Stažiranje među umjetninama: povijesnoumjetničko istraživanje

Prikazani su postovi s oznakom povijesnoumjetničko istraživanje. Prikaži sve postove

četvrtak, 21. travnja 2011.

Portret časnika: nastavak istraživanja

PIŠE Jelena Zagora

Nastavak istraživanja dao je odgovor na pitanje o autoru slike, a pojavilo se i ime čovjeka koji je najvjerojatnije na njoj prikazan. Rezultate svoga rada prezentirala sam na 8. međunarodnoj konferenciji studija konzervacije-restauracije koja je 15. i 16. travnja održana na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Iskoristila sam priliku da upoznam kolege s blogom "Stažiranje među umjetninama" te ih pozvala da prate nastavak istraživanja na ovim stranicama. Ovakav način prezentiranja rada naš je pokušaj približavanja restauratorske struke javnosti i upoznavanja kolega s onim čime se trenutno bavimo.

Otkrića

U istraživanju portreta časnika pratila sam nekoliko tragova: ostavštinu Mirka Račkog, slikarev potpis, dva natpisa na podokviru slike te odjeću portretiranog. Ovi su me tragovi odveli do Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog državnog arhiva i Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, pa čak i do Ratnog arhiva u Beču (Kriegsarchiv).

Najveće je otkriće da autor portreta ipak nije Ignác Nagel; utvrdila sam da je sliku radio bečki portretist Karl Nagl koji je djelovao je sredinom 19. stoljeća. Potpis koji nalazimo na drugim njegovim slikama gotovo je identičan onome na našem portretu.

Uporno pretražujući digitalizirana izdanja o genealogiji austrijskih plemićkih obitelji na intrenetu saznala sam da je Hugo Schwaab von Wildenfried, pukovnik austrijske vojske koji je zbog vojnih je zasluga stekao plemićki naslov, zapravo otac Line Rački! On je oženio Ludmillu Nitsche, kći Josefa Nitschea, kontrolora carsko-kraljevskog telegrafskog ureda. Prema tome, Linin djed s majčine strane zaista se prezivao Nitsche. Međutim, taj djed, Josef Nitsche, nije bio časnik austrijske vojske, što ukazuje na to da natpis ''DJED LINE RAČKI'' na podokviru najvjerojatnije nije točan.

Lina Rački, rođ. Schwaab von Wildenfried (preuzeto iz: Uskoković, J., Mirko Rački, 1979.)

U šematizmima austrijske vojske izdanim u vrijeme kada je ovaj portret naslikan samo je jedan časnik, August Ritter Nitsche von Wallwehr, zabilježen kao topnički potporučnik. Odora portretiranog časnika jest topnička, s oznakama čina potporučnika, pa se može zaključiti da slika najvjerojatnije prikazuje upravo njega. No, za konačnu potvrdu ili pobijanje teze o identitetu časnika čekam dopis bečkog Ratnog arhiva.

Za one koji žele znati više, u nastavku donosim pregled literature i drugih izvora koje sam koristila u istraživanju.

Popis literature

USKOKOVIĆ, Jelena, Mirko Rački, Grafički zavod Hrvatske : Zagreb, 1979.

Thieme-Becker Künstlerlexikon

Militär-schematismus der österreichischen Kaiserthumes für 1863.

Allgemeines Künstlerlexikon / Internationale Künstlerdatenbank (The Artists of the World / International Database of Artists), K.G. Saur Verlag : München, 2008. (28th CD-ROM Edition, An Imprint of Walter de Gruyter GmbH & Co. KG)

Arhivska građa

Građa Hrvatskog državnog arhiva:

Fond Isidor Kršnjavi, HR-HDA-804

Fond Mirko Rački, HR-HDA-1768

Novinski članci iz Arhiva za likovne umjetnosti HAZU

Izvori na internetu

Digitalni arhiv Slobodne Dalmacije

Fond Mirko Rački, ARHiNET

Javno dostupna digitalizirana izdanja o genealogiji austrijskih plemićkih obitelji i austrijskoj vojsci: Collegium Res Nobilis Austriae i Institut für Historische Familienforschung

