PIŠE Jelena Hudinčec (5. godina)
Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: Jelena Hudinčec
U prethodnom sam blogočlanku opisala iskustvo sudjelovanja na tečaju o koroziji i zaštiti. Tema ovog blogočlanka je edukativni program koji je krajem veljače održan na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a koji je organiziralo Hrvatsko društvu za zaštitu materijala. Riječ je o usavršavanju osoba koje obavljaju poslove zaštite metalnih konstrukcija od korozije premazima.
Posjet Laboratoriju za zaštitu materijala Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
Zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) prvi put sam posjetila u prosincu 2018. u pratnji doc. art. dr. sc. Sagite Mirjam Sunare. Ona mentorira dio mog diplomskoga rada vezan za istraživanje materijala i tehnika koje se primjenjuju u konzerviranju-restauriranju obojenih metalnih skulptura na otvorenom (odstranjivanje oštećenih premaza i ponovno bojenje skulptura). Istraživanje se provodi u okviru međunarodnog projekta Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS), a njegovi će rezultati naći primjenu u planiranju zahvata na skulpturama iz Parka skulptura Željezare Sisak.
U Laboratoriju za zaštitu materijala FSB-a srdačno su nas primili prof. dr. sc. Vesna Alar, doc. dr. sc. Ivan Stojanović i doc. dr. sc. Vinko Šimunović. Profesorica Sunara i ja u kratkim smo im crtama predstavile plan našeg istraživanja. U okviru projekta CAPuS planirana su laboratorijska ispitivanja postojanosti premaznih sustava, pa nas je zanimala oprema za ubrazano simuliranje vanjskih uvjeta kojom FSB-ov Laboratorij raspolaže (slana komora, vlažna komora, UV komora).
Na sastanku su nas informirali o izobrazbi koju organiziraju krajem veljače 2019., a koja bi nam mogla biti od koristi. Tema: zaštita metala od korozije premazima. To je jedna od najvažnijih metoda zaštite, posebice kad su u pitanju čelične konstukcije. Korozijski procesi su neizbježni, ali ih se pravilnom zaštitom metala može usporiti/odgoditi i tako smanjiti razmjere štete koja se očituje na različite načine, npr. gubitkom mehaničkih svojstava konstrukcije, gubitkom estetske vrijednosti, onečišćenjem okoliša...
Sisačke skulpture izrađene su od čelika, a većina ih je obojena. Prilikom provedbe konzervatorsko-restauratorskih zahvata na metalnim skulpturama na otvorenom jako je važno znati koji premaz odabrati, kako ga pravilno nanijeti, koje su prednosti i nedostaci premaza te kako možemo provjeriti je li sve napravljeno u skladu s normama.
Profesorica Sunara mi je predložila da sudjelujem na izborazbi. Ponudu sam spremno prihvatila, a kotizacija je podmirena iz projekta CAPuS.
Među 24 polaznika izobrazbe tako se našla i jedna buduća konzervatorica-restauratorica metala...
Usavršavanje osoba koje obavljaju poslove zaštite metalnih konstrukcija od korozije premazima
Kako bi polaznici na najbolji mogući način upoznali tehnologiju i mogućnosti zaštite od korozije premazima, program četverodnevne izobrazbe uključivao je teorijski dio i praktikum.
Prvi dan
Nakon pozdravne riječi Dragutina Juraja (TÜV SÜD Sava d.o.o.), program je započeo predavanjem doc. dr. sc. Vinka Šimunovića o štetama od korozije i utjecaju korozije na okoliš. Profesor Šimunović je održao i predavanje o primjeni korozijski postojanih materijala te o konstrukcijsko-tehnološkim mjerama zaštite. Prof. dr. sc. Vesna Alar govorila je o teorijskim osnovama korozije, zaštiti materijala vrućim pocinčavanjem i inhibitorima korozije, dok je Krešimir Kekez (PA-EL d.o.o.) držao predavanje o elektrokemijskim metodama zaštite (katodna i anodna zaštita). Predavanje je obogatio primjerima iz prakse.
