PIŠE Jelena Hudinčec (4. godina)
Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: S. M. Sunara
U travnju ove godine u Splitu je održana 15. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije. Taj se mali jubilej poklopio s okruglom obljetnicom splitskog i zagrebačkog studija konzervacije-restauracije (oni su obilježili dvadesetogodišnjicu svojega osnutka), ali i s Europskom godinom kulturne baštine.
Činjenica da se konferencija kontinuirano održava već petnaestu godinu i da je poprimila međunarodni karakter potvrda je njezine kvalitete i značaja. Hrvatskim su se studentima ove godine pridružili kolege iz Slovenije, Češke, Poljske i Srbije. Podsjetimo, na konferenciji mogu sudjelovati mogu studenti svih godina, kao i oni koji su nedavno stekli diplomu, pod uvjetom da prezentiraju rad koji su realizirali za vrijeme studija. Studenti svoje projekte predstavljaju putem usmenih izlaganja ili posterskih prezentacija. Od 2012. godine njihovi su radovi javno dostupni na mrežnoj stranici konferencije. Knjižicu sažetaka ovogodišnje konferencije možete preuzeti ovdje.
Uvodnu riječ na otvorenju 15. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije dao je dr. art. Mladen Čulić, predstojnik Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Odsjek je, naime, bio organizator konferencije. Za organizacijske poslove i tehničku podršku bili su zaduženi nastavnici i studenti. Dr. sc. Sagita Mirjam Sunara dala je kratki pregled povijesti konferencije. Svečanost otvorenja svojom je nazočnošću uveličala Rima Joujou Deljkić, voditeljica Odjela za novinstvo i medije Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Vrijedno je spomenuti da je program konferencije vodila Kasija Rnjak, studentica 1. godine. Moderiranje pojedinih grupa predavanja također je bilo povjereno studentima: Leonardi Miletić (2. godina), Tani Marčeti (2. godina), Nikolini Drlje (4. godina) i autorici ovih redaka. Profesorica Sunara je moderirala posterske prezentacije. Student Mateo Curić (4. godina) bio je zadužen za pokretanje Power Point prezentacija.
Konferenciju je pratilo između 80 i 100 studenata, nastavnika i profesionalnih konzervatora-restauratora. Službeni jezici skupa bili su engleski i hrvatski
Predavanja su bila podijeljena u četiri tematske cjeline. Između pojedinih grupa predavanja održavale su se posterske prezentacije. Budući da su posteri bili izloženi u hodniku koji vodi u multifunkcionalnu dvoranu u sjevernome tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu (tamo se, naime, konferencija održavala), organizatori su zaključili da je bolje da autori predstavljaju postere u dvorani, gdje ih svi mogu vidjeti. Posteri su tako, jedan po jedan, projicirani na platno, a autori su kroz razgovor s moderatorom prezentirali svoje projekte publici.
Prvoga je dana, 26. travnja 2018., održano osam usmenih izlaganja. Predavanja su bila podijeljena u tri grupe. Prva se grupa bavila temom zidnih slika, druga kamenom, papirom i drvom (namještajem), dok je treća grupa predavanja bila posvećena metalu. Tijekom dana su održane dvije posterske sesije, a prezentirano je ukupno 11 postera.
Predavačice iz prve sesije: Marija Lena Bošković, Benedikta Vilenica i Klara Kolarova
Prvu grupu predavanja otvorila je Klara Kolarova, studentica 2. godine doktorskog studija konzervacije-restauracije u Pragu. Klara je održala predavanje o konzerviranju fragmenata zidnih slika iz Ladakha u Indiji. Osim o samome postupku, govorila je o Ladakhu, njegovoj klimi, vegetaciji i materijalima koji su rabljeni prilikom izgradnje tamošnjih svetišta. Sve su to faktori koji utječu na postojanost zidnih slika koje ih krase.
Marija Lena Bošković, studentica 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Splitu, govorila je o ulomcima zidnih slika s arheološkog lokaliteta Issa (otok Vis). Tamo je pronađen veliki broj fragmenata od kojih je tek trećina obrađena i ovdje prezentirana. Fragmenti su visoke umjetničke vrijednosti, a najzanimljiviji su oni s prikazom mitoloških likova. Lena je pomoću laboratorijskih ispitivanja i pokusnog čišćenja pokušala otkriti koji su materijali i tehnike primjenjeni u izradi slika. Prikupljene informacije bit će osnova za izvođenje konzervatorsko-restauratorskog zahvata.