MAAß, Otto, Genealogisches Taschenbuch der adeligen Häuser Österreichs, vol. 2, 1907., dostupno na: Google Books

Tekst o genealogiji bivših njemačkih krajeva objavljen na Ahnenforschung.Net

ATKINSON, Charles Francis, "Uniforms", Encyclopedia Britannica (11. izdanje), vol. 27, str. 582-593, dostupno na: Xenophon Group International

Austro-Hungarian Army uniforms in WW1

Österreich-Ungarns bewaffnete Macht 1900 - 1914

Popis linkova na digitalizirane šematizme austrijske vojske, dostupan ovdje

Gradska groblja Zagreb

Zahvale

Na kraju ću iskoristiti priliku da se zahvalim svima koji su mi pomogli u istraživanju:

Dr. sc. Radoslav Tomić, akademik

Darija Alujević, istraživačica – stručna suradnica u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU

Dr. sc. Jelena Uskoković, povijesničarka umjetnosti

Irena Gessner, dokumentaristica Instituta za povijest umjetnosti

Jasminka Babić, kustosica Galerije umjetnina u Splitu

Jure Matijević, docent na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju UMAS-a

Melina Lučić, viša arhivistica, načelnica Odsjela za novije arhivsko gradivo obitelji i pojedinaca HDA

Milan Pojić, viši arhivist, načelnik Odsjeka za vojno gradivo HDA

Mr. sc. Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica Hrvatskog povijesnog muzeja

Nela Gubić, prof., tajnica Instituta za povijest umjetnosti

Sagita Mirjam Sunara, viša asistentica na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju UMAS-a

Dr. sc. Stanko Piplović, arhitekt i povjesničar umjetnosti

Valentina Ljubić, konzervatorica-restauratorica Tehničkog muzeja u Beču

. . .

Na kraju, evo jedna fotografija za one koji se pitaju na čemu radim kad ne istražujem slike. :) U tijeku je rekonstrukcija preparacije unutar oštećenja na slici Gospa Lurdska. Sjećate se, o tome smo već pisali. U idućem ćemo vam postu reći što se dogodilo s izložbom koju smo planirali održati u Postinju Gornjem i kako napreduju radovi na toj umjetnini.

subota, 5. veljače 2011.

Istraživanje umjetnine – detektivski dio posla

PIŠE Jelena Zagora

Prije nekoliko mjeseci Petra i ja počele smo raditi na portretu austrijskog časnika. Slika pripada zbirci umjetnina Mirka Račkog, čuvenog slikara simbolističkog realizma. Zbirka je dio njegove ostavštine, a danas pripada Društvu Poljičana.

U članku Hane Letice objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji pročitala sam da je zbirku Društvu Poljičana 1987. godine donirala Smiljka Kanduti, sestra Mile Kanduti, treće supruge Mirka Račkog. Zbirka je najprije pohranjena u depo policijske zgrade u Omišu, zatim je prenesena u skladište Hidrocentrale u Zakučcu da bi na kraju završila u zgradi općinske Vijećnice u Podstrani, odakle je i stigla u našu restauratorsku radionicu. U članku se navodi da zbirka nikada nije stručno obrađena: od 33 slike koje je tvore, samo je jedna, Sijači iz 1916. godine, obrađena u monografiji Mirko Rački. (Knjigu potpisuje Jelena Uskoković, a objavljena je 1979. godine.) Još uvijek nije pronađen primjeren smještaj za zbirku, niti je ona prikladno prezentirana.

Pod mentorskim vodstvom profesora Jure Matijevića do sada smo analizirale i dokumentirale zatečeno stanje slike te uklonile površinske nečistoće. Od početka su nas mučila dva pitanja: tko je sliku napravio i koga prikazuje?

Prvi korak u istraživanju je vizualni pregled umjetnine. Natpis "Nagl. px, 862" u donjem lijevom kutu slike ukazuje na to da je portret nastao 1862. godine i da ga je načinio slikar Nag[e]l. Na poleđini slike, točnije na gornjoj letvici podokvira, nalazi se drugi, noviji natpis: "SLIKAO: NAGEL, WIEN". Čini se da smo na tragu autoru: to je slikar Nagl ili Nagel iz Beča. Ili je možda slika nastala u Beču?

