PIŠU Jelena Zagora i Petra Perlain
Ispravila: Sagita Mirjam Sunara, v. as.
Fotografije: Sagita Mirjam Sunara, v. as.
U Poreč smo stigli u srijedu, 17. studenoga, povodom konzervatorsko-restauratorske radionice u sklopu 14. seminara "Arhivi, knjižnice, muzeji". Seminar se ove godine bavio temom suradnje u okruženju globalne informacijske strukture. Konzervatorsko-restauratorska radionica, pak, bavila se temom preventivne zaštite pokretne kulturne baštine. Evo tko su bili predavači i o čemu se govorilo:
Damir Doračić (Arheološki muzej u Zagrebu) – moderator: Uvodna napomena i kratki osvrt na pasivnu zaštitu arheološke građe
Mihaela Grčević (Etnografski muzej Zagreb): Etnografski muzej Zagreb: Zbirke muzeja i njihova zaštita
Zoran Kirchoffer (Tehnički muzej Zagreb): Preventivna konzervacija pokretnih predmeta tehničke baštine
Denis Vokić (Sveučilište u Dubrovniku): Mikroklimatske komore
Sagita Mirjam Sunara (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu): Novo lice preventivne konzervacije: neka američka iskustva
Maja Krtalić, Damir Hasenay, Davor Babić, Filip Delač, Tanja Grašić, Zoran Gvozdenović (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek): Ispitivanje stanja fonda
Zrinka Vitović, Kristina Polak Bobić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti): Korisnici u novom informacijskom okruženju na primjeru knjižnice HAZU: od ''kataloga na ceduljama'' do digitalnog portala.
Kao što se vidi iz popisa, predavanja su obuhvatila široki spektar tema, od "klasične" zaštite zbirki Etnografskog i Tehničkog muzeja te digitalizacije građe koju provodi knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do edukacije umjetnika, unapređenja slikarskih materijala i tehnologija i uključivanja javnosti u poslove zaštite. O ovom posljednjem govorila je Sagita Mirjam Sunara, koja je za nas studente i organizirala terensku nastavu u Istri. Rasprava o digitalizaciji znanstvene i umjetničke zbirke HAZU bila nam je osobito zanimljiva, jer je ovim postupkom osigurana zaštita izvorne građe, no pitanje je udaljava li to korisnike ili ih potiče na bolje upoznavanje Akademijine zbirke.
Naredni dan iskoristili smo za obilazak Istre. Najprije smo posjetili najveću porečku znamenitost, Eufrazijevu baziliku, koja je UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine upisana 1997. godine.
Na putu prema Hrvatskom restauratorskom zavodu – Restauratorskom odjelu u Juršićima zaustavili smo se u Vrsaru i Svetom Lovreču. Uz cestu koja vodi prema Vodnjanu nalaze se ruševine srednjovjekovnog Dvigrada.
U HRZ-ovoj radionici za restauraciju štafelajnih slika i polikromiranih drvenih skulptura dvije su nam kolegice prezentirale umjetnine na kojima rade. Na jednom se stolu nalazila slika iz 17. stoljeća koja je u ranijoj restauraciji bila zakrpana komadima druge slike.
Prije povratka u Split kratko smo se zaustavili u Svetvinčentu koji nas je oduševio bogatstvom graditeljske baštine, ali i gastronomskom ponudom. Putnicima namjernicima preporučamo njoke u lovačkom umaku. :)
Ispravila: Sagita Mirjam Sunara, v. as.
Fotografije: Sagita Mirjam Sunara, v. as.