Benedikta Vilenica, studentica 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Zagrebu, održala je predavanje o transferiranju zidnih slika, i to na primjeru slike Osvalda Biertija sa svoda crkve Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom. Transfer je opasan ne samo za zidnu sliku, nego i za građevinu koje je slika integralni dio. U slučaju Biertijeve slike postojali su opravdani razlozi za primjenu te tehnike.
Jure Balić i Vinko Lipanović, studenti 4. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Splitu, otvorili su drugu grupu predavanja. Tema njihova izlaganja bio je konzervatorsko-restauratorski zahvat na gotičkoj bifori s pročelja Papalićeve palače u Splitu. U izlaganju su detaljno opisali stanje bifore prije provedenih zahvata i objasnili uzročnike propadanja kamena. Tamne presvlake na kamenu nagrdile su izgled prozora, a pukotine su ukazivale na statičke probleme, kao i na prisutnost štetnih soli te ekspanziju korodiranih željeznih elemenata.
Uslijedilo je predavanje o povijest papira i tehnikama njegove proizvodnje. Održale su ga Mia Perković, Katija Maškarić, Iva Carević i Dora Franetović, studentice 2. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku. Objasnile su koji se materijali rabe pri izradi papira, kako se izrađuju vodeni žigovi te zašto je ručna proizvodnja papira važna u konzerviranju-restauriranju papirne građe (postupci integracije i rekonstrukcije). Predavanje su završile vrlo atraktivnom prezentacijom ručne proizvodnje papira.
Predavanje o povijesti papira i tehnikama njegove proizvodnje
Praktična demonstracija ručne izrade papira
Drugu grupu predavanja zaključile su Silvana Di Ceglie i Katarina Prkačin, studentice 1. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku. Tema njihova izlaganja bio je venecijanski neobarokni ladičar (privatno vlasništvo) koji je za vrijeme Domovinskog rata pretrpio oštećenja. Meni je u njihovom izlaganju najzanimljiviji bio opis eksperimentalnog pjeskarenja nepolirane poleđine predmeta, kao i etička pitanja s kojima su se suočili tijekom izvođenja zahvata.
Kako je rečeno, treća grupa predavanja bavila se temom konzervacije-restauracije metala. Karmen Milić, magistra konzervacije-restauracije koja je diplomu stekla na Umjetničkoj akademiji u Splitu, prezentirala je svoj diplomski rad u okviru kojega je istražila utjecaj abraziva na površine različitih metala u procesu pjeskarenja. Ispitivanje je provela na osam vrsta metala: na aluminiju, bakru, bronci, mjedi, cinku, kositru (dva tipa slitine) i olovu. Ispitivala je metale u korodiranom i nekorodiranom obliku. Od abraziva za pjeskarenje testirala je orahovu ljusku, sodu bikarbonu, staklene kuglice, kvarcni pijesak, korund i sačmu.
Ivan Gnječ, student 3. godine preddiplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku, održao je posljedenje predavanje prvoga dana konferencije. Prezentirao je konzervatorsko-restauratorski zahvat koji je proveo na magnatskom nakitu grofa Rudolfa Normanna von Ehrenfelsa. Nakit je izrađen oko 1880. godine u radionici jednog od najpoznatijih bečkih draguljara, a danas se čuva u Muzeju Slavonije u Osijeku. Zbog oblika i načina izrade naikita čišćenje je predstavljalo veliki izazov. Zanimljiv je bio dio u kojemu autor objašnjava zašto se pristupilo (ponovnom) pozlaćivanju postupkom elektrolize, budući da se radi o postupku koji nije uobičajen, (p)a ni poželjan.