Akademik prof. dr. sc. Radoslav Tomić, kojega je profesor Matijević kontaktirao u vezi našeg istraživanja, uputio nas je na knjižnicu splitske Galerije umjetnina i Thieme-Becker Künstlerlexikon.[1] Kustosica Jasminka Babić predložila nam je da kopiramo dvije stranice s popisom umjetnika koji se prezivaju Nagel ili tome slično. Jedan od njih, portretist Ignác Nagel, strudirao je i radio u Budimpešti do 1861. godine, a nakon toga u Münchenu i Beču. Ostali ili nisu imali veze s Austrijom, ili su živjeli predavno. Čini se, dakle, da bi Ignác mogao biti autor našega portreta!

Identitet portretiranog časnika nije nam poznat, no natpis na podokviru sugerira da je to djed Line Rački, prve supruge Račkoga. Natpis glasi: "FAMILIJA NITSCE, DJED LINE RAČKI". Monografija Jelene Uskoković otkriva da je djevojačko prezime Line Rački bilo Schwaab von Wildenfried te da je bila kćerka austro-ugarskog pukovnika. Djed s očeve strane prezivao bi se Schwaab von Wildenfried. Djed s majčine strane možda se stvarno prezivao Nitsce – ako je natpis na podokviru točan. Pretraživanjem digitaliziranih izdanja o genealogiji austro-ugarskih plemićkih obitelji i austro-ugarskoj vojsci koji su dostupni na intrenetu, pronašla sam čovjeka koji se zvao Hugo Schwaab von Wildenfried. Bio je plemićkog porijekla i imao je visoki čin u austro-ugarskoj vojsci, a svojedobno je bio stacioniran u Pragu. Ta bi osoba mogla biti u srodstvu s Linom Rački. Po boji odijela, crvenom ovratniku s dvjema zlatnim zvijezdama i zlatnoj dugmadi otkrila sam da je portertirani muškarac bio potporučnik u austrijskoj vojsci, Unterleutnant. No, tko je on?

Za otkrivanje njegovog identiteta mogao bi biti presudan jedan detalj iz monografije J. Uskoković. Ona kao izvore biografskih podataka o Račkome navodi pisma i dokumente iz Hrvatskog državnog arhiva. Pretraživanjem web stranica Arhiva, odnosno arhivskog informacijskog sustava ARHiNET-a, otkrila sam da Arhiv doista posjeduje "Fond Mirko Rački". U njemu su, između ostalog, sadržani osobni dokumenti Mirkove prve supruge, Line Schwaab von Wildenfried, te članova njene obitelji. Kako je prošlo sto godina od Lininoga rođenja, fond je sada dostupan javnosti. Od Arhiva sam zatražila uvid u ove dokumente i nadam se skorom odgovoru. Stara pisma iz prašnjavih kutija mogla bi otkriti tajnu našega portreta...

Portret časnika krije još jednu zanimljivost. Pod UV svijetlom, na slici se uočavaju brojni retuši.[2] Primjećujemo ih kao tamne mrlje koje ne fluoresciraju. (Lak pod UV svijetlom pokazuje mliječnozelenu UV fluorescenciju, dok ulje ne fluorescira; zato uljane preslike i retuše na bazi ulja vidimo kao područja sivog do crnog tona.)

Ti su retuši na danjem svjetlu gotovo neuočljivi, a za takvu je izvedbu potrebna velika slikarska vještina. Kako je slika pripadala Mirku Račkom, a retuši su slikarski kvalitetno izvedeni, iako prelaze preko rubova oštećenja [3], moguće je da ih je izveo sam Rački, a to sliku svakako čini još zanimljivijom.

. . .

[1] Opsežni povijesno-umjetnički leksikon na njemačkom jeziku.

[2] Boja nanesena preko oštećenja.

[3] Restauratorski retuši ograničavaju se na oštećenja, dok preslici prelaze preko izvornog bojanog sloja.

Literatura konzultirana u dosadašnjem istraživanju:

1. USKOKOVIĆ, Jelena, Mirko Rački, Grafički zavod Hrvatske: Zagreb, 1979.

2. Thieme-Becker Künstlerlexikon

Izvori na Internetu