U Poreč smo stigli u srijedu, 17. studenoga, povodom konzervatorsko-restauratorske radionice u sklopu 14. seminara "Arhivi, knjižnice, muzeji". Seminar se ove godine bavio temom suradnje u okruženju globalne informacijske strukture. Konzervatorsko-restauratorska radionica, pak, bavila se temom preventivne zaštite pokretne kulturne baštine. Evo tko su bili predavači i o čemu se govorilo:
Damir Doračić (Arheološki muzej u Zagrebu) – moderator: Uvodna napomena i kratki osvrt na pasivnu zaštitu arheološke građe
Mihaela Grčević (Etnografski muzej Zagreb): Etnografski muzej Zagreb: Zbirke muzeja i njihova zaštita
Zoran Kirchoffer (Tehnički muzej Zagreb): Preventivna konzervacija pokretnih predmeta tehničke baštine
Denis Vokić (Sveučilište u Dubrovniku): Mikroklimatske komore
Sagita Mirjam Sunara (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu): Novo lice preventivne konzervacije: neka američka iskustva
Maja Krtalić, Damir Hasenay, Davor Babić, Filip Delač, Tanja Grašić, Zoran Gvozdenović (Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek): Ispitivanje stanja fonda
Zrinka Vitović, Kristina Polak Bobić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti): Korisnici u novom informacijskom okruženju na primjeru knjižnice HAZU: od ''kataloga na ceduljama'' do digitalnog portala.
Kao što se vidi iz popisa, predavanja su obuhvatila široki spektar tema, od "klasične" zaštite zbirki Etnografskog i Tehničkog muzeja te digitalizacije građe koju provodi knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti do edukacije umjetnika, unapređenja slikarskih materijala i tehnologija i uključivanja javnosti u poslove zaštite. O ovom posljednjem govorila je Sagita Mirjam Sunara, koja je za nas studente i organizirala terensku nastavu u Istri. Rasprava o digitalizaciji znanstvene i umjetničke zbirke HAZU bila nam je osobito zanimljiva, jer je ovim postupkom osigurana zaštita izvorne građe, no pitanje je udaljava li to korisnike ili ih potiče na bolje upoznavanje Akademijine zbirke.
Naredni dan iskoristili smo za obilazak Istre. Najprije smo posjetili najveću porečku znamenitost, Eufrazijevu baziliku, koja je UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine upisana 1997. godine.
Osim bogatstva ranobizantskog sloga, o kojemu ne treba posebno pisati, uočili smo neke znakove propadanja uzrokovanog vlagom (krstionica) pa i tragove ekskurzijskog i turističkog vandalizma: grafiti na vrijednim kamenim ulomcima izloženim u dvorištu. Ovo nas je potaknulo da razmislimo kako bismo na ovakvom lokalitetu proveli mjere preventivne zaštite i još poneku konzervatorsko-restauratorsku intervenciju.
Na putu prema Hrvatskom restauratorskom zavodu – Restauratorskom odjelu u Juršićima zaustavili smo se u Vrsaru i Svetom Lovreču. Uz cestu koja vodi prema Vodnjanu nalaze se ruševine srednjovjekovnog Dvigrada.
U duhu porečkog seminara, natpis Zabranjen pristup pred ostacima crkve sv. Sofije i tablu Preporučeni smjer! okačenu na zid neke ruševne kuće protmačili smo kao oblik preventivne konzervacije, odnosno brige za posjetitelje.
U HRZ-ovoj radionici za restauraciju štafelajnih slika i polikromiranih drvenih skulptura dvije su nam kolegice prezentirale umjetnine na kojima rade. Na jednom se stolu nalazila slika iz 17. stoljeća koja je u ranijoj restauraciji bila zakrpana komadima druge slike.
U radionici se još nalazila renesansna skulptura Bogorodice s Djetetom s koje je uklonjen recentni preslik. Ta je skulptura bila više puta preslikavana. Osobito nam je zanimljiv bio projekt preventivne zaštite umjetnina u Plominu, višegodišnji projekt istarskih HRZ-ovaca.
Prije povratka u Split kratko smo se zaustavili u Svetvinčentu koji nas je oduševio bogatstvom graditeljske baštine, ali i gastronomskom ponudom. Putnicima namjernicima preporučamo njoke u lovačkom umaku. :)
Vožnju prema Splitu iskoristili smo za razmjenjivanje dojmova o radionici o preventivnoj konzervaciji i našoj mini-turneji po Istri.
Nema komentara:
Objavi komentar