cijeli proces konzerviranja-restauriranja, od čišćenja listova knjige do njezinog ponovnog uvezivanja.
Student 4. godine konzervacije-restauracije iz Budimpešte Marcell Miklos prezentirao je rad s temom "Konzerviranje-restauriranje afričkoga mača s koricama izrađenim od reptila s područja Nila". Predmet datira iz 19. stoljeća, a čuva se u Etnografskom muzeju u Budimpešti. Oštećenja su bila raznolika: metal je korodirao, a dijelovi načinjeni od kože bili su suhi i lomljivi. Nakon opsežnog konzervatorsko-restauratorskog zahvata, predmet je pohranjen u specijalnu kutiju. Mač nije vraćen u korice, da ne nastanu nova oštećenja.
Svako je predavanje bilo popraćeno PowerPoint prezentacijom. Službeni jezik konferencije bio je engleski (na slici: Alicja Sawoniuk)
Studenti su predstavili teme koje su istraživali ili konzervatorsko-restauratorske zahvate koje su proveli na umjetninama (na slici: Marcell Miklos)
Nakon svakog izlaganja publika je mogla postavljati pitanja (na slici: Paulina Kralka)
Maja Potrawiak, studentica 6. godine konzervacije-restauracije iz Krakova, održala je predavanje o konzerviranju-restauriranju ikone s prikazom Bogorodice i djeteta, kopiji jedne starije ikone. Slika je u 19. stoljeću doživjela drastičnu restauraciju; izvorna je pozadina potpuno odstranjena, a na drvenu je podlogu nanesena nova preparacija i sloj metalnih listića. Opsežan zahvat koji je Maja provela uključivao je odstranjivanje pozadine koja je dodana u 19. stoljeću i rekonstruiranje izvornog izgleda pozadine (tijekom istraživanja otkriveni su tragovi izvorne dekoracije). U raspravi koja se razvila nakon izlaganja postalo je jasno da za rekonstrukciju dekorativnih elemenata aureola nije bilo dovoljno podataka.
Mia Prahin, studentica 4. godine konzervacije-restauracije iz Zagreba, upoznala nas je s postupkom odvajanja zidnih slika od podloge. To je jedna od praktičnih vježbi koje zagrebački studenti rade u okviru predmeta Konzerviranje-restauriranje zidnih slika. Mia je opisala tri postupka: stacco massello – odvajanja zidne slike zajedno s nosivom građom, stacco – odvajanje sloja boje sa žbukom, strappo – odvajanje samo sloja boje. Naglasila je da se radi o opasnim, invazivnim i ireverzibilnim zahvatima.
Studentica 2. godine diplomskoga studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku Tea Borovina govorila je o konzerviranju-restauriranju oleografije iz 19. stoljeća koja prikazuje treću postaju Križnoga puta. Papirni je nositelj bio oštećen, a lak jako taman. Uklanjanje laka bilo je izrazito problematično.
Sljedeće je predavanje održala studentica 4. godine konzervacije-restauracije iz Beograda Katarina Milosavljević. Ona je govorila o kamenom nadgrobnom križu koji datira iz 17. ili 18. stoljeća. Konzervatorsko-restauratorski zahvat uključivao je čišćenje površine i rekonstruiranje nedostajućih dijelova. Usto je izrađen digitalni 3D model križa.
Prvi dan konferencije zaključila je Paulina Kralka, studentica 5. godine konzervacije-restauracije iz Krakova. Ona je održala predavanje o lutkama s otoka Jave koje se koriste u kazalištu sjena (ako želite znati više o toj temi, pogledajte ovaj video). Paulina je istražila tehnologiju izrade pet takvih lutki iz zbirke Nacionalnog etnografskog muzeja u Krakovu. Lutke su izrezbarene u drvu i obojene, a ruke su im izrađene od kože. Jedan od Paulininih zadataka bio je osmisliti kako lutke prezentirati u izložbenom prostoru. Uz pomoć 3D printera izradila je pomične proteze za nedostajuće dijelove lutki.
Nakon njezinog predavanja odšetali smo do zgrade Akademije likovnih umjetnosti u Ilici gdje je bio poslužen ručak. Bila je to prilika za neformalno druženje s kolegama i razmjenu dojmova.
U pauzama između predavanja sudionici konferencije mogli su razgledati izložbu postera
Na konferenciji su se po povoljnim cijenama mogle kupiti knjige poznate izdavačke kuće Archetype Publications iz Londona
Tvrtka HAGA metal d.o.o., jedan od sponzora 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije, izložila je dio svog asortimana
U radionicama Odjela za umjetnost i restauraciju bile su izložene umjetnine na kojima studenti trenutno rade pod mentorstvom svojih nastavnika. Uz svaku se umjetninu nalazila popratna dokumentacija
Studenti i nastavnici Odjela za umjetnost i restauraciju spremno su odgovarali na sva pitanja, pa i demonstrirali postupke i materijale koje primjenjuju u radu
Zanimljivo je bilo vidjeti radove nastale u okviru vježbi iz kolegija Slikarska tehnologija
Učionica u kojoj se odvija nastava iz slikarstva
Splitska delegacija: Ana Marija Lučić, Marija Curić, Matea Milat, doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, Leonarda Miletić, Tana Marčeta i izv. prof. Jurica Matijević
U kasnim popodnevnim satima vratili smo se na Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina u Zamenhofovoj ulici; tamo je održan okrugli stol o aktualnim zbivanjima u konzervatorsko-restauratorskoj struci. Govorilo se o važnosti uključivanja studenata i mladih konzervatora-restauratora u rad strukovnih udruženja, ali i o važnosti našeg informiranja o svemu što se u struci događa, jer će to itekako utjecati na naš rad. Marija Reberski, predsjednica Hrvatskog restauratorskog društva (HRD), predstavila je rad te udruge. I mi, studenti, možemo postati članovi HRD-a: dovoljno je da ispunimo pristupnicu i (kasnije) uplatimo godišnju članarinu u iznosu od 50,00 kn.
Nema komentara:
Objavi komentar