Posterske prezentacije prvoga dana bile su podijeljene u dvije grupe. U prvoj su grupi prezentacije održali Nikolina Lovrić iz Splita s posterom na temu zidnih slika iz crkava na području Poljica te Ewa Szarlata i Paulina Wegrzyn iz Krakova s posterom na temu konzerviranja i (budućeg) prezentiranja jednog neobičnog predmeta: ulomka zida na kojemu je olovkom ispisana anti-nacistička i anti-fašistička poruka. Iznad jednog dijela natpisa nalazi se čavao oko kojega je omotan komad užeta. Martin Zohil (Split) predstavio je poster o konzervatorsko-restauratorskim radovima na sarkofagu Flavija Valensa iz Salone. Tamara Kaličanin i Marita Marković (Split) govorile su o suradnji konzervatora-restauratora i arheologa pri arheološkim iskapanjima. Karmen Đanić, Valnea Gjivić, Barbara Butigan i Domenika Krasan iz Dubrovnika prezentirale su poster na temu zaštitnih radova na papirnim predmetima oštećenim u poplavi.
Drugu grupu posterskih prezentacija otvorila je Paulina Wegrzyn (Krakov). Tema njezinoga postera bio je konzervatorsko-restauratorski zahvat na drvenom polikromiranom ormaru iz 17. stoljeća. Ante Pereza iz Zagreba predstavio je poster o intarzijama. Njegova mi je prezentacija bila najzanimljivija. Ira Fabrio i Antonia Kunjašić (Dubrovnik) obradile su temu elektrolitičkog čišćenja i posrebrivanja, a njihova kolegica Sara Vladić predstavila je poster o bursi izrađenoj od fragmenta damasta iz 16. stoljeća iz zbirke liturgijskog ruha crkve Gospe od Šunja na Lopudu. Ivan Goldin iz Zagreba zaključio je prvi dan konferencije prezentacijom postera koji govori o važnosti fotodokumentacije.
Posteri su bili izloženi u hodniku ispred konferencijske dvorane
Posterske prezentacije odvijale su se u dvorani; svaki je autor dobio priliku da u kratkom razgovoru s moderatorom prezentira svoj rad publici
Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: S. M. Sunara
U travnju ove godine u Splitu je održana 15. Međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije. Taj se mali jubilej poklopio s okruglom obljetnicom splitskog i zagrebačkog studija konzervacije-restauracije (oni su obilježili dvadesetogodišnjicu svojega osnutka), ali i s Europskom godinom kulturne baštine.
Autor likovnog/grafičkog rješenja postera je dr. art. Mladen Čulić
Svi sudionici konferencije dobili su platnenu vrećicu s logom konferencije, tiskanu knjižicu sažetaka i promotivne materijale o Splitu
Činjenica da se konferencija kontinuirano održava već petnaestu godinu i da je poprimila međunarodni karakter potvrda je njezine kvalitete i značaja. Hrvatskim su se studentima ove godine pridružili kolege iz Slovenije, Češke, Poljske i Srbije. Podsjetimo, na konferenciji mogu sudjelovati mogu studenti svih godina, kao i oni koji su nedavno stekli diplomu, pod uvjetom da prezentiraju rad koji su realizirali za vrijeme studija. Studenti svoje projekte predstavljaju putem usmenih izlaganja ili posterskih prezentacija. Od 2012. godine njihovi su radovi javno dostupni na mrežnoj stranici konferencije. Knjižicu sažetaka ovogodišnje konferencije možete preuzeti ovdje.
Uvodnu riječ na otvorenju 15. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije dao je dr. art. Mladen Čulić, predstojnik Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu. Odsjek je, naime, bio organizator konferencije. Za organizacijske poslove i tehničku podršku bili su zaduženi nastavnici i studenti. Dr. sc. Sagita Mirjam Sunara dala je kratki pregled povijesti konferencije. Svečanost otvorenja svojom je nazočnošću uveličala Rima Joujou Deljkić, voditeljica Odjela za novinstvo i medije Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Vrijedno je spomenuti da je program konferencije vodila Kasija Rnjak, studentica 1. godine. Moderiranje pojedinih grupa predavanja također je bilo povjereno studentima: Leonardi Miletić (2. godina), Tani Marčeti (2. godina), Nikolini Drlje (4. godina) i autorici ovih redaka. Profesorica Sunara je moderirala posterske prezentacije. Student Mateo Curić (4. godina) bio je zadužen za pokretanje Power Point prezentacija.
