Kad će, konačno, izložba?

PIŠE Jelena Zagora


Nadamo se da niste zaboravili izložbu o konzervatorsko-restauratorskom zahvatu na slici

Gospa Lurdska iz crkve Imena Isusovog/Imena Marijinog u Postinju Gornjem. [1] Izložbu smo planirali održati za blagdan Presvetog Imena Isusovog 3. siječnja. [2] Početkom prosinca uputili smo poziv tvrtkama koje posluju u općini Muć da nam svojim donacijama pomognu oko realizacije projekta, no nitko nije odgovorio. Odgovor nije stigao ni iz Općine Muć, a čini se da su zbog recesije zanijemili i 'ljudi iz kulture' Splitsko-dalmatinske županije. ;) Don Ivan Barišić, župnik, tada je predložio da izložbu održimo u rujnu. Sredinom tog mjeseca, točnije 12. rujna, crkva slavi svoj drugi titular, Ime Marijino. Ne samo to: ove se godine obilježava stota godišnjica njene izgradnje. (Ne puni samo Hajduk stotu!)

Crkva Imena Isusovog/Imena Marijinog u Postinju Gornjem, pogled s južne strane (snimila S. M. Sunara)

Don Ivanu smo obećali da će do mjeseca rujna i zahvat na slici Gospa Lurdska biti gotov; bit će to naš poklon za veliki jubilej malog Postinja. Nadamo se da ćemo do tada realizirati i neke popratne sadržaje. Naime, u sklopu izložbe, koja će i sama biti informativno-edukativnog karaktera, planirali smo održati javno predavanje o zahvatu na slici, a u mjesnoj osnovnoj školi organizirati dječju radionicu o očuvanju kulturne baštine u suradnji s nastavnicom likovne kulture. Izložba će se sastojati od panoa s prikazom radova koji su do sada izvedeni na slici. Umjesto kataloga, dijelit će se letci s naputkom za čuvanje slika na platnu i drugog inventara u crkvi Imena Isusova / Imena Marijina. Ukratko, sve će biti u duhu upoznavanja lokalne zajednice s kulturnom baštinom njihovoga kraja i konzervatorsko-restauratorskom strukom, a naglasak će biti na problematici njenog (o)čuvanja.

To nije sve! Don Ivan je predložio da se u našu izložbu uključe i neki mladi ljudi iz njegove župe. Oni bi trebali prikazati povijesni razvoj ovoga kraja, njegove osobitosti, običaje i sl. Mislimo da je ovo hvale vrijedna ideja!

O Gospi Lurdskoj

U jednom od prethodnih postova mogli ste pročitati da je slika Gospa Lurdska vjerojatno nastala krajem 19. stoljeća. Tko je njen autor, kada je i kako stigla u Postinje Gornje, to još uvijek nije poznato. Istraživanje povijesti crkve i ikonografska analiza slike bili su tema seminarskog rada Tomislava Grzunova akademske godine 2006./2007. Mentorica mu je bila viša asistentica Sagita Mirjam Sunara, koja i vodi ovaj projekt.

Štovanje Gospe Lurdske započinje 1858. godine kada se u Lourdesu, gradu na jugozapadu Francuske, djevojčici imena Bernardette Soubiroux ukazala Bogorodica.

Svetište u Lourdesu (Slika preuzeta odavde)

Splitsko-makarski nadbiskup Juraj Carić (1867. - 1921.) utemeljio je 1908. godine svetište posvećeno Gospi Lourdskoj u Vepricu pokraj Makarske. Tko zna, možda je u tom periodu i naša slika dopremljena u Postinje Gornje? [3]

Kanon po kojem se prikazuje Gospa Lurdska slijedi Bernadettin opis: Gospa je prikazana u pećini u kojoj se ukazala djevojčici, odjevena je u bijelu haljinu s velom i plavim pojasom. Ruke su joj sklopljene u molitivi i u njima drži krunicu. Glava joj je blago nagnuta prema desnom ramenu, pogled usmjeren prema nebu, a oko glave je aureola s natpisom Je suis l'Immaculée conception. [4] Za prikaz Gospe Lurdske karakteristične su ruže pod nogama ili na stopalima. Slika iz Postinja Gornjeg gotovo se potpuno uklapa u opisani kanon. Jedino odstupanje je u položaju glave, koja je uspravna.

Na ovome mjestu neću govoriti o ranijim zahvatima na slici, premda ih je bilo.

Potraga za autorom slike

Kada sam pisala o istraživanju Portreta časnika, spomenula sam akademika Radoslava Tomića koji je nedavno posjetio našu restauratorsku radionicu i pregledao umjetnine na kojima radimo. Tom je prilikom rekao kako ga naša Gospa Lurdska po slikarskom oblikovanju podsjeća na radove slikara Josipa Lalića, poznatog i kao Giuseppe Lallich.

