PIŠE Ana-Marija Lučić (2. godina)
Ispravila i dopunila: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara
Fotografije i njihovi opisi: S. M. Sunara
Treći dan 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije bio je rezerviran za predavanja slovenskih studenata. Prvo predavanje održale su Petra Bohic i Helena Pucelj Krajnc na temu konzerviranja-restauriranja predmeta iz kuće Jože Plečnika (1872. – 1957.), čuvenog slovenskog arhitekta. U izlaganju su objasnile s kojim su se problemima susrele – od valorizacije predmeta do njihove prezentacije u prostoru – i koja su rješenja osmislile.
Petra Bohic i Helena Pucelj Krajnc
Drugo predavanje održala je Ana Oblak koja je govorila o slici Ecce homo baroknoga slikara Leopolda Layera (1752. – 1828.). Osobitu pažnju posvetila je problematici čišćenja osjetljivih dijelova slike (onih rađenih crvenom bojom, odnosno s cinoberom) i strukturnoj sanaciji tekstilnoga nositelja.
Ana Oblak
Materijale za čišćenje trebalo je prilagoditi osjetljivosti bojanoga sloja
U fazi rekonstruiranja nedostajuće preparacije korišten je silikonski odljev izvorne površine. Više o toj tehnici zapunjavanja oštećenja slikanoga sloja možete doznati u blogočlanku "Radionica o rekonstruiranju preparacije unutar oštećenja slikanog sloja" (autorica: S. M. Sunara)
Materijali za podslikavanje, lakiranje i retuširanje
Zadnje predavanje održala je Barbara Dragan. Barbara je prezentirala svoj magistarski stručni rad o konsolidaciji karbonatnih stijena metodom biomineralizacije. Postupak je to u kojemu mikrobi proizvode kalcij karbonat u sklopu svojih osnovnih metaboličkih aktivnosti. Mogućnosti primjene ove metode u zaštiti i očuvanju kulturne baštine još uvijek se istražuju, ali rezultati djeluju obećavajuće. Ovo mi se predavanje najviše svidjelo, jer se bavi temom koja je relativno nova u konzervaciji-restauraciji kamena, a ima velik potencijal. Tema karbonatne mineralizacije već duže vrijeme pobuđuje moj interes, a na konferenciji sam mogla iz prve ruke čuti o dobrim i lošim stranama te metode.
Barbara Dragan
Četiri faze postupka konsolidacije karbonatnih stijena metodom biomineralizacije
Kad smo već kod favorita, moram kazati da mi se od postera najviše svidio onaj Anezke Jadlovske iz Paradubica (Češka Republika) o konzerviranju-restauriranju knjige Georgica Curiosa iz 1716. godine. S problematikom očuvanja knjižne građe na studiju se nisam imala priliku susresti, jer u Splitu ne postoji specijalizacija za konzerviranje-restauriranje papira. Zanimljivo mi je bilo vidjeti kako se konzerviraju i restauriraju tako osjetljivi materijali. Anezkin poster možete pogledati ovdje.
Nakon predavanja Barbare Dragan uslijedila je pauza. Ispunjene glasačke listiće trebalo je ubaciti u za to predviđene kutije. Vrijeme do proglašenja dobitnika Nagrade "Zvonimir Wyroubal" i zatvaranja konferencije kratili smo ispred postera ili u konzervatorsko-restauratorskim radionicama gdje su nas, kao i prvoga dana, čekali nastavnici i studenti Odjela za umjetnost i restauraciju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu spremni da nam pokažu umjetnine na kojima trenutno rade.
Nagrada "Zvonimir Wyroubal" dodjeljuje se u tri kategorije: za najbolje usmeno izlaganje, najbolju PowerPoint prezentaciju i najbolji poster. O dobitniku odlučuje publika, odnosno sudionici konferencije. Ovogodišnjim je dobitnicima pripala plaketa koju je izradio akademski kipar Alem Korkut, inače profesor na zagrebačkoj Akademiji. Dobili su i vrijednu stručnu literaturu – donaciju izdavačke kuće Archetype Publications iz Londona.