Konferenciju je pratilo između 80 i 100 studenata, nastavnika i profesionalnih konzervatora-restauratora. Službeni jezici skupa bili su engleski i hrvatski
Predavanja su bila podijeljena u četiri tematske cjeline. Između pojedinih grupa predavanja održavale su se posterske prezentacije. Budući da su posteri bili izloženi u hodniku koji vodi u multifunkcionalnu dvoranu u sjevernome tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu (tamo se, naime, konferencija održavala), organizatori su zaključili da je bolje da autori predstavljaju postere u dvorani, gdje ih svi mogu vidjeti. Posteri su tako, jedan po jedan, projicirani na platno, a autori su kroz razgovor s moderatorom prezentirali svoje projekte publici.
Prvoga je dana, 26. travnja 2018., održano osam usmenih izlaganja. Predavanja su bila podijeljena u tri grupe. Prva se grupa bavila temom zidnih slika, druga kamenom, papirom i drvom (namještajem), dok je treća grupa predavanja bila posvećena metalu. Tijekom dana su održane dvije posterske sesije, a prezentirano je ukupno 11 postera.
Predavačice iz prve sesije: Marija Lena Bošković, Benedikta Vilenica i Klara Kolarova
Prvu grupu predavanja otvorila je Klara Kolarova, studentica 2. godine doktorskog studija konzervacije-restauracije u Pragu. Klara je održala predavanje o konzerviranju fragmenata zidnih slika iz Ladakha u Indiji. Osim o samome postupku, govorila je o Ladakhu, njegovoj klimi, vegetaciji i materijalima koji su rabljeni prilikom izgradnje tamošnjih svetišta. Sve su to faktori koji utječu na postojanost zidnih slika koje ih krase.
Marija Lena Bošković, studentica 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Splitu, govorila je o ulomcima zidnih slika s arheološkog lokaliteta Issa (otok Vis). Tamo je pronađen veliki broj fragmenata od kojih je tek trećina obrađena i ovdje prezentirana. Fragmenti su visoke umjetničke vrijednosti, a najzanimljiviji su oni s prikazom mitoloških likova. Lena je pomoću laboratorijskih ispitivanja i pokusnog čišćenja pokušala otkriti koji su materijali i tehnike primjenjeni u izradi slika. Prikupljene informacije bit će osnova za izvođenje konzervatorsko-restauratorskog zahvata.
Benedikta Vilenica, studentica 5. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Zagrebu, održala je predavanje o transferiranju zidnih slika, i to na primjeru slike Osvalda Biertija sa svoda crkve Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom. Transfer je opasan ne samo za zidnu sliku, nego i za građevinu koje je slika integralni dio. U slučaju Biertijeve slike postojali su opravdani razlozi za primjenu te tehnike.
Jure Balić i Vinko Lipanović, studenti 4. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija konzervacije-restauracije u Splitu, otvorili su drugu grupu predavanja. Tema njihova izlaganja bio je konzervatorsko-restauratorski zahvat na gotičkoj bifori s pročelja Papalićeve palače u Splitu. U izlaganju su detaljno opisali stanje bifore prije provedenih zahvata i objasnili uzročnike propadanja kamena. Tamne presvlake na kamenu nagrdile su izgled prozora, a pukotine su ukazivale na statičke probleme, kao i na prisutnost štetnih soli te ekspanziju korodiranih željeznih elemenata.
Uslijedilo je predavanje o povijest papira i tehnikama njegove proizvodnje. Održale su ga Mia Perković, Katija Maškarić, Iva Carević i Dora Franetović, studentice 2. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku. Objasnile su koji se materijali rabe pri izradi papira, kako se izrađuju vodeni žigovi te zašto je ručna proizvodnja papira važna u konzerviranju-restauriranju papirne građe (postupci integracije i rekonstrukcije). Predavanje su završile vrlo atraktivnom prezentacijom ručne proizvodnje papira.
