ponedjeljak, 8. listopada 2018.

Skulpture na otvorenom: stručni termini kojima se opisuju oštećenja i promjene na materijalu

PIŠE Lucija Vrdoljak (3. godina)
Ispravila i dopunila: dr. sc. Sagita Mirjam Sunara, doc. art.
Fotografije: S. M. Sunara, Gradski muzej Sisak

Sedma po redu konzervatorsko-restauratorska radionica u Parku skulptura Željezare Sisak trajala je od 24. do 30. rujna 2018. Sudionici radionica redovito izvještavaju o svojim aktivnostima na blogu. Izvješća s prethodnih radionica možete pročitati ovdje. (Tekstovi su izlistani u obrnutom vremenskom slijedu, što znači da se najrecentniji članci nalaze na vrhu stranice.)



Program 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak uključivao je nekoliko zadataka vezanih za međunarodni projekt Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS). Jedan od njih bio je upoznati studente sa stručnom literaturom iz područja konzervacije-restauracije skulptura na otvorenom. Konzultirajući literaturu na engleskom jeziku trebali smo izdvojiti i kategorizirati termine kojima se opisuju oštećenja i promjene na takvim umjetničkim djelima. U okviru CAPuS-a planirana je izrada ilustriranog višejezičnog rječnika pojmova koji se rabe u konzervaciji-restauraciji skulptura, murala i grafita – ovaj nas je zadatak trebao uvesti u taj dio projekta.


Drugi radni dan, popodne (utorak, 25. rujna 2018.)

Popodnevne sate drugoga dana radionice provele smo u hotelu, prelistavajući literaturu koju nam je dala profesorica Sagita Mirjam Sunara. Posao smo podijelile tako da je svaka od nas dobila jednu ili dvije knjige iz koje će izvlačiti stručne termine. S nekim smo se pojmovima prvi put susrele: fissure, pack out, crosslink...


Literatura na engleskom jeziku iz koje smo izvlačile stručne termine (snimila: Sagita Mirjam Sunara)

Nakon što smo kompletirale i usporedile svoje popise, uslijedio je kompliciraniji dio zadatka: razvrstavanje stručnih termina u kategorije. Bilo je dosta rasprave oko toga koje ćemo kategorije uvesti i koji ćemo termin svrstati u koju kategoriju. Kolegica Jelena Hudinčec predložila je da se oslonimo na dva dokumenta koja su predstavljena na splitskom sastanku CAPuS istraživačkih timova: radna verzija europske norme "Conservation of cultural heritage – General terms for describing the alterations of objects" i radna verzija obrasca za dokumentiranje zatečenog stanja koju su izradili talijanski partneri. Sastanak je održan sredinom srpnja u Splitu, a Jelena Hudinčec i Lucija Jolić sudjelovale su na njemu.

Stručne smo termine odlučile razvrstati u osam kategorija:

1. promjena optičkih svojstava (eng. optical alteration),
2. deformacija (eng. deformation),
3. dodatak tvari (eng. addition of a substance),
4. gubitak materijala (eng. loss of material),
5. gubitak kohezije (eng. loss of cohesion),
6. biološke promjene (eng. biological alteration),
7. kemijske promjene (eng. chemical alteration),
8. prirodni uzroci (eng. natural causes).

Kod nekih je termina bilo lako odrediti u koju kategoriju spadaju. Brzo smo se, primjerice, složili da "disokoloracija" (eng. discoloration) spada u kategoriju "promjena optičkih svojstava materijala". Neki su se pojmovi, međutim, mogli svrstati u više kategorija. Jedan takav primjer je "mjehurenje" (eng. blistering): ono se može svrstati u "gubitak kohezije" (ili adhezije), ali i u kategoriju "deformacije". U literaturi smo susreli i nekoliko stručnih termina koji opisuju istu vrstu oštećenja (npr. rusting i corrosion). Složili smo se da ponavljanja treba izbjegavati.


Treći radni dan, jutro (srijeda, 26. rujna 2018.)

U jutarnjim satima trećega dana radionice prezentirale smo rezultate svojega rada profesorici Sunari. Zajedno smo analizirali značenje svakog stručnog termina i razmotrili je li svrstan u odgovarajuću kategoriju. Profesorica nas je upozorila na pogreške. Primjerice, "razdvajanje" (eng. separation) smo svrstale u kategoriju "deformacija"; primjerenija bi kategorija bila "gubitak kohezije". Profesorica nas je uputila na koristan izvor: online rječnik hrvatskog strukovnog nazivlja.

Nakon zajedničke rasprave otišli smo do reljefa Branka Ružića Vrata. Tu nam je profesorica Sunara dala novi zadatak: trebali smo pregledati reljef i pronaći primjere oštećenja i promjena materijala s kojima smo se upoznale pregledavajući stručnu literaturu. Nešto više o tome doznat ćete u idućem blogočlanku.


Studenti pri radu (snimila: Sagita Mirjam Sunara)

Vrijedno je spomenuti da smo u utorak 25. rujna poslušale zanimljivu prezentaciju o obnovi školskog broda Galeb i Palače Šećerane unutar kompleksa Benčić u Rijeci. Predavanje je održano u Gradskome muzeju Sisak u okviru manifestacije 6. Dani industrijske baštine grada Siska. Ravnatelj Muzeja, mr. sc. Vlatko Čakširan, svim je sudionicima radionice poklonio majice s logom izložbe "Željezara Sisak – nedovršeni gigant" posvećene osamdesetogodišnjici sisačke Željezare. Mr. sc. Čakširan je autor izložbe i glavni organizator Dana industrijske baštine grada Siska.

Predavanje su održale djelatnice Centra za industrijsku baštinu Sveučilišta u Rijeci (fotografija je preuzeta s Facebook stranice Gradskoga muzeja Sisak; cijeli album pogledajte ovdje)

Sudionici 7. konzervatorsko-restauratorske radionice u Parku skulptura Željezare Sisak prate predavanje (fotografija je preuzeta s Facebook stranice Gradskoga muzeja Sisak; cijeli album pogledajte ovdje)


* * * 
Projekt Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS) financira se sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ Udruživanja znanja (projekt br. 588082-EPP-A-2017-1-IT-EPPKA2-KA).


Nema komentara:

Objavi komentar