Lalićeva freska Sveta obitelj u crkvi Gospe od Otoka u Solinu (Preuzeto iz: CACE, Carla Isabella Elena, Giuseppe Lallich (1867-1953) - Dalla Dalmazia alla Roma di Villa Strohl-Fern)

To me potaklo da prikupim što više podataka o Laliću i potražim reprodukcije njegovih slika; komparativnom ćemo analizom pokušati ustanoviti radi li se doista o autoru slike Gospa Lurdska. U Muzeju grada Splita kontaktirala sam Elviru Šarić Kostić, ravnateljicu, i Nelu Žižić, voditeljicu zbirki slika, crteža i grafika. Pismeno sam zatražila izradu preslika Lalićevog fonda u posjedu MGS-a, što mi je odobreno. Profesor Jure Matijević povezao me s Iris Slade, višom kustosicom u splitskoj Galeriji umjetnina. Ona mi je pripremila kopije materijala o Laliću iz Galerijinog arhiva. Tu se našla publikacija o slikama iz fundusa splitskog Etnografskog muzeja te Katalog Prve dalmatinske umjetničke izložbe iz 1908. godine.

Katalog Prve dalmatinske umjetničke izložbe (1908.)

Iris je spomenula da postoji talijansko izdanje monografije o Josipu Laliću, Giuseppe Lallich (1867-1953) - Dalla Dalmazia alla Roma di Villa Strohl-Fern,[5] no da ga Galerija, na žalost, ne posjeduje. Nakon bezuspješne potrage za Lalićevom monografijom po splitskim knjižnicama i kulturnim institucijama, prijateljica Maja Milanović, diplomirani kroatist i talijanist, uputila me na Zajednicu Talijana. To je bio pun pogodak! Dr. Mladen Čulić Dalbello, odvjetnik i predsjednik Zajednice, ljubazno mi je ustupio svoj (jedini!) primjerak monografije, u čiju je izradu i sam bio uključen. Skenirala sam zanimljiva poglavlja o Lalićevom životu i njegovim djelima sakralne tematike; sljedeći je korak komparativna analiza.

Nekoliko riječi o restauratorskim radovima

Zahvat na slici trenutno je u fazi rekonstrukcije preparacije. To je dugotrajan proces, jer preparaciju treba nanositi postupno – sloj po sloj – i tako graditi do visine okolnog (sačuvanog) slikanog sloja. Treba paziti i na to da tekstura rekonstruirane površine bude što sličnija izvornoj, a to se postiže obradom pod bočnim svijetlom. Uz to, slikani sloj Gospe Lurdske vrlo je oštećen, jer je slika dugo godina bila neprimjereno pohranjena, zamotana u svitak. Ta činjenica dodatno produljuje trajanje ove, ali i drugih faza zahvata.

. . .

[1] Postinje Gornje dio je župe Muć Donji u općini Muć, smještenoj između planina Moseća i Plišivice. Crkvu na mjestu današnje u Postinju Gornjem prvi put spominje nadbiskup Cupilli 1718. godine. Crkva je tada nosila titular Imena Isusovog, a bila je izgrađena od drva i prekrivena slamom. (VIDOVIĆ, Mile: Splitsko-makarska nadbiskupija: župe i ustanove, Splitsko-makarska nadbiskupija; Crkva u svijetu, 2004., str 188)

[2] Don Ivan Barišić otkrio nam je da se u Postinju ovaj blagdan slavi nešto kasnije.

[3] Viša asistentica S. M. Sunara je u razgovoru s don Ivanom doznala da je slika u Postinje dopremljena iz neke druge crkve, no nije joj znao reći iz koje i kada.

[4] U prijevodu: "Ja sam Bezgrešno Začeće". To su riječi kojima se Gospa predstavila Bernadetti u jednom od ukazanja.

[5] CACE, Carla Isabella Elena, Giuseppe Lallich (1867-1953) - Dalla Dalmazia alla Roma di Villa Strohl-Fern, Palladino Editore : Campobasso, 2006.

Korištena literatura

1. GRZUNOV, Tomislav, "Crkva Imena Isusovog u Postinju Gornjem: slika Gospe Lourdske" (seminarski rad), mentor: Sagita Mirjam Sunara, kolegij: Konzervacija-restauracija štafelajnih slika i polikromiranog drva 8, Odsjek za konzervaciju-restauraciju, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu : Split, ak. god. 2006./2007.

2. SUNARA, Sagita Mirjam, "Uvodna napomena", u: Izvješće s terenske nastave u Postinju Gornjem, Odsjek za konzervaciju-restauraciju, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu : Split, ak. god. 2006./2007.

3. CACE, Carla Isabella Elena, Giuseppe Lallich (1867-1953) - Dalla Dalmazia alla Roma di Villa Strohl-Fern, Palladino Editore : Campobasso, 2006.