Plakete je izradio Alem Korkut, akademski kipar i profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti
Direktor izdavačke kuće Archetype Publications, g. James Black, dobio je vrijedan poklon – publikaciju Školske knjige
O dobitnicima nagrade "Zvonimir Wyroubal" odlučivala je publika
Nagrada za najbolje usmeno izlaganje dodijeljena je Katarini Milosavljević za predavanje o konzerviranju-restauriranju kamenog nadgrobnog spomenika s arheološkog lokaliteta Krstača. Nagrada za najbolju PowerPoint prezentaciju pripala je Paulini Kralka za istraživanje i konzerviranje-restauriranje pet lutaka iz Nacionalnog etnografskog muzeja u Varšavi. Nagrada za najbolji poster uručena je Ani Štimac za poster o konzervatorsko-restauratorskim radovima na ikoni Raspeće sa svecima. Nakon dodjele nagrada slijedilo je grupno fotografiranje i rastanak od kolega uz tople pozdrave.
Svojim bih kolegama svakako preporučila da sudjeluju na godišnjoj konferenciji studija konzervacije-restauracije. Za većinu nas ta je konferencija jedina prilika da upoznamo kolege s drugih ustanova i da s njima porazgovaramo, bilo o problemima struke, razlikama između studijskih programa ili da si jednostavno udijelimo koji savjet. Iskustvo sudjelovanja na konferenciji jedinstveno je i pomaže unaprijediti kvalitetu našega rada. Prava je šteta da se takva vrijedna prilika ne iskoristi!
Studentice Umjetničke akademije u Splitu: Matea Milat, Ana-Marija Lučić, Leonarda Miletić i Marija Curić
Ispravila i dopunila: doc. dr. sc. Sagita Mirjam Sunara
Fotografije i njihovi opisi: S. M. Sunara
Treći dan 14. Međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije bio je rezerviran za predavanja slovenskih studenata. Prvo predavanje održale su Petra Bohic i Helena Pucelj Krajnc na temu konzerviranja-restauriranja predmeta iz kuće Jože Plečnika (1872. – 1957.), čuvenog slovenskog arhitekta. U izlaganju su objasnile s kojim su se problemima susrele – od valorizacije predmeta do njihove prezentacije u prostoru – i koja su rješenja osmislile.
Petra Bohic i Helena Pucelj Krajnc
Drugo predavanje održala je Ana Oblak koja je govorila o slici Ecce homo baroknoga slikara Leopolda Layera (1752. – 1828.). Osobitu pažnju posvetila je problematici čišćenja osjetljivih dijelova slike (onih rađenih crvenom bojom, odnosno s cinoberom) i strukturnoj sanaciji tekstilnoga nositelja.
Ana Oblak
Materijale za čišćenje trebalo je prilagoditi osjetljivosti bojanoga sloja
U fazi rekonstruiranja nedostajuće preparacije korišten je silikonski odljev izvorne površine. Više o toj tehnici zapunjavanja oštećenja slikanoga sloja možete doznati u blogočlanku "Radionica o rekonstruiranju preparacije unutar oštećenja slikanog sloja" (autorica: S. M. Sunara)
Materijali za podslikavanje, lakiranje i retuširanje
Zadnje predavanje održala je Barbara Dragan. Barbara je prezentirala svoj magistarski stručni rad o konsolidaciji karbonatnih stijena metodom biomineralizacije. Postupak je to u kojemu mikrobi proizvode kalcij karbonat u sklopu svojih osnovnih metaboličkih aktivnosti. Mogućnosti primjene ove metode u zaštiti i očuvanju kulturne baštine još uvijek se istražuju, ali rezultati djeluju obećavajuće. Ovo mi se predavanje najviše svidjelo, jer se bavi temom koja je relativno nova u konzervaciji-restauraciji kamena, a ima velik potencijal. Tema karbonatne mineralizacije već duže vrijeme pobuđuje moj interes, a na konferenciji sam mogla iz prve ruke čuti o dobrim i lošim stranama te metode.