U praktičnome dijelu programa doc. dr. sc. Vinko Šimunović dao je prikaz i analizu primjera korozijskih oštećenja iz prakse. Asistent Marin Kurtela i doc. dr. sc. Ivan Stojanović proveli su nas kroz Laboratorij za zaštitu materijala i objasnili nam metode korozijskih ispitivanja koja se tamo provode (ispitivanje fizikalnih svojstava, ispitivanja u slanoj, vlažnoj i UV komori, elektrokemijska ispitivanja i dr.).
Doc. dr. sc. Vinko Šimunović pokazuje primjer korozijskog oštećenja s kojim se susreo u praksi
Drugi dan
Drugi je dan započeo predavanjem Karle Rončević (Helios Tovarna barv d.o.o.) o vrstama premaza, komponentama premaza, o mehanizmu zaštite premazima i procesima sušenja premaza. Klaudio Gržanić (Helios Hrvatska d.o.o.) predstavio je protupožarne premaze. Objašnjavajući njihovu klasifikaciju, dodirnuo se teme projektiranja i načina nanošenja protupožarnih premaza na metalne konstrukcije te spomenuo norme koje takvi premazi moraju zadovoljiti. Treći govornik tog dana, Tomislav Čižmar (Expertus Adria), kroz predavanje nas je proveo kroz postupke pripreme površine za nanošenje premaza. Govorio je o mehaničkom čišćenju, čišćenju mlazom abraziva i čišćenju vodenim mlazom. Dotaknuo se značajki postupaka, vrsta abraziva i opreme te spomenuo kontrolu kvalitete i odgovarajuće norme. Pozabavio se i temom nanošenja premaza (priprema boje za nanošenje, planiranje, postupci nanošenja premaza, značajke, uređaji i oprema, uvjeti kod nanošenja i kontrola). Doc. dr. sc. Ivan Stojanović držao je predavanje o proračunu potrebne količine boje za zaštitu.
Klaudio Gržanić govori o protupožarnim premazima
Vrste abraziva koji se rabe za pjeskarenje metalnih površina
U praktični dio programa uveo nas je Željko Maršić (Gracotech Grupa d.o.o.). Pokazao nam je opremu za nanošenje premaza i objasnio razlike između zračnog i bezračnog prskanja, nanošenja kistom i valjkom. Govorio je o opremi za elektrostatsko nanošenje i pokazao nam je kako kontrolirati debljinu mokrog filma premaza. Klaudio Gržanić (Helios Hrvatska d.o.o.) i doc. dr. sc. Ivan Stojanović proveli su nas kroz vježbe mjerenja debljine suhog filma premaza, mjerenja uvjeta okoline (temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, točka rosišta, temperatura metala), određivanje kvalitete pripremljene površine, određivanje sjaja premaza i odgovarajuće norme. Pritom smo se upoznali s uređajima i opremom koje se upotrebljavaju za svako od navedenih testiranja.
Željko Maršić pokazuje dijelove zaštitne opreme koji se koriste tijekom nanošenja premaza
Doc. dr. sc. Ivan Stojanović objašnjava princip rada uređaja za mjerenje debljine premaza (Elcometer 456)
Treći dan
Trećega je dana teorijski dio seminara podijeljen u tri dijela: projektiranje sustava zaštite od korozije premazima, osiguravanje kvalitete i zaštita na radu. U prvom je dijelu doc. dr. sc. Ivan Stojanović objasnio novosti u normi ISO 12944:2018 (Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavima boja), dok se Vjera Marić (Viktor Lenac d.d.) dotakla korozivnosti okoline, zahtjeva trajnosti i plana bojenja. Drugi dio seminara održao je Dragutin Juraj (TÜV SÜD Sava d.o.o.). On je obradio pojmove "garancijski rok" i "rok trajanja". O zaštiti na radu govorio je Branko Kustura (Institut za sigurnost Zagreb d.d).
Praktični dio programa vodila je prof. dr. sc. Biserka Runje. Kroz njeno smo predavanje prošli statističku obradu i grafičko prikazivanje rezultata mjerenja. Fokusirali smo se na mjere centralne tendencije, disperzije (mjere rasipanja), histogramski prikaz rezultata, utvrđivanje razdiobe rezultata mjerenja te procjenu postotka nesukladnih jedinica.