Predavanje o povijesti papira i tehnikama njegove proizvodnje
Praktična demonstracija ručne izrade papira
Drugu grupu predavanja zaključile su Silvana Di Ceglie i Katarina Prkačin, studentice 1. godine diplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku. Tema njihova izlaganja bio je venecijanski neobarokni ladičar (privatno vlasništvo) koji je za vrijeme Domovinskog rata pretrpio oštećenja. Meni je u njihovom izlaganju najzanimljiviji bio opis eksperimentalnog pjeskarenja nepolirane poleđine predmeta, kao i etička pitanja s kojima su se suočili tijekom izvođenja zahvata.
Kako je rečeno, treća grupa predavanja bavila se temom konzervacije-restauracije metala. Karmen Milić, magistra konzervacije-restauracije koja je diplomu stekla na Umjetničkoj akademiji u Splitu, prezentirala je svoj diplomski rad u okviru kojega je istražila utjecaj abraziva na površine različitih metala u procesu pjeskarenja. Ispitivanje je provela na osam vrsta metala: na aluminiju, bakru, bronci, mjedi, cinku, kositru (dva tipa slitine) i olovu. Ispitivala je metale u korodiranom i nekorodiranom obliku. Od abraziva za pjeskarenje testirala je orahovu ljusku, sodu bikarbonu, staklene kuglice, kvarcni pijesak, korund i sačmu.
Ivan Gnječ, student 3. godine preddiplomskog studija konzervacije-restauracije u Dubrovniku, održao je posljedenje predavanje prvoga dana konferencije. Prezentirao je konzervatorsko-restauratorski zahvat koji je proveo na magnatskom nakitu grofa Rudolfa Normanna von Ehrenfelsa. Nakit je izrađen oko 1880. godine u radionici jednog od najpoznatijih bečkih draguljara, a danas se čuva u Muzeju Slavonije u Osijeku. Zbog oblika i načina izrade naikita čišćenje je predstavljalo veliki izazov. Zanimljiv je bio dio u kojemu autor objašnjava zašto se pristupilo (ponovnom) pozlaćivanju postupkom elektrolize, budući da se radi o postupku koji nije uobičajen, (p)a ni poželjan.
Posterske prezentacije prvoga dana bile su podijeljene u dvije grupe. U prvoj su grupi prezentacije održali Nikolina Lovrić iz Splita s posterom na temu zidnih slika iz crkava na području Poljica te Ewa Szarlata i Paulina Wegrzyn iz Krakova s posterom na temu konzerviranja i (budućeg) prezentiranja jednog neobičnog predmeta: ulomka zida na kojemu je olovkom ispisana anti-nacistička i anti-fašistička poruka. Iznad jednog dijela natpisa nalazi se čavao oko kojega je omotan komad užeta. Martin Zohil (Split) predstavio je poster o konzervatorsko-restauratorskim radovima na sarkofagu Flavija Valensa iz Salone. Tamara Kaličanin i Marita Marković (Split) govorile su o suradnji konzervatora-restauratora i arheologa pri arheološkim iskapanjima. Karmen Đanić, Valnea Gjivić, Barbara Butigan i Domenika Krasan iz Dubrovnika prezentirale su poster na temu zaštitnih radova na papirnim predmetima oštećenim u poplavi.
Drugu grupu posterskih prezentacija otvorila je Paulina Wegrzyn (Krakov). Tema njezinoga postera bio je konzervatorsko-restauratorski zahvat na drvenom polikromiranom ormaru iz 17. stoljeća. Ante Pereza iz Zagreba predstavio je poster o intarzijama. Njegova mi je prezentacija bila najzanimljivija. Ira Fabrio i Antonia Kunjašić (Dubrovnik) obradile su temu elektrolitičkog čišćenja i posrebrivanja, a njihova kolegica Sara Vladić predstavila je poster o bursi izrađenoj od fragmenta damasta iz 16. stoljeća iz zbirke liturgijskog ruha crkve Gospe od Šunja na Lopudu. Ivan Goldin iz Zagreba zaključio je prvi dan konferencije prezentacijom postera koji govori o važnosti fotodokumentacije.
Posteri su bili izloženi u hodniku ispred konferencijske dvorane
Posterske prezentacije odvijale su se u dvorani; svaki je autor dobio priliku da u kratkom razgovoru s moderatorom prezentira svoj rad publici
Nema komentara:
Objavi komentar