ponedjeljak, 30. svibnja 2016.

13. međunarodna konferencija studija konzervacije-restauracije, drugi i treći dan

PIŠE Lena BOŠKOVIĆ (4. godina)
Dopunila: Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: S. M. Sunara


Drugi dan

Drugoga dana 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije sudionici su mogli posjetiti radionice Hrvatskog restauratorskog zavoda – Restauratorskog odjela u Dubrovniku. HRZ-ovi restauratori govorili su im o umjetninama na kojima trenutno rade.

U radionicama se (i) ove godine restauriraju vrijedna umjetnička djela: glavni oltar crkve Gospe od Šunja na Lopudu, djelo radionice Paola Campse s početka 16. stoljeća, raspelo iz 17. stoljeća iz iste crkve, slika Gospa od Karmena iz lopudske crkve Gospe od Spilice, Santa Croceova pala Svih svetih iz istoimene crkve u Blatu na Korčuli, pala Svih svetih iz dubrovačke crkve Svih svetih (crkva Domino), rad čuvenoga slikara Andree Vacarra, oslikane stropne grede iz Biskupske palače (19. st.), poliptih s Lopuda pripisan Matku Junčiću, grafike iz Kneževa dvora...



HRZ-ovi restauratori dočekali su sudionike Konferencije na suncem okupanoj terasi ljetnikovca Stay i potom ih proveli kroz svoje radionice


Monika Lolić govori o konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na drvenom polikromiranom raspelu


Samir Serhatlić je predstavio aktualne projekte radionice za konzerviranje-restauriranje papira


Kožni antependij u postupku konzerviranja-restauriranja


U radionici za polikromirano drvo zatekli smo dvoje studenata konzervacije-restauracije: Luciju Roce i Marina Skaramucu. Oni su nam predstavili projekte koje realiziraju pod mentorstvom Nađe Lučić, HRZ-ove restauratorice i stručne suradnice na dubrovačkom studiju konzervacije-restauracije. Lucija restaurira anđele lučonoše iz crkve sv. Margarete u Štinjanu, a Marin brodsku kapelicu iz 19. stoljeća koja pripada Pomorskom muzeju u Dubrovniku.



Nađa Lučić (u sredini) sa svojim studentima Marinom i Lucijom


Treći dan

Treći, odnosno zadnji dan Konferencije započeo je doručkom u dvorani na kampusu Sveučilišta u Dubrovniku. Zadnji blok predavanja otvorila je Katarina Debeljak s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Katarina je, nakon kratkog uvoda o platnu kao nosiocu, održala predavanje o uklanjanju tekstilnih zakrpa s poleđine lanenog i pamučnog platna primjenom različitih postupaka i materijala. Zakrpe su služile su za zatvaranje poderotina i rupa na starim platnima, a bile su pričvršćene različitim ljepilima – tradicionalnim i onim recentnijim.



Knjižica sažetaka i glasački listić za zadnju grupu predavanja


Sljedeća dva predavanja održali su studenti iz Sarajeva, sa studija koji zajedno izvode Akademija likovnih umjetnosti i Prirodoslovno-matematički fakultet. Edib Huseinagić, Amina Begić i Lamija Avdić prezetirali su konzervatorsko-restauratorske radove na koricama kaligrafskog manuskripta iz doba Austro-Ugarske monarhije. Korice su napravljene od ovčje kože. Bile su pohranjene u neprikladnim mikroklimatskim uvjetima, pa je njihovo restauriranje bilo veoma zahtjevno. Treba napomenuti da to nisu originalne korice, odnosno da je manuskript nešto stariji (18. st.). O njegovu restauriranju govorili su Ruhulah Hodžić, Ajla Redžić i Azra Hasković. S obzirom na sadržaj i starost, manuskript je vrlo bitan dio bosanske povijesti. Dio je Kurana, a napisan je na arapskom jeziku. Na njemu su bila vidljiva oštećenja uzrokovana vlagom, djelovanjem insekata te dugogodišnjim neprikladnim rukovanjem i pohranom. Restauratorski je zahvat uspješno obavljen.

Zadnje predavanje održao je Petar Nevžala s dubrovačkog sveučilišta. U prezentaciji, koja je pažnju publike privukla zanimljivošću i kvalitetom, Petar je predstavio konzervatorsko-restauratorske radove na vojničkoj kapi iz varaždinskog gradskog muzeja. Kapa datira iz perioda Austro-Ugarske Monarhije. Radovima je prethodilo povijesnoumjetničko istraživanje. Petar je dao prijedlog za buduću prezentaciju predmeta, što je važan dio restauratorskog posla.



Petar Nevžala drži izlaganje


Nakon njegove prezentacije uslijedila je duža pauza za vrijeme koje su se prebrojavali glasovi publike za najbolju PPT-prezentaciju, najbolje usmeno izlaganje i najbolji poster. Organizacija koferencije bila je besprijekorna. Jedina zamjerka je to što organizatori nisu kazali kada točno završava glasovanje za postere, zbog čega dio sudionika nije uspio ubaciti svoj glasački listić u za to predviđenu kutiju.



Prebrojavanje glasova


Nagrađeni studenti

Nagradu za najbolje usmeno izlaganje dobio je Petar Nevžala sa Sveučilišta u Dubrovniku za predavanje o konzerviranju i restauriranju vojničke kape. Martin Siennicki, koji je nedavno diplomirao na bečkom sveučilištu, zasluženo je odnio nagradu za najbolju PPT-prezentaciju. Martin je održao jako zanimljivo predavanje o istraživanju, konzervatorsko-restauratorskim radovima i izradi replike štita iz kasnog srednjeg vijeka pronađenog u njemačkom gradu Kaufbeurenu. Nagradu za najbolji poster dobila je zagrebačka studentica Dora Mihanović za poster naslovljen "Wooden Gilded Tabernacle, Early 20th Century, Stuflesser Workshop".



Dora Mihanović, Martin Siennicki i Petar Nevžala – dobitnici Nagrade "Zvonimir Wyroubal"


Nagrada nosi ime Zvonimira Wyroubala (1900. – 1990.), istaknutog hrvatskog resturatora, suosnivača i voditelja restauratorske radionice Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu i dugogodišnjeg ravnatelja Restauratorskog zavoda JAZU


Za kraj...

Hvala članovima Organizacijskog odbora 13. međunarodne konferencije studija konzervacije-restauracije na izvrsno odrađenom poslu. Pohvala svim studentima koji su s predavanjima i posterima sudjelovali na ovogodišnjoj konferenciji. Doista svi možemo obogatiti svoje znanje gledajući jedni druge kako marljivo radimo na očuvanju europske kulturne baštine!



Organizacijski odbor

Nema komentara:

Objavi komentar