Četvrti dan
Četvrti, ujedno i posljednji dan izobrazbe, bio je rezerviran za predavanja Branke Jakopović (Končar DiST d.d.), Vjere Marić (Viktor Lenac d.d.), Anđelka Ristevskog (Hempel), Tomislava Vidovića (Chromos-Svjetlost d.o.o.) i Ozane Križan (Nicro d.o.o.). Svaki nam je predavač, s obzirom na svoje specijalističko područje i primjere iz prakse, predstavio problematiku s kojom se dosad susreo. Tako smo slušali o zaštiti transformatora od korozije, zaštiti mostova, spremnika, dalekovoda, o dupleks sustavima prevlaka i zaštiti ukopanih plinovoda.
Nakon teorijskoga dijela uslijedio je okrugli stol, a nakon toga provjera stečenog znanja. Sa zadovoljstvom vas mogu izvijestiti da sam ispit položila!
Predavači koji su sudjelovali na okruglom stolu (slijeva nadesno): Klaudio Gržanić, Vjera Marić, Tomislav Vidović, Anđelko Ristevski, Ozana Križan, Vesna Alar i Ivan Stojanović
Zaključak
U poslovima zaštite i očuvanja kulturne baštine često se naglašava potreba za multidisciplinarnim pristupom rješavanju problema. Kaže se također da je interdisciplinarnost ugrađena u konzervatorsko-restauratorsku struku. Prečesto se, međutim, dešava da se rješavanjem problema spomenika bave stručnjaci iz samo jedne profesije. Nakon dvaju tečajeva na kojima sam sudjelovala, onog na KTF-u i ovog na FSB-u, mišljenja sam da bi konzervatori-restauratori metala trebali tješnje surađivati sa znanstvenicima koji istražuju korozijske procese i metode zaštite od korozije, kao i sa stručnjacima koji se bave praktičnim rješavanjem takvih problema – u brodogradnji, građevinarstvu, industriji nafte i plina i dr.
Uredila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: Jelena Hudinčec
U prethodnom sam blogočlanku opisala iskustvo sudjelovanja na tečaju o koroziji i zaštiti. Tema ovog blogočlanka je edukativni program koji je krajem veljače održan na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, a koji je organiziralo Hrvatsko društvu za zaštitu materijala. Riječ je o usavršavanju osoba koje obavljaju poslove zaštite metalnih konstrukcija od korozije premazima.
Posjet Laboratoriju za zaštitu materijala Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
Zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) prvi put sam posjetila u prosincu 2018. u pratnji doc. art. dr. sc. Sagite Mirjam Sunare. Ona mentorira dio mog diplomskoga rada vezan za istraživanje materijala i tehnika koje se primjenjuju u konzerviranju-restauriranju obojenih metalnih skulptura na otvorenom (odstranjivanje oštećenih premaza i ponovno bojenje skulptura). Istraživanje se provodi u okviru međunarodnog projekta Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS), a njegovi će rezultati naći primjenu u planiranju zahvata na skulpturama iz Parka skulptura Željezare Sisak.
U Laboratoriju za zaštitu materijala FSB-a srdačno su nas primili prof. dr. sc. Vesna Alar, doc. dr. sc. Ivan Stojanović i doc. dr. sc. Vinko Šimunović. Profesorica Sunara i ja u kratkim smo im crtama predstavile plan našeg istraživanja. U okviru projekta CAPuS planirana su laboratorijska ispitivanja postojanosti premaznih sustava, pa nas je zanimala oprema za ubrazano simuliranje vanjskih uvjeta kojom FSB-ov Laboratorij raspolaže (slana komora, vlažna komora, UV komora).
Na sastanku su nas informirali o izobrazbi koju organiziraju krajem veljače 2019., a koja bi nam mogla biti od koristi. Tema: zaštita metala od korozije premazima. To je jedna od najvažnijih metoda zaštite, posebice kad su u pitanju čelične konstukcije. Korozijski procesi su neizbježni, ali ih se pravilnom zaštitom metala može usporiti/odgoditi i tako smanjiti razmjere štete koja se očituje na različite načine, npr. gubitkom mehaničkih svojstava konstrukcije, gubitkom estetske vrijednosti, onečišćenjem okoliša...