Barbara Dragan
Četiri faze postupka konsolidacije karbonatnih stijena metodom biomineralizacije
Kad smo već kod favorita, moram kazati da mi se od postera najviše svidio onaj Anezke Jadlovske iz Paradubica (Češka Republika) o konzerviranju-restauriranju knjige Georgica Curiosa iz 1716. godine. S problematikom očuvanja knjižne građe na studiju se nisam imala priliku susresti, jer u Splitu ne postoji specijalizacija za konzerviranje-restauriranje papira. Zanimljivo mi je bilo vidjeti kako se konzerviraju i restauriraju tako osjetljivi materijali. Anezkin poster možete pogledati ovdje.
Nakon predavanja Barbare Dragan uslijedila je pauza. Ispunjene glasačke listiće trebalo je ubaciti u za to predviđene kutije. Vrijeme do proglašenja dobitnika Nagrade "Zvonimir Wyroubal" i zatvaranja konferencije kratili smo ispred postera ili u konzervatorsko-restauratorskim radionicama gdje su nas, kao i prvoga dana, čekali nastavnici i studenti Odjela za umjetnost i restauraciju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu spremni da nam pokažu umjetnine na kojima trenutno rade.
Nagrada "Zvonimir Wyroubal" dodjeljuje se u tri kategorije: za najbolje usmeno izlaganje, najbolju PowerPoint prezentaciju i najbolji poster. O dobitniku odlučuje publika, odnosno sudionici konferencije. Ovogodišnjim je dobitnicima pripala plaketa koju je izradio akademski kipar Alem Korkut, inače profesor na zagrebačkoj Akademiji. Dobili su i vrijednu stručnu literaturu – donaciju izdavačke kuće Archetype Publications iz Londona.
Plakete je izradio Alem Korkut, akademski kipar i profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti
Direktor izdavačke kuće Archetype Publications, g. James Black, dobio je vrijedan poklon – publikaciju Školske knjige
O dobitnicima nagrade "Zvonimir Wyroubal" odlučivala je publika
Nagrada za najbolje usmeno izlaganje dodijeljena je Katarini Milosavljević za predavanje o konzerviranju-restauriranju kamenog nadgrobnog spomenika s arheološkog lokaliteta Krstača. Nagrada za najbolju PowerPoint prezentaciju pripala je Paulini Kralka za istraživanje i konzerviranje-restauriranje pet lutaka iz Nacionalnog etnografskog muzeja u Varšavi. Nagrada za najbolji poster uručena je Ani Štimac za poster o konzervatorsko-restauratorskim radovima na ikoni Raspeće sa svecima. Nakon dodjele nagrada slijedilo je grupno fotografiranje i rastanak od kolega uz tople pozdrave.
Nagrađene studentice: Paulina Kralka, Katarina Milosavljević i Ana Štimac
Svojim bih kolegama svakako preporučila da sudjeluju na godišnjoj konferenciji studija konzervacije-restauracije. Za većinu nas ta je konferencija jedina prilika da upoznamo kolege s drugih ustanova i da s njima porazgovaramo, bilo o problemima struke, razlikama između studijskih programa ili da si jednostavno udijelimo koji savjet. Iskustvo sudjelovanja na konferenciji jedinstveno je i pomaže unaprijediti kvalitetu našega rada. Prava je šteta da se takva vrijedna prilika ne iskoristi!
Studentice Umjetničke akademije u Splitu: Matea Milat, Ana-Marija Lučić, Leonarda Miletić i Marija Curić
Nema komentara:
Objavi komentar