Vijesti iz radionice

PIŠE Jelena Zagora
Ispravila: Sagita Mirjam Sunara, v. as.
Fotografije: Sagita Mirjam Sunara, v. as.


Naš semestralni zadatak za kolegij Konzervacija-restauracija štafelajnih slika i polikromiranog drva 3 je priprema izložbe o restauraciji jedne slike iz crkve Imena Isusova / Imena Marijina u Postinju Gornjem pored Muća. Riječ je o uljanoj slici na platnu s prikazom Gospe Lurdske čiji autor nije poznat, a nastala je krajem 19. stoljeća.

U našu je radionicu stigla prije nekoliko godina i bila je jako oštećena. Do sada su na njoj izvedeni ovi zahvati: zaštita lica slike, čišćenje poleđine, podljepljivanje slikanog sloja, ravnanje slike, uklanjanje površinske nečistoće i preslika, napinjanje na novi podokvir i umetanje nedostajućih dijelova platna. Radove su, pod mentorskim vodstvom Sagite Mirjam Sunara, izvodili naši stariji kolege. Nas, pak, čeka rekonstrukcija preparacije, podslikavanje, nanošenje među-laka, retuširanje i završno lakiranje. Ukratko: puno posla!

Don Ivan Barišić, župnik koji nam je povjerio sliku na restauraciju, volio bi je vidjeti u crkvi početkom siječnja, kada se slavi blagdan Presvetog Imena Isusovog. Kako zahvat do tada neće biti gotov, odlučili smo ga obradovati informativno-edukativnom izložbom na kojoj ćemo, uz panoe s prikazom izvedenog zahvata, izložiti i sliku. Ideja je sljedeća: na jednom manjem dijelu slike izvest ćemo sve faze zahvata koje slijede – tako će don Ivan i mještani Postinja Gornjeg vidjeti kako će njihova slika izgledati nakon restauracije, ali i koliko nas još posla čeka.

Najprije je trebalo zalijepiti nekoliko malih platnenih zakrpa koje su ispale prilikom napinjanja slike na podokvir. (Zbog problema s krivljenjem nositelja slika je bila dvaput napinjana.) Namjera nam je bila vrućom iglom reaktivirati ljepilo (Polyamid Textil Schweisspulver) na spojevima starog i novog platna, ali se igla pokvarila. (Da, i to se događa!) Kako ne bismo gubili vrijeme, krenuli smo raditi probe rekonstrukcije preparacije na izvornom platnu i tekstilnim umetcima koji su stabilni. (Oni koji ne znaju kako su građene slike starih majstora, neka slijede ovu poveznicu.) Uz to smo pripremili platno za izradu novih tekstilnih umetaka, da budemo spremni za lijepljenje zakrpa kada igla stigne s popravka. Priprema je obuhvatila napinjanje platna na pomoćni okvir, vlaženje i dotezanje (u nekoliko navrata, da se struktura vlakana oslabi i svojstvima približi onoj starog platna) te impregniranje toplom otopinom zečjeg tutkala.

Isprobali smo klasičnu tutkalno-krednu preparaciju spravljenu od bolonjske krede i zečjeg tutkala (7 %), kao i "suvremenu", tvornički proizvedenu akrilnu preparaciju. Akrilna je preparacija pokazala puno bolje radne osobine: brzo se suši i manje gubi na volumenu, a njena se tekstura bolje stapa s teksturom okolnog slikanog sloja.

Preparaciju smo nanosili pod bočnim svijetlom, kako bi tekstura više došla do izražaja. Platno je prethodno impregnirano toplom otopinom zečjeg tutkala. Idući put isprobat ćemo smjesu krede i Klucela E u etanolu.

Tour de Istra

PIŠU Jelena Zagora i Petra Perlain
Ispravila: Sagita Mirjam Sunara, v. as.
Fotografije: Sagita Mirjam Sunara, v. as.