Sisačke skulpture izrađene su od čelika, a većina ih je obojena. Prilikom provedbe konzervatorsko-restauratorskih zahvata na metalnim skulpturama na otvorenom jako je važno znati koji premaz odabrati, kako ga pravilno nanijeti, koje su prednosti i nedostaci premaza te kako možemo provjeriti je li sve napravljeno u skladu s normama.
Profesorica Sunara mi je predložila da sudjelujem na izborazbi. Ponudu sam spremno prihvatila, a kotizacija je podmirena iz projekta CAPuS.
Među 24 polaznika izobrazbe tako se našla i jedna buduća konzervatorica-restauratorica metala...
Usavršavanje osoba koje obavljaju poslove zaštite metalnih konstrukcija od korozije premazima
Kako bi polaznici na najbolji mogući način upoznali tehnologiju i mogućnosti zaštite od korozije premazima, program četverodnevne izobrazbe uključivao je teorijski dio i praktikum.
Prvi dan
Nakon pozdravne riječi Dragutina Juraja (TÜV SÜD Sava d.o.o.), program je započeo predavanjem doc. dr. sc. Vinka Šimunovića o štetama od korozije i utjecaju korozije na okoliš. Profesor Šimunović je održao i predavanje o primjeni korozijski postojanih materijala te o konstrukcijsko-tehnološkim mjerama zaštite. Prof. dr. sc. Vesna Alar govorila je o teorijskim osnovama korozije, zaštiti materijala vrućim pocinčavanjem i inhibitorima korozije, dok je Krešimir Kekez (PA-EL d.o.o.) držao predavanje o elektrokemijskim metodama zaštite (katodna i anodna zaštita). Predavanje je obogatio primjerima iz prakse.
U praktičnome dijelu programa doc. dr. sc. Vinko Šimunović dao je prikaz i analizu primjera korozijskih oštećenja iz prakse. Asistent Marin Kurtela i doc. dr. sc. Ivan Stojanović proveli su nas kroz Laboratorij za zaštitu materijala i objasnili nam metode korozijskih ispitivanja koja se tamo provode (ispitivanje fizikalnih svojstava, ispitivanja u slanoj, vlažnoj i UV komori, elektrokemijska ispitivanja i dr.).
Doc. dr. sc. Vinko Šimunović pokazuje primjer korozijskog oštećenja s kojim se susreo u praksi
Drugi dan
Drugi je dan započeo predavanjem Karle Rončević (Helios Tovarna barv d.o.o.) o vrstama premaza, komponentama premaza, o mehanizmu zaštite premazima i procesima sušenja premaza. Klaudio Gržanić (Helios Hrvatska d.o.o.) predstavio je protupožarne premaze. Objašnjavajući njihovu klasifikaciju, dodirnuo se teme projektiranja i načina nanošenja protupožarnih premaza na metalne konstrukcije te spomenuo norme koje takvi premazi moraju zadovoljiti. Treći govornik tog dana, Tomislav Čižmar (Expertus Adria), kroz predavanje nas je proveo kroz postupke pripreme površine za nanošenje premaza. Govorio je o mehaničkom čišćenju, čišćenju mlazom abraziva i čišćenju vodenim mlazom. Dotaknuo se značajki postupaka, vrsta abraziva i opreme te spomenuo kontrolu kvalitete i odgovarajuće norme. Pozabavio se i temom nanošenja premaza (priprema boje za nanošenje, planiranje, postupci nanošenja premaza, značajke, uređaji i oprema, uvjeti kod nanošenja i kontrola). Doc. dr. sc. Ivan Stojanović držao je predavanje o proračunu potrebne količine boje za zaštitu.
Vrste abraziva koji se rabe za pjeskarenje metalnih površina
U praktični dio programa uveo nas je Željko Maršić (Gracotech Grupa d.o.o.). Pokazao nam je opremu za nanošenje premaza i objasnio razlike između zračnog i bezračnog prskanja, nanošenja kistom i valjkom. Govorio je o opremi za elektrostatsko nanošenje i pokazao nam je kako kontrolirati debljinu mokrog filma premaza. Klaudio Gržanić (Helios Hrvatska d.o.o.) i doc. dr. sc. Ivan Stojanović proveli su nas kroz vježbe mjerenja debljine suhog filma premaza, mjerenja uvjeta okoline (temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, točka rosišta, temperatura metala), određivanje kvalitete pripremljene površine, određivanje sjaja premaza i odgovarajuće norme. Pritom smo se upoznali s uređajima i opremom koje se upotrebljavaju za svako od navedenih testiranja.
Željko Maršić pokazuje dijelove zaštitne opreme koji se koriste tijekom nanošenja premaza
Doc. dr. sc. Ivan Stojanović objašnjava princip rada uređaja za mjerenje debljine premaza (Elcometer 456)
Treći dan
Trećega je dana teorijski dio seminara podijeljen u tri dijela: projektiranje sustava zaštite od korozije premazima, osiguravanje kvalitete i zaštita na radu. U prvom je dijelu doc. dr. sc. Ivan Stojanović objasnio novosti u normi ISO 12944:2018 (Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavima boja), dok se Vjera Marić (Viktor Lenac d.d.) dotakla korozivnosti okoline, zahtjeva trajnosti i plana bojenja. Drugi dio seminara održao je Dragutin Juraj (TÜV SÜD Sava d.o.o.). On je obradio pojmove "garancijski rok" i "rok trajanja". O zaštiti na radu govorio je Branko Kustura (Institut za sigurnost Zagreb d.d).
Praktični dio programa vodila je prof. dr. sc. Biserka Runje. Kroz njeno smo predavanje prošli statističku obradu i grafičko prikazivanje rezultata mjerenja. Fokusirali smo se na mjere centralne tendencije, disperzije (mjere rasipanja), histogramski prikaz rezultata, utvrđivanje razdiobe rezultata mjerenja te procjenu postotka nesukladnih jedinica.
Četvrti dan
Četvrti, ujedno i posljednji dan izobrazbe, bio je rezerviran za predavanja Branke Jakopović (Končar DiST d.d.), Vjere Marić (Viktor Lenac d.d.), Anđelka Ristevskog (Hempel), Tomislava Vidovića (Chromos-Svjetlost d.o.o.) i Ozane Križan (Nicro d.o.o.). Svaki nam je predavač, s obzirom na svoje specijalističko područje i primjere iz prakse, predstavio problematiku s kojom se dosad susreo. Tako smo slušali o zaštiti transformatora od korozije, zaštiti mostova, spremnika, dalekovoda, o dupleks sustavima prevlaka i zaštiti ukopanih plinovoda.
Nakon teorijskoga dijela uslijedio je okrugli stol, a nakon toga provjera stečenog znanja. Sa zadovoljstvom vas mogu izvijestiti da sam ispit položila!
Predavači koji su sudjelovali na okruglom stolu (slijeva nadesno): Klaudio Gržanić, Vjera Marić, Tomislav Vidović, Anđelko Ristevski, Ozana Križan, Vesna Alar i Ivan Stojanović
Zaključak
U poslovima zaštite i očuvanja kulturne baštine često se naglašava potreba za multidisciplinarnim pristupom rješavanju problema. Kaže se također da je interdisciplinarnost ugrađena u konzervatorsko-restauratorsku struku. Prečesto se, međutim, dešava da se rješavanjem problema spomenika bave stručnjaci iz samo jedne profesije. Nakon dvaju tečajeva na kojima sam sudjelovala, onog na KTF-u i ovog na FSB-u, mišljenja sam da bi konzervatori-restauratori metala trebali tješnje surađivati sa znanstvenicima koji istražuju korozijske procese i metode zaštite od korozije, kao i sa stručnjacima koji se bave praktičnim rješavanjem takvih problema – u brodogradnji, građevinarstvu, industriji nafte i plina i dr.
* * *
Projekt Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS) financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).