U Poreč smo stigli u srijedu, 17. studenoga, povodom konzervatorsko-restauratorske radionice u sklopu 14. seminara "Arhivi, knjižnice, muzeji". Seminar se ove godine bavio temom suradnje u okruženju globalne informacijske strukture. Konzervatorsko-restauratorska radionica, pak, bavila se temom preventivne zaštite pokretne kulturne baštine. Evo tko su bili predavači i o čemu se govorilo:

Damir Doračić (Arheološki muzej u Zagrebu) – moderator: Uvodna napomena i kratki osvrt na pasivnu zaštitu arheološke građe
Mihaela Grčević (Etnografski muzej Zagreb): Etnografski muzej Zagreb: Zbirke muzeja i njihova zaštita
Zoran Kirchoffer (Tehnički muzej Zagreb): Preventivna konzervacija pokretnih predmeta tehničke baštine
Denis Vokić (Sveučilište u Dubrovniku): Mikroklimatske komore
Sagita Mirjam Sunara (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu): Novo lice preventivne konzervacije: neka američka iskustva
Maja Krtalić, Damir Hasenay, Davor Babić, Filip Delač, Tanja Grašić, Zoran Gvozdenović (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek): Ispitivanje stanja fonda
Zrinka Vitović, Kristina Polak Bobić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti): Korisnici u novom informacijskom okruženju na primjeru knjižnice HAZU: od ''kataloga na ceduljama'' do digitalnog portala.

Kao što se vidi iz popisa, predavanja su obuhvatila široki spektar tema, od "klasične" zaštite zbirki Etnografskog i Tehničkog muzeja te digitalizacije građe koju provodi knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do edukacije umjetnika, unapređenja slikarskih materijala i tehnologija i uključivanja javnosti u poslove zaštite. O ovom posljednjem govorila je Sagita Mirjam Sunara, koja je za nas studente i organizirala terensku nastavu u Istri. Rasprava o digitalizaciji znanstvene i umjetničke zbirke HAZU bila nam je osobito zanimljiva, jer je ovim postupkom osigurana zaštita izvorne građe, no pitanje je udaljava li to korisnike ili ih potiče na bolje upoznavanje Akademijine zbirke.

Naredni dan iskoristili smo za obilazak Istre. Najprije smo posjetili najveću porečku znamenitost, Eufrazijevu baziliku, koja je UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine upisana 1997. godine.

Osim bogatstva ranobizantskog sloga, o kojemu ne treba posebno pisati, uočili smo neke znakove propadanja uzrokovanog vlagom (krstionica) pa i tragove ekskurzijskog i turističkog vandalizma: grafiti na vrijednim kamenim ulomcima izloženim u dvorištu. Ovo nas je potaknulo da razmislimo kako bismo na ovakvom lokalitetu proveli mjere preventivne zaštite i još poneku konzervatorsko-restauratorsku intervenciju.

Na putu prema Hrvatskom restauratorskom zavodu – Restauratorskom odjelu u Juršićima zaustavili smo se u Vrsaru i Svetom Lovreču. Uz cestu koja vodi prema Vodnjanu nalaze se ruševine srednjovjekovnog Dvigrada.

U duhu porečkog seminara, natpis Zabranjen pristup pred ostacima crkve sv. Sofije i tablu Preporučeni smjer! okačenu na zid neke ruševne kuće protmačili smo kao oblik preventivne konzervacije, odnosno brige za posjetitelje.

U HRZ-ovoj radionici za restauraciju štafelajnih slika i polikromiranih drvenih skulptura dvije su nam kolegice prezentirale umjetnine na kojima rade. Na jednom se stolu nalazila slika iz 17. stoljeća koja je u ranijoj restauraciji bila zakrpana komadima druge slike.

U radionici se još nalazila renesansna skulptura Bogorodice s Djetetom s koje je uklonjen recentni preslik. Ta je skulptura bila više puta preslikavana. Osobito nam je zanimljiv bio projekt preventivne zaštite umjetnina u Plominu, višegodišnji projekt istarskih HRZ-ovaca.

Prije povratka u Split kratko smo se zaustavili u Svetvinčentu koji nas je oduševio bogatstvom graditeljske baštine, ali i gastronomskom ponudom. Putnicima namjernicima preporučamo njoke u lovačkom umaku. :)

Vožnju prema Splitu iskoristili smo za razmjenjivanje dojmova o radionici o preventivnoj konzervaciji i našoj mini-turneji